Povežite se sa nama

Reagovanja

Neistine i grubo poigravanje sa informacijama

Objavljeno prije

na

Neistine i grubo poigravanje sa informacijama
(Festival traži novog direktora, Monitor, br. 1427)

Članak autorke Branke Plamenac Festival traži novog direktora osim što predstavlja grubo poigravanje informacijama, sadrži i značajan broj neistinitih tvrdnji.

U Planu rada ustanove Grad teatar za 2017.godinu, kojeg je na 13. sjednici usvojio Savjet čiji je član bio i gospodin Slobodan Mitrović, a zatim prihvatila i Skupština Budve, stoji da će 2017.godina biti godina sanacije i postavljanja na zdrave osnove. Da na festivalu te godine neće biti pozorišnih produkcija, da bi se kroz uštedu omogućilo vraćanje dugova iz prethodnog perioda, kako bi nakon toga i festival i institucija mogli nastaviti da rade bez opterećenja. U vezi sa tim je i osmišljen koncept i program pod sloganom Za tri groša (citat čuvenog Bertolda Brehta) kroz koji smo uspjeli da, uprkos malim utrošenim sredstvima, prikažemo značajne projekte i dobijemo podršku stručne javnosti i publike. Dakle, NIJE TAČNO da je Savjet JU Grad teatar bio protiv vraćanja dugova, o čemu svjedoče zapisnici i odluke. Naprotiv. Gospodin Mitrović je i tada, kao član Savjeta, tražio da se na dugove ne osvrćemo, da o njima treba da se stara neko drugi, a da mi hoćemo ,,svoj million za sebe”. Na pitanje kako to misli da je moguće, nikada nismo dobili odgovor. Ne nudi ga ni novinarka Plamenac u svojoj opservaciji. Godinu 2017. smo završili vrativši najveći dio dugova iz prethodnog perioda, tačnije 540.000 eura, a pritom ne prenijevši ništa od obaveza iz 2017. u narednu godinu. To je pokazao i finansijski izvještaj kojeg je isti Savjet usvojio u februaru 2018. U međuvremenu smo prilikom dospijevanja dugova na naplatu, svuda gdje smo smatrali da je opravdano, ulagali prigovore i ulazili u sudske parnice za raskid mogućih štetnih ugovora. Potpuno je NETAČNA i tvrdnja da se većina vraćenih dugova odnosi na firme Marka Kentere. Gdje je račun Grada teatra bio blokiran, a samo u martu prošle godine je bio blokiran na 210.000 eura, i gdje smo bili dužni po pravosnažnim presudama i odlukama državnih komisija, naravno da smo izmirivali dugove. Šta je trebalo, blokirati rad ustanove dok se gomilaju kamate? I na kraju opet platiti sve sa kamatom? Na ovo gospodin Mitrović kao član Savjeta nije nikada dao konkretan i konstruktivan odgovor. Dugovanja koja smo vratili – neplaćene poreze i doprinose iz prethodnih godina, plate i ostala lična primanja zaposlenih iz ranijeg peroda, kompletne troškove smještaja, prevoza, transporta, tehnike, preostale neplaćene dugove prema pozorištima i učesnicima, sve iz prethodnih godina – trebalo je samo ignorisati? U prošloj godini, JU Grad teatar platio je praktično dva festivala, jedan iz kojeg su ostali dugovi i drugi kojeg je uspješno realizovao za svega 150.000 eura, zahvaljujući velikom udjelu obezbijeđenih sponzorstava. I to je po mišljenju novinarke Plamenac za osudu? Realizovali smo ne samo sve ono što smo za 2017. predvidjeli planom stabilizacije, nego i više od toga. I NIJE TAČNO da je bilo protivno odlukama Savjeta, niti protiv zdravih interesa ustanove i grada.

U međuvremenu, izrađen je projekat za nabavku novih montažno demontažnih tribina da bi se tokom zimskih mjeseci oslobodio za prolaz prostor između crkava. Dogovorena su gostovanja u zimskim mjesecima prilagođena malom prostoru u Crvenoj komuni u Petrovcu, kako bi građani Budve konačno mogli da gledaju predstave tokom cijele godine. Petrovac je takođe za osudu. Da smo ove programe smjestili u budvanske hotele, isti ljudi bi nam spočitali što Grad teatar svodimo na hotelske programe. Spočitava nam se i što Grad teatar već 30 godina nema svoju tehniku niti prostor za igru. A upravo kada se radi na tome, kada se stvaraju svi preduslovi za to , čini se sve da se aktivnosti bojkotuju, medijski i operativno. I to od strane nekoga ko je i administrativno bio uključen u rad Grada teatra još 1986.godine, i ko bi svojim iskustvom i znanjem trebalo da doprinese konkretnim rješenjima.

U ovom trenutku Grad teatar priprema pozorišne produkcije za 2018. godinu, počinje realizaciju međunarodnog projekta za koji mu je odobren budžet od 180.000 eura, organizuje igranje predstava u Petrovcu u periodu mart-jun. I čini to bez privilegovanih firmi posrednika, po prvi put nakon mnogo godina oslobođen tereta enormne zaduženosti.

Milena Lubarda-Marojević

v.d. direktora JU Grad teatar

Komentari

Reagovanja

Neistinite informacije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Neistinite informacije
(Kad tužilaštvo radi i Nigdje nebom nema sačme kao iznad Crne Gore, Monitor br. 1590 i 1591)

 

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici osuđuje iznošenje neistinitih informacija, u tekstovima objavljenim, 9. i 18. aprila 2021. godine u Nedeljniku ,,Monitor“ i „Nezavisnim novinama Vijesti“, sa naslovima „Kad tužilaštvo radi” i „Nigdje nebo nema sačme kao iznad Crne Gore”, autora Predraga Nikolića, kojim se izvještava o radu državne tužiteljke Ivane Petrušić Vukašević, time narušava njen profesionalni ugled i autoritet, ali i ugled i autoritet Tužilaštva koje predstavlja.

Naime, u tekstovima, čija je tema nezakoniti lov i ribolov u nacionalnim parkovima, navedeno je da je: „Čuvarska služba NP Skadarsko jezero nedavno uhvatila dvojicu krivolovaca sa stotinama kilograma ribe i agregatima kojima je ubijena. Tužilac Ivana Petrušić Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela, napisala im prekršajnu prijavu i vraćeno im je oruđe za „rad” .. ”.

Od iznijetih navoda je jedino tačno da se državna tužiteljka Perušić Vukašević, a nakon što je, od strane policije, kao dežurni tužilac, upoznata da su 1. aprila 2021. godine u mjestu Aljov lug na Skadarskom jezeru, zatečena dva lica na čamcu, u kojem su bila, pretvarač i druga oprema, koja bi se mogla koristiti za nezakoniti ribolov, izjasnili da ne postoje osnovi sumnje da su učinila krivično djelo nezakonit ribolov. Ovo zbog toga što je radnja izvršena tog krivičnog djela u zakonu određena formulacijom  „Ko lovi ribu… ” ,što, po krivičnopravnoj teoriji i aktuelnoj sudskoj praksi, podrazumijeva da učinioci moraju aktivno preduzimati radnje u tom cilju (npr. polaganje mreža i agregata u vodu, upotreba osi, pušaka za ribolov i sl.) ili u svom posjedu u momentu kontrole imati ulovljenu ribu, kao neoboriv dokaz, a što u konkretnom nije slučaj. Naprotiv, radnje koje su preduzimale lica u momentu kontrole, po slovu zakona, nijesu radnje izvršenja krivičnog djela, već eventualno, pripremne radnje koje nijesu kažnjive. U prilog navedenog pravnog stanovišta je i činjenica da je u službenim ispravama nadzornika Službe zaštite Nacionalnog parka Skadarsko jezero (službenoj zabilješci, zapisniku o izvršenoj kontroli i potvrdi o oduzetim sredstvima) nije evidentirano postojanje, odnosno oduzimanje ulovljene ribe, niti radnje činjenja zatečenih lica koje bi predstavljale radnje krivičnog djela, pa takva odluka tužiteljke jedina pravilna i zakonita.

Stoga je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici stava da je autor neistinitih tekstova prekršio više načela propisanih Kodeksom novinarske etike, jer nije ispoštovao dužnost novinara da poštuje istinu i istrajno traga za njom i da, kada izvještava o istražnim i sudskim postupcima, uvažava pretpostavku nevinosti, a takav njegov rad zasigurno ne može doprinijeti ostvarivanju javnog interesa, što bi trebalo da je zajednički cilj novinara i Državnog tužilaštva, naročito pri činjenici da rad Državnog tužilaštva počiva na transparentnosti, a da je želio, novinar je mogao provjeriti dobijene ili dobiti tačne informacije, što je, uostalom i njegova obaveza.

Vukas Radonjić,
državni tužilac i portparol u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici

Ispravka

U tekstu, koji je objavljen na portalima Monitora, CIN-CG i Vijesti, je izvršena korekcija, jer je bilo netačno napisano da su nadzornici Nacionalnog parka Skadarskog jezera uhvatili dvojicu krivolovaca sa „stotinama kilograma ribe i agregatima kojima je ubijena.“ U čamcu je bilo agregata ali nije bilo ribe, kako proizilazi i iz zapisnika nadzornika, koje nam je tužilaštvo dostavilo.

Izvinjavamo se čitaocima zbog ovog propusta.

Predrag Nikolić,
novinar Monitora

Komentari

nastavi čitati

Reagovanja

Nije četiri, nego više od 50 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije četiri, nego više od 50 hiljada

(Za četiri godine – 4.100 eura, Adnan Čirgić, Monitor, br. 1887)

 

Evo, da probamo, na najjednostavniji mogući način, da razjasnimo oko čega je nastao spor sa dr Adnanom Čirgićem, dekanom Fakulteta za crnogorski jezik i kulturu. Ministarstvo kulture svake godine sufinansira programe i projekte – kako se to službeno kaže – od značaja za ostvarenje javnog interesa iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva. Na tim konkursima učestvovao je i Adnan Čirgić. U okviru samostalnih autorskih projekata i Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJIK) u okviru projekata izdavačkih kuća, gdje je takođe Čirgić priređivao zbornike i druga književna djela.

Čirgić u reagovanju kaže da je za četiri godine na konkursima Ministarstva kulture dobio samo 4.100 eura. Nije u pravu. Prema vjerodostojnim dokumentima u koje je Detektor imao uvid, od 2015. do 2020. godine na žiro- račun Adnana Čirgića kod ovdašnje komercijalne banke, Ministarstvo kulture je uplatilo 32.755 eura. Slovima: trideset dvije hiljade sedamsto pedeset pet eura.

Na račun FCJIK, od 2013. do  2020. godine – 54.920. eura. Slovima: pedeset četiri hiljade devesto dvadeset eura.  I to: 2013. godine – 11.000 eura;  2014. godine – 1.420 eura ; 2015 godine – 1.500 eura; 2016. godine – 4.500 eura; 2017. godine – 17.000 eura; 2018. godine – 7.500 eura; 2019. godine – 8.000 eura; 2020. godine – 4.000 eura.

Dakle, sve ukupno, 87.675 eura, na osnovu konkursa. Za četiri godine to je znatno više nego 50.000 koliko je navedeno u tekstu.

Čirgić je u reagovanju posebno naveo da 2017. godine nije dobio nikakav novac od Ministarstva kulture, iako je konkurisao. Dobio je. I to: na njegovo ime 2.500 eura na konkursu za knjigu Dijalektologija crnogorskog jezika, a 17.000 eura na konkursu za projekte u ime FCJIK.

Za neke od projekata, Adnan Čirgić i FCJIK su, za potrebe časopisa Linqua Montenegrina (Čirgić, glavni i odgovorni urednik), kod Ministarstva kulture konkurisali zajedno sa Miloradom Popovićem, i njegovim OKF i Arsom.

U tekstu nema ocjena kvaliteta projekata Adnana Čirgića, ni ocjena da li su oni kvalitetno realizovani. Posebno nijesam, ni na koji način, učestvovala u hajci protiv Čirgića, čiju posvećenost mom maternjem, crnogorskom jeziku, cijenim. Samo sam svjedočila, u kontekstu te sedmice aktuelne polemike Dragana Koprivice i Adnana Čirgića, o činjenicama koje javnost treba da zna.

 Stela O. KOVAČ

Komentari

nastavi čitati

Reagovanja

Za četiri godine – 4.100 eura

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za četiri godine – 4.100 eura
(Apanaže, Stela O. Kovač, Monitor, br. 1586)

 

U posljednjem broju Monitora, na str. 27, u rubrici Detektor objavljen je autorski tekst Apanaže, koji potpisuje novinarka Stela O. Kovač.

U tome je tekstu izrečena bestidna laž: „Provjereno: za četiri godine od kada se pominje njegovo ime na konkursima, Adnan Čirgić je od Ministarstva kulture za projekte dobio 50.000 eura.“ Istina o tome koliko sam preko konkursa MK dobio novca za projekte (tj. za štampu knjiga) javno je dostupna, te nema sumnje da se novinarka Kovač pridružila javnoj satanizaciji i hajci koju protiv mene sprovodi Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta.

Bez obzira na to što su podaci javno dostupni, navešću Vam ih i na ovome mjestu:

Za godinu 2016. dobio sam na konkursu MK 1.000,00 eura za štampu knjige Pjesme Đura Milutinovića.

Za godinu 2017. nijesam dobio ništa iako sam imao knjigu.

Za godinu 2018. dobio sam 1.000,00 za svoju knjigu Natprirodna bića u crnogorskoj tradicijskoj kulturi.

Za godinu 2019. dobio sam 1.200,00 za priređivanje usmenoknjiževne peraške rukopisne pjesmarice Andrije Balovića.

Za godinu 2020. dobio sam 900,00 za priređivanje usmenoknjiževne pjesmarice Ivana Kolovića.

Dakle, za četiri godine 4.100,00 eura.

Napominjem da su sve knjige uredno objavljene, obavezni primjerci dostavljeni Nacionalnoj biblioteci, a potonja je u štampi. Da je i ona završena, može se provjeriti preko CIP-a koji je izdala Nacionalna biblioteka na Cetinju.

S poštovanjem,

Adnan Čirgić
(Odgovor u sljedećem broju)

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo