Povežite se sa nama

Reagovanja

Odluka o žalbi PR službe Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja zbog neobjavljivanja reagovanja na tekst Zaustaviti istrebljenje riba, Monitor 1342

Objavljeno prije

na

Odluka o žalbi PR službe Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja zbog neobjavljivanja reagovanja na tekst Zaustaviti istrebljenje riba, Monitor 1342

Kotor, 10. avgust 2016.

PR služba Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja (MPRR) obratila se žalbom ombudsmanki 26. jula 2016. godine zbog neobjavljivanja njihovog reagovanja na tekst Zaustaviti istrebljenje riba, autora Velibora Ivanovića, objavljenog u rubrici Gledišta 08.07.2016, Monitor br. 1342.

PR služba MPRR smatra da je povrijeđeno njihovo Zakonom o medijima (ZoM) garantovano pravo na ispravku i odgovor, te načelo 3 . Kodeksa novinara Crne Gore (KNCG).

Budući da medijacijom nije postignuto sporazumno rješenje, donijela sam odluku da žalbu PR službe MPRR odbijem zato što smatram da reagovanje koje su formulisali kao odgovor na tekst „Zautaviti istrebljenje riba” zaista nije u skladu sa zakonskim odredbama, te da uredništvo nije bilo u obavezi da tekst tog tipa tretira i objavi kao odgovor na način definisan zakonom. Medij nije uvažio pravo na ispravku i odgovor jer nije našao da je tekst objavljen u „Gledištima” sadržavao netačne informacije i neutemeljene kritike, što je opcija koju smjernicom 3.1.b omogućuje KNCG.

Obrazloženje

U žalbi koja je bila formalno uredna i koja je kao takva poslata uredništvu na izjašnjenje PR služba MPRR tvrdi da je neobjavljivanjem njihovog reagovanja na tekst Zaustaviti istrebljenje riba povrijeđeno njihovo Zakonom o medijimagarantovano pravo na ispravku i odgovor, te načelo 3. KNCG. PR služba MPRR je reagovanje na pomenuti tekst poslala elektronskom poštom 08. jula, što potvrđuje email koji su u procesu medijacije proslijedili. Istoga dana ovo je reagovanje objavljeno i na sajtu MPRR, a takođe je poslato poštom na Monitorovu adresu 18. jula. U narednom broju Monitor nije objavio reagovanje MPRR, budući da uredništvo nije dobilo niti email niti reagovanje poslato poštom , ali je u rubrici „Inbox” objavilo odgovor autora Velibora Ivanovića na reagovanje objavljeno na sajtu resornog ministarstva.

Tokom procesa medijacije, žalitelj je dao predlog poravnanja da se njihovo reagovanje objavi kao odgovor u smislu koji definiše ZoM, što uredništvo nije prihvatilo, argumentirajući da dostavljeno reagovanje ne zadovoljava kriterijume koje definiše isti zakon, te da iz tih razloga ono ne može biti objavljeno.

Budući da medijacijom nije postignuto sporazumno rješenje, donijela sam odluku da žalbu PR službe MPRR odbijem zato što smatram da reagovanje koje su formulisali kao odgovor na tekst Zautaviti istrebljenje riba zaista nije u skladu sa zakonskim odredbama, te da uredništvo nije bilo u obavezi da tekst tog tipa tretira i objavi kao odgovor na način definisan zakonom. Medij nije uvažio pravo na ispravku i odgovor jer nije našao da je tekst objavljen u Gledištima sadržavao netačne informacije i neutemeljene, što je opcija koju smjernicom 3.1.b omogućuje KNCG.

I ZoM i KNCG jasno definišu koja vrsta reagovanja može biti tretirana kao odgovor koji mora biti objavljen tako da odgovara plasmanu teksta na koji se odnosi. Reagovanje koje je dostavila PR služba MPRR ne sadrži informacije kojima se ispravljaju pogrešni ili neistiniti navodi u spornom tekstu, niti argumentovanim navodima pobija, suštinski ispravlja ili dopunjuje navode teksta na koji se odnosi, već naprotiv obiluje argumentacijom ad hominem, dakle nizom logičkih pogreški koje umjesto da argumentiraju protiv konkretnih tvrdnji ili teza iznijetih u spornom tekstu, argumentiraju protiv autora teksta. Diskreditacija sagovornika ne može ni osnažiti niti oslabiti argumente čija valjanost ne zavisi od onoga ko ih zastupa.

Istovremeno je izvjesno da je došlo do dvostrukog propusta u prijemu reagovanja PR službe ministarstva, što predstavlja poseban problem za koji Monitor u buduće mora naći adekvatno rješenje. Jasno je da je prvi razlog za neobjavljivanje reagovanja PR službe MPRR u rubrici Inbox predviđenoj za reagovanja, to što ga uredništvo nije dobilo. S tim u vezi, uredništvo je u svom izjašnjenju navelo sledeće: „Spremni smo i naknadno da objavimo reagovanje ukoliko ono iz tehničkih ili nekih drugih razloga, a pogotovo mogućom našom greškom, nije stiglo do uredništva, i nije objavljeno na vrijeme. (…) Jedino ne možemo objaviti reagovanje već objavljeno na sajtu Ministarstva poljoprivrede.” Uvažavam poziciju uredništva u tom pogledu, ali istovremeno apelujem na njega da mogućnost ovakvih propusta minimizira boljom organizacijom, budući da ovakvi tehnički propusti dodatno pogoršavaju postojeću situaciju i smanjuju ionako tanko povjerenje među akterima u crnogorskoj javnoj i medijskoj sferi, što nikome ko je zainteresovan za ozbiljnu i produktivnu diskusiju o stvarima od javnog interesa ne može biti od koristi.

Promptno objavljivanje reagovanja u bilo kom mediju različitom od onog u kom je sporni tekst objavljen predstavlja lošu praksu u javnom dijalogu jer pokazuje neuvažavanje učesnika komunikacije i neuvažavanje medija a na koncu i auditorijuma medija u kom je inicijalni tekst objavljen. U skladu s tim formulisala bih i preporuku da osobe ili organizacije koje se nalaze oštećenim pisanjem medija zahtijevaju od njega pravo na ispravku/odgovor ili objavljivanje reagovanja, a da na drugi način reaguju tek onda kada bude jasno da medij ne namjerava da udovolji njihovom zahtjevu. Podnosilac žalbe nije mogao znati da njihovo reagovanje neće biti objavljeno u narednom broju onog dana kada je objavljen kako predmetni tekst i tako i reagovanje na sajtu MPRR.

Paula Petričević
Ombudsmanka Crnogorskog nezavisog nedjeljnika Monitor

______________________________

1 Načelo 3 KNCG: “Obaveza je novinara/novinarke da dopuninepotpunuiispravinetačnuinformaciju.
To se posebnoodnosinainformacijukojamoženekomenaškoditi.
Ispravka mora bitiistaknutanaodgovarajućinačin.
Smjernica 3.1 KNCG: „ Ispravka i odgovor
(a) Svi mediji moraju poštovati i osigurati primjenu prava na ispravku i prava na odgovor u skladu sa zakonom, uz pravovremeno objavljivanje ispravke i/ili izvinjenja, kako bi se izbjeglo pokretanje sudskog postupka.
(b) U slučaju kada su neke osobe ili organizacije uvjerene da izvještaj medija sadrži netačne informacije ili neutemeljene kritike na njihov račun, one mogu, od medija koji je objavio takav izvještaj, da zahtijevaju mogućnost odgovora i ispravke netačnih navoda.
Medij treba da uvaži to pravo, ukoliko je izvještaj sadržavao netačne informacije ili neutemeljene kritike.
Ispravka ili odgovor ne smije da bude duži od teksta/priloga na koji se odnose.”

2 Koje je u redakciju Monitora stiglo 27. jula 2016.

3 Koje je na sajtu MPRR bilo objavljeno 8. jula u 13.55: http://www.gov.me/naslovna/vijesti-iz-ministarstava/162983/Reagovanje-MPRR-na-tvrdnje-Velibora-Ivanovica-u-nedjeljniku-Monitor.html, stranica posjećena 10. avgusta 2016.

Komentari

Reagovanja

Neistinite informacije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Neistinite informacije
(Kad tužilaštvo radi i Nigdje nebom nema sačme kao iznad Crne Gore, Monitor br. 1590 i 1591)

 

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici osuđuje iznošenje neistinitih informacija, u tekstovima objavljenim, 9. i 18. aprila 2021. godine u Nedeljniku ,,Monitor“ i „Nezavisnim novinama Vijesti“, sa naslovima „Kad tužilaštvo radi” i „Nigdje nebo nema sačme kao iznad Crne Gore”, autora Predraga Nikolića, kojim se izvještava o radu državne tužiteljke Ivane Petrušić Vukašević, time narušava njen profesionalni ugled i autoritet, ali i ugled i autoritet Tužilaštva koje predstavlja.

Naime, u tekstovima, čija je tema nezakoniti lov i ribolov u nacionalnim parkovima, navedeno je da je: „Čuvarska služba NP Skadarsko jezero nedavno uhvatila dvojicu krivolovaca sa stotinama kilograma ribe i agregatima kojima je ubijena. Tužilac Ivana Petrušić Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela, napisala im prekršajnu prijavu i vraćeno im je oruđe za „rad” .. ”.

Od iznijetih navoda je jedino tačno da se državna tužiteljka Perušić Vukašević, a nakon što je, od strane policije, kao dežurni tužilac, upoznata da su 1. aprila 2021. godine u mjestu Aljov lug na Skadarskom jezeru, zatečena dva lica na čamcu, u kojem su bila, pretvarač i druga oprema, koja bi se mogla koristiti za nezakoniti ribolov, izjasnili da ne postoje osnovi sumnje da su učinila krivično djelo nezakonit ribolov. Ovo zbog toga što je radnja izvršena tog krivičnog djela u zakonu određena formulacijom  „Ko lovi ribu… ” ,što, po krivičnopravnoj teoriji i aktuelnoj sudskoj praksi, podrazumijeva da učinioci moraju aktivno preduzimati radnje u tom cilju (npr. polaganje mreža i agregata u vodu, upotreba osi, pušaka za ribolov i sl.) ili u svom posjedu u momentu kontrole imati ulovljenu ribu, kao neoboriv dokaz, a što u konkretnom nije slučaj. Naprotiv, radnje koje su preduzimale lica u momentu kontrole, po slovu zakona, nijesu radnje izvršenja krivičnog djela, već eventualno, pripremne radnje koje nijesu kažnjive. U prilog navedenog pravnog stanovišta je i činjenica da je u službenim ispravama nadzornika Službe zaštite Nacionalnog parka Skadarsko jezero (službenoj zabilješci, zapisniku o izvršenoj kontroli i potvrdi o oduzetim sredstvima) nije evidentirano postojanje, odnosno oduzimanje ulovljene ribe, niti radnje činjenja zatečenih lica koje bi predstavljale radnje krivičnog djela, pa takva odluka tužiteljke jedina pravilna i zakonita.

Stoga je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici stava da je autor neistinitih tekstova prekršio više načela propisanih Kodeksom novinarske etike, jer nije ispoštovao dužnost novinara da poštuje istinu i istrajno traga za njom i da, kada izvještava o istražnim i sudskim postupcima, uvažava pretpostavku nevinosti, a takav njegov rad zasigurno ne može doprinijeti ostvarivanju javnog interesa, što bi trebalo da je zajednički cilj novinara i Državnog tužilaštva, naročito pri činjenici da rad Državnog tužilaštva počiva na transparentnosti, a da je želio, novinar je mogao provjeriti dobijene ili dobiti tačne informacije, što je, uostalom i njegova obaveza.

Vukas Radonjić,
državni tužilac i portparol u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici

Ispravka

U tekstu, koji je objavljen na portalima Monitora, CIN-CG i Vijesti, je izvršena korekcija, jer je bilo netačno napisano da su nadzornici Nacionalnog parka Skadarskog jezera uhvatili dvojicu krivolovaca sa „stotinama kilograma ribe i agregatima kojima je ubijena.“ U čamcu je bilo agregata ali nije bilo ribe, kako proizilazi i iz zapisnika nadzornika, koje nam je tužilaštvo dostavilo.

Izvinjavamo se čitaocima zbog ovog propusta.

Predrag Nikolić,
novinar Monitora

Komentari

nastavi čitati

Reagovanja

Nije četiri, nego više od 50 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije četiri, nego više od 50 hiljada

(Za četiri godine – 4.100 eura, Adnan Čirgić, Monitor, br. 1887)

 

Evo, da probamo, na najjednostavniji mogući način, da razjasnimo oko čega je nastao spor sa dr Adnanom Čirgićem, dekanom Fakulteta za crnogorski jezik i kulturu. Ministarstvo kulture svake godine sufinansira programe i projekte – kako se to službeno kaže – od značaja za ostvarenje javnog interesa iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva. Na tim konkursima učestvovao je i Adnan Čirgić. U okviru samostalnih autorskih projekata i Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJIK) u okviru projekata izdavačkih kuća, gdje je takođe Čirgić priređivao zbornike i druga književna djela.

Čirgić u reagovanju kaže da je za četiri godine na konkursima Ministarstva kulture dobio samo 4.100 eura. Nije u pravu. Prema vjerodostojnim dokumentima u koje je Detektor imao uvid, od 2015. do 2020. godine na žiro- račun Adnana Čirgića kod ovdašnje komercijalne banke, Ministarstvo kulture je uplatilo 32.755 eura. Slovima: trideset dvije hiljade sedamsto pedeset pet eura.

Na račun FCJIK, od 2013. do  2020. godine – 54.920. eura. Slovima: pedeset četiri hiljade devesto dvadeset eura.  I to: 2013. godine – 11.000 eura;  2014. godine – 1.420 eura ; 2015 godine – 1.500 eura; 2016. godine – 4.500 eura; 2017. godine – 17.000 eura; 2018. godine – 7.500 eura; 2019. godine – 8.000 eura; 2020. godine – 4.000 eura.

Dakle, sve ukupno, 87.675 eura, na osnovu konkursa. Za četiri godine to je znatno više nego 50.000 koliko je navedeno u tekstu.

Čirgić je u reagovanju posebno naveo da 2017. godine nije dobio nikakav novac od Ministarstva kulture, iako je konkurisao. Dobio je. I to: na njegovo ime 2.500 eura na konkursu za knjigu Dijalektologija crnogorskog jezika, a 17.000 eura na konkursu za projekte u ime FCJIK.

Za neke od projekata, Adnan Čirgić i FCJIK su, za potrebe časopisa Linqua Montenegrina (Čirgić, glavni i odgovorni urednik), kod Ministarstva kulture konkurisali zajedno sa Miloradom Popovićem, i njegovim OKF i Arsom.

U tekstu nema ocjena kvaliteta projekata Adnana Čirgića, ni ocjena da li su oni kvalitetno realizovani. Posebno nijesam, ni na koji način, učestvovala u hajci protiv Čirgića, čiju posvećenost mom maternjem, crnogorskom jeziku, cijenim. Samo sam svjedočila, u kontekstu te sedmice aktuelne polemike Dragana Koprivice i Adnana Čirgića, o činjenicama koje javnost treba da zna.

 Stela O. KOVAČ

Komentari

nastavi čitati

Reagovanja

Za četiri godine – 4.100 eura

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za četiri godine – 4.100 eura
(Apanaže, Stela O. Kovač, Monitor, br. 1586)

 

U posljednjem broju Monitora, na str. 27, u rubrici Detektor objavljen je autorski tekst Apanaže, koji potpisuje novinarka Stela O. Kovač.

U tome je tekstu izrečena bestidna laž: „Provjereno: za četiri godine od kada se pominje njegovo ime na konkursima, Adnan Čirgić je od Ministarstva kulture za projekte dobio 50.000 eura.“ Istina o tome koliko sam preko konkursa MK dobio novca za projekte (tj. za štampu knjiga) javno je dostupna, te nema sumnje da se novinarka Kovač pridružila javnoj satanizaciji i hajci koju protiv mene sprovodi Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta.

Bez obzira na to što su podaci javno dostupni, navešću Vam ih i na ovome mjestu:

Za godinu 2016. dobio sam na konkursu MK 1.000,00 eura za štampu knjige Pjesme Đura Milutinovića.

Za godinu 2017. nijesam dobio ništa iako sam imao knjigu.

Za godinu 2018. dobio sam 1.000,00 za svoju knjigu Natprirodna bića u crnogorskoj tradicijskoj kulturi.

Za godinu 2019. dobio sam 1.200,00 za priređivanje usmenoknjiževne peraške rukopisne pjesmarice Andrije Balovića.

Za godinu 2020. dobio sam 900,00 za priređivanje usmenoknjiževne pjesmarice Ivana Kolovića.

Dakle, za četiri godine 4.100,00 eura.

Napominjem da su sve knjige uredno objavljene, obavezni primjerci dostavljeni Nacionalnoj biblioteci, a potonja je u štampi. Da je i ona završena, može se provjeriti preko CIP-a koji je izdala Nacionalna biblioteka na Cetinju.

S poštovanjem,

Adnan Čirgić
(Odgovor u sljedećem broju)

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo