Povežite se sa nama

Reagovanja

Odluka o žalbi PR službe Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja zbog neobjavljivanja reagovanja na tekst Zaustaviti istrebljenje riba, Monitor 1342

Objavljeno prije

na

Odluka o žalbi PR službe Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja zbog neobjavljivanja reagovanja na tekst Zaustaviti istrebljenje riba, Monitor 1342

Kotor, 10. avgust 2016.

PR služba Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja (MPRR) obratila se žalbom ombudsmanki 26. jula 2016. godine zbog neobjavljivanja njihovog reagovanja na tekst Zaustaviti istrebljenje riba, autora Velibora Ivanovića, objavljenog u rubrici Gledišta 08.07.2016, Monitor br. 1342.

PR služba MPRR smatra da je povrijeđeno njihovo Zakonom o medijima (ZoM) garantovano pravo na ispravku i odgovor, te načelo 3 . Kodeksa novinara Crne Gore (KNCG).

Budući da medijacijom nije postignuto sporazumno rješenje, donijela sam odluku da žalbu PR službe MPRR odbijem zato što smatram da reagovanje koje su formulisali kao odgovor na tekst „Zautaviti istrebljenje riba” zaista nije u skladu sa zakonskim odredbama, te da uredništvo nije bilo u obavezi da tekst tog tipa tretira i objavi kao odgovor na način definisan zakonom. Medij nije uvažio pravo na ispravku i odgovor jer nije našao da je tekst objavljen u „Gledištima” sadržavao netačne informacije i neutemeljene kritike, što je opcija koju smjernicom 3.1.b omogućuje KNCG.

Obrazloženje

U žalbi koja je bila formalno uredna i koja je kao takva poslata uredništvu na izjašnjenje PR služba MPRR tvrdi da je neobjavljivanjem njihovog reagovanja na tekst Zaustaviti istrebljenje riba povrijeđeno njihovo Zakonom o medijimagarantovano pravo na ispravku i odgovor, te načelo 3. KNCG. PR služba MPRR je reagovanje na pomenuti tekst poslala elektronskom poštom 08. jula, što potvrđuje email koji su u procesu medijacije proslijedili. Istoga dana ovo je reagovanje objavljeno i na sajtu MPRR, a takođe je poslato poštom na Monitorovu adresu 18. jula. U narednom broju Monitor nije objavio reagovanje MPRR, budući da uredništvo nije dobilo niti email niti reagovanje poslato poštom , ali je u rubrici „Inbox” objavilo odgovor autora Velibora Ivanovića na reagovanje objavljeno na sajtu resornog ministarstva.

Tokom procesa medijacije, žalitelj je dao predlog poravnanja da se njihovo reagovanje objavi kao odgovor u smislu koji definiše ZoM, što uredništvo nije prihvatilo, argumentirajući da dostavljeno reagovanje ne zadovoljava kriterijume koje definiše isti zakon, te da iz tih razloga ono ne može biti objavljeno.

Budući da medijacijom nije postignuto sporazumno rješenje, donijela sam odluku da žalbu PR službe MPRR odbijem zato što smatram da reagovanje koje su formulisali kao odgovor na tekst Zautaviti istrebljenje riba zaista nije u skladu sa zakonskim odredbama, te da uredništvo nije bilo u obavezi da tekst tog tipa tretira i objavi kao odgovor na način definisan zakonom. Medij nije uvažio pravo na ispravku i odgovor jer nije našao da je tekst objavljen u Gledištima sadržavao netačne informacije i neutemeljene, što je opcija koju smjernicom 3.1.b omogućuje KNCG.

I ZoM i KNCG jasno definišu koja vrsta reagovanja može biti tretirana kao odgovor koji mora biti objavljen tako da odgovara plasmanu teksta na koji se odnosi. Reagovanje koje je dostavila PR služba MPRR ne sadrži informacije kojima se ispravljaju pogrešni ili neistiniti navodi u spornom tekstu, niti argumentovanim navodima pobija, suštinski ispravlja ili dopunjuje navode teksta na koji se odnosi, već naprotiv obiluje argumentacijom ad hominem, dakle nizom logičkih pogreški koje umjesto da argumentiraju protiv konkretnih tvrdnji ili teza iznijetih u spornom tekstu, argumentiraju protiv autora teksta. Diskreditacija sagovornika ne može ni osnažiti niti oslabiti argumente čija valjanost ne zavisi od onoga ko ih zastupa.

Istovremeno je izvjesno da je došlo do dvostrukog propusta u prijemu reagovanja PR službe ministarstva, što predstavlja poseban problem za koji Monitor u buduće mora naći adekvatno rješenje. Jasno je da je prvi razlog za neobjavljivanje reagovanja PR službe MPRR u rubrici Inbox predviđenoj za reagovanja, to što ga uredništvo nije dobilo. S tim u vezi, uredništvo je u svom izjašnjenju navelo sledeće: „Spremni smo i naknadno da objavimo reagovanje ukoliko ono iz tehničkih ili nekih drugih razloga, a pogotovo mogućom našom greškom, nije stiglo do uredništva, i nije objavljeno na vrijeme. (…) Jedino ne možemo objaviti reagovanje već objavljeno na sajtu Ministarstva poljoprivrede.” Uvažavam poziciju uredništva u tom pogledu, ali istovremeno apelujem na njega da mogućnost ovakvih propusta minimizira boljom organizacijom, budući da ovakvi tehnički propusti dodatno pogoršavaju postojeću situaciju i smanjuju ionako tanko povjerenje među akterima u crnogorskoj javnoj i medijskoj sferi, što nikome ko je zainteresovan za ozbiljnu i produktivnu diskusiju o stvarima od javnog interesa ne može biti od koristi.

Promptno objavljivanje reagovanja u bilo kom mediju različitom od onog u kom je sporni tekst objavljen predstavlja lošu praksu u javnom dijalogu jer pokazuje neuvažavanje učesnika komunikacije i neuvažavanje medija a na koncu i auditorijuma medija u kom je inicijalni tekst objavljen. U skladu s tim formulisala bih i preporuku da osobe ili organizacije koje se nalaze oštećenim pisanjem medija zahtijevaju od njega pravo na ispravku/odgovor ili objavljivanje reagovanja, a da na drugi način reaguju tek onda kada bude jasno da medij ne namjerava da udovolji njihovom zahtjevu. Podnosilac žalbe nije mogao znati da njihovo reagovanje neće biti objavljeno u narednom broju onog dana kada je objavljen kako predmetni tekst i tako i reagovanje na sajtu MPRR.

Paula Petričević
Ombudsmanka Crnogorskog nezavisog nedjeljnika Monitor

______________________________

1 Načelo 3 KNCG: “Obaveza je novinara/novinarke da dopuninepotpunuiispravinetačnuinformaciju.
To se posebnoodnosinainformacijukojamoženekomenaškoditi.
Ispravka mora bitiistaknutanaodgovarajućinačin.
Smjernica 3.1 KNCG: „ Ispravka i odgovor
(a) Svi mediji moraju poštovati i osigurati primjenu prava na ispravku i prava na odgovor u skladu sa zakonom, uz pravovremeno objavljivanje ispravke i/ili izvinjenja, kako bi se izbjeglo pokretanje sudskog postupka.
(b) U slučaju kada su neke osobe ili organizacije uvjerene da izvještaj medija sadrži netačne informacije ili neutemeljene kritike na njihov račun, one mogu, od medija koji je objavio takav izvještaj, da zahtijevaju mogućnost odgovora i ispravke netačnih navoda.
Medij treba da uvaži to pravo, ukoliko je izvještaj sadržavao netačne informacije ili neutemeljene kritike.
Ispravka ili odgovor ne smije da bude duži od teksta/priloga na koji se odnose.”

2 Koje je u redakciju Monitora stiglo 27. jula 2016.

3 Koje je na sajtu MPRR bilo objavljeno 8. jula u 13.55: http://www.gov.me/naslovna/vijesti-iz-ministarstava/162983/Reagovanje-MPRR-na-tvrdnje-Velibora-Ivanovica-u-nedjeljniku-Monitor.html, stranica posjećena 10. avgusta 2016.

Komentari

Reagovanja

Ambasador u odbrani imperijalne politike 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ambasador u odbrani imperijalne politike
(Vladislav Maslenikov, „Ukrajinsko žito išlo je u „situ“ Evropu“, Monitor br. 1725)

Uvaženi veleposlanik Ruske Federacije, gospodin Vladislav Maslenikov je u prošlom broju poslao, treću po redu, reakciju na pisanje Monitora o ruskoj agresiji na Ukrajinu. Zahvalni smo Nj.E. g. Maslenikovu što je saopštenje konačno potpisano i kraće je sadržine za razliku od prva dva reagovanja.

U potpunosti razumijem dužnost gospodina ambasadora da zastupa i brani imperijalnu politiku svoje zemlje uz tradicionalne boljševičke kvalifikacije i neprovjerljive tvrdnje. Nepostupanje po uputama Moskve može biti opasno, ne samo po karijeru, već po zdravlje i život – što je čest slučaj od početka Specijalne vojne operacije.

U saopštenju nije ponuđena ni jedna činjenica da je bilo koji navod u mome tekstu netačan. Činjenice o relokaciji ruske flote, njenim gubicima i gubicima kopnene vojske su lako provjerljive sa snimaka satelita, dronova i Google Earth-a.  Nasuprot tome imamo insistiranje da je sve što Kremlj i Ljubljanka kažu tačno – dok isto kasnije ne poreknu. .

S poštovanjem
Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Reagovanja

Ukrajinsko žito išlo je u „situ“ Evropu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukrajinsko žito išlo je u „situ“ Evropu
(„Bitka za crnomorske trgovačke rute“, autor Jovo Martinović.  Monitor br.  1723)

Sa interesovanjem  sam se upoznao sa fantazijama novinara Jova Martinovića naslovljenim „Bitka za crnomorske trgovačke rute“ objavljenim u Monitoru 27. oktobra o.g. Dok niz zapadnih medija i političara sve glasnije priznaje neuspjeh pokušaja kontraofanzive vojske Ukrajine, g. Martinović priča o valjda „značajnim uspjesima“ Ukrajine na moru. Sama po sebi to je hrabra izjava na račun Kijeva koji je već faktički lišen ratne mornarice. Koliko se može  shvatiti riječ je o napadu ukrajinske vojske na Sevastopolj 22. septembra o.g. raketama i projektilima dopremljenim od strane zemalja NATO-a. Ovaj napad, koji je oštetio staru zgradu sjedišta Crnomorske flote Rusije, nesumnjivo je planiran uz angažovanje zapadnih obavještajnih sredstava – NATO satelita i izviđačkih aviona te izvršen na sugestiju i u bliskoj koordinaciji sa službama SAD i Velike Britanije. Cilj ovog napada, kao i terorističkih napada kijevskog režima na civilne i socijalne objekte na teritoriji Rusije, uključujući i čin nuklearnog terorizma 26. oktobra (napad dronovima na nuklearnu elektranu u Kursku), jeste jasan – da se skrene pažnja sa neuspjeha ukrajinske kontraofanzive, u koju je Zapad polagao veliku nadu, da se posije panika u našem društvu i da se destabilizuje unutrašnja politička situacija u Rusiji. Takođe je jasno da niti Kijev niti njegovi zapadni sponzori neće uspjeti u tome.

Isporuke Kijevu zapadnih naoružanja na čijem nastavku insistira g. Martinović ne opravdavaju očekivanja kolektivnog Zapada. Po zapadnim procjenama, barem petina tehnike koja je dopremljena za ofanzivu, je već uništena ili oštećena, ukrajinska vojska tokom borbenih dejstava nije uspjela ni čak da se domogne glavne odbrambene linije ruskih snaga. Dok g. Martinović pokušava da ubijedi čitaoce da ruska vojska ima ogromne gubitke i „samoubilački“ koristi ljudstvo, situacija je u stvarnosti sasvim drugačija. Upravo je ukrajinska komanda, izbjegavajući korišćenje vojne tehnike zbog njenog značajnog gubitka, prešla na taktiku „mesnatih juriša“: na minska polja prvo se usmjerava pješadija koja  po cijenu sopstvenog života pokušava da prodre u rusku odbranu i da sačuva zapadno naoružanje. Uprkos Ženevskoj konvenciji 1949. godine o postupanju s ratnim zarobljenicima za deminiranje koriste zarobljene ruske vojnike. Osim toga, ukrajinske naciste angažuju i svoje povrijeđene vojnike kao biološki materijal da bi se vadili organi za potrebe transplantacija.

Što se tiče navedenih izjava g. Vladimira Zelenskog o „postepenom odlasku“ ruske Crnomorske flote sa Krima, preporučimo g. Martinoviću da se upozna sa priznanjima iz kruga šefa kijevskog režima u časopisu Time od 30. oktobra. Ispalo je da je „skoro mesijanska“ ubijeđenost Zelenskog u pobjedu nad Rusijom već uznemirava čak i njegove savjetnike. Kako jedan od njih kaže: „Vara on sebe… ne pobjeđujemo mi. Ko proba to mu da kaže“.

Na isto mesijanstvo miriše i izjava Zelenskog koju je citirao g. Martinović o važnosti Crnomorske rute izvoza žita po globalnu prehrambenu bezbjednost. Bacimo pogled na statistiku. U godini dana važenja „crnomorska inicijativa“ iz luka Odesa, Černomorsk i Južni izvezeno je oko 33 miliona tona pšenice. Pri tome, ukupan svjetski izvoz žita iznosi 422,4 miliona tona, odnosno 205,6 miliona tona pšenice. Ukrajinsko, pretežno prehrambeno žito išlo je u „situ“ Evropu. Evropske zamlje su koristile „crnomorsku inicijativu“ isključivo u komercijalnom interesu radi izvoza ukrajinske hrane da bi se ona preradila i preprodala po višoj cijeni. Američke korporacije koje su odkupile 30 odsto ukrajinskih oranica bogatile su se na „inicijativi“ izvozom i preradom ukrajinskog žita. U pogođene zemlje Afrike – Džibuti, Somaliju, Sudan, Libiju i Etiopiju – poslato je tek 976 hiljada tona, odnosno 3,1% od ukupnih isporuka. Pored toga, kijevski režim je morski humanitarni koridor koristio za oružane provokacije i terorističke napade na Sevastopolj i Krimski most, diverzije protiv naših vojnih i civilnih brodova. U blizini spremišta žita uspostavljeni su pogoni za proizvodnju dronova i morskih navođenih aparata kojima se izvode udari na strogo civilne infrastrukturne objekte na Krimu.

Ukoliko je ukrajinsko žito od životnog značaja po svjetsku prehrambenu bezbjednost, zašto su njen izvoz blokirale 4 zemlje EU: Mađarska, Slovakija, Hrvatska i čak veliki prijatelj Kijeva Poljska? Evo gdje se zaista vodi rat za tržište!

Napokon, što se tiče citiranih prijetnji g. Amira Vaitmana prema Rusiji, nisam uspio da nađem da on ima ikakvu zvaničnu državnu funkciju.

Vladislav MASLENIKOV,
ambasador Rusije u Crnoj Gori

Komentari

nastavi čitati

Reagovanja

Kritika vlasti koja vodi lošu politiku je obaveza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kritika vlasti koja vodi lošu politiku je obaveza

(Dezinformacije o Rusiji, njenom rukovodstvu i oružanim snagama – Odsjek za odnose sa javnošću Ambasade Rusije u Crnoj Gori – Monitor 1664)

 

Poštovana gospoda iz ambasade Ruske Federacije poslala su još jedno kilometarsko saopštenje, bez potpisa, sa nizom kvalifikacija i optužbi na račun mojih tekstova u Monitoru. Da bih odgovorio na sve optužbe, trebao bih isto toliko prostora i više. Svi moji tekstovi su dostupni online i lako provjerljivi preko otvorenih izvora i u javnom domenu. Ovdje ću samo pomenuti tvrdnje cijenjenog veleposlanstva da je Budimpeštanski memorandum iz 1994. godine „politička deklaracija, koja nema obavezujuću pravnu snagu“. Tekst se može pročitati online na engleskom, ruskom, ukrajinskom i francuskom i svako može vidjeti na šta su se obavezale zemlje potpisnice, kojima su se kasnije pridružile Francuska i Kina u donekle blažoj formi.

S obzirom na to da je Ambasada u oba saopštenja udijelila komplimente Monitoru, malo je vjerovatno da osoblje ne zna da je Monitor nezavisan i kritički nedjeljnik još od svoga osnivanja početkom 90-ih i da ne slijedi državnu politiku i propagandu, pogotovo kada se ljudski životi uništavaju. Zbog toga su i Monitor i moja malenkost imali velikih problema u prošlosti. Mi nismo, za razliku od poštovane gospode, državni službenici i nismo obavezni braniti bilo koju vladu na planeti, ni sviju. Pogotovu ne, kada vrši agresiju na drugu državu.

Kada se Crna Gora kao satelit Srbije i predvođena sadašnjim predsjednikom pridružila agresiji na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu 1991. godine u Monitoru je jednako kritikovano crnogorsko rukovodstvo kao i sada rusko. Kritika režima, pogotovo kad se radi o njihovim javnim izlivima mržnje prema Hrvatima, Ukrajincima, Jevrejima… nikako ne znači neprijateljstvo prema Crnoj Gori, Rusiji ili bilo kome. Naprotiv, oni koji vole Rusiju i cijene njene izvanredne kvalitete i pozitivne doprinose čovječanstvu imaju pravo i obavezu kroz činjenice dovesti u pitanje sadašnju politiku Kremlja i njihovu tzv. specijalnu vojnu operaciju. Tim prije što različite kremaljske administracije imaju potpuno drugačiju sliku o događajima iz prošlosti.  Isplivala je istina o groznim događajima iz doba Lenjina, Staljina, Brežnjeva i drugih. Sami istorijski obrazac iz vremena komunizma i kasnijeg nacionalističkog jednoumlja u kome smo mi u Crnoj Gori živjeli i sa kojim se još borimo, nam daje za pravo da sumnjamo u zvanično servirane verzije sličnih režima.

U regovanju se navodi da se nikad nisam zvanično obratio ambasadi radi njihovih komentara i tumačenja događaja Ukrajini, sa ove distance. U svojim tekstovima sam redovno prenosio zvanične stavove Rusije i njenih najviših funkcionera u vezi  agresije na Ukrajinu jer smatram da je važno prenijeti ruski stav. Stoga sumnjam da je ruska strana ostala uskraćena za njenu verziju događaja. Isto tako u Monitoru sam, radi istine i korektnosti, nekoliko puta naglašavao ključnu vanjskopolitičku ulogu Rusije u obnovi crnogorske državnosti 2006. i kritički ukazivao na farsične detalje navodnog državnog udara 2016. godine. Ako ambasada želi pojasniti neke stavove oko rata i sankcija ili bilo čega, naravno da stojim na raspolaganju uz uvjeravanja da će biti tačno preneseni.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo