Već više od pola godine mještani Gornje Morače vode akciju protiv izgradnje mini hidroelektrane Ljeviška rijeka-izvor Morače. Podnijeli su i krivičnu prijavu protiv investitora kompanije Dekar iz Podgorice, zbog neobilježavanja minerskog polja i gradilišta. Iz Mjesne zajednice su odbili da daju saglasnost za intervale miniranja, pa mašine izvođača radova stoje nekoliko mjeseci.
Ugovor o koncesiji između Vlade i podgoričke kompanije zaključen je krajem juna 2012. Predviđeno je da projekat bude realizovan u tri faze. U prvoj, koja bi trajala 12 mjeseci, predviđena je izrada tehničke dokumentacije, dok je izgradnja objekta planirana u drugoj godini. Ekonomsko iskorištavanje vodnog potencijala, prema planu, počelo bi u trećoj fazi. Dekar je urbanističko-tehničke uslove dobio 23. jula 2013. kada su počeli da teku i rokovi iz ugovora. Mini HE je, prema planu, trebalo da bude sagrađena do 3. septembra minule godine, ali je koncesionar u maju, usljed nemogućnosti priključenja na elektroenergetsku mrežu, zahtijevao produženje roka za izgradnju. Novi rok za završetak izgradnje mini HE je produžen do 3. septembra 2018. godine, na račun skraćenja faze u kojoj počinje ekonomsko korišćenje vodotoka. U zahtjevu za dozvolu je navedeno da je planirana izgradnja mini HE snage 980 kilovati i ukupne planirane godišnje proizvodnje 3,321 gigavat sati.
Aleksandar Dragović, predsjednik Mjesne zajednice Gornja Morača, prvi čovjek NVO SOS SS za Monitor kaže da je javnost obmanuta kada je riječ o lokaciji za izgradnju hidroelektrane.
,,Pored toga što smo na gradilištu uočili brojne nepravilnosti, zbog kojih mašine izvođača radova stoje, podnesene su krivične prijave, a treba reći i da je javnost grubo obmanuta. Lažno je predstavljeno da se HE gradi na Ljeviškoj rijeci, jer se, u stvari, gradi na izvoru Morače. Ministarstvo turizma je ćuteći o tome pokazalo koliko brine o svom resoru. Nećemo dozvoliti da nam to oduzmu i naprave mašinu za punjenje džepova pojedinaca”, kaže on.
Dragović najavljuje kampanju čiji će cilj biti prikupljanje potpisa za ukidanje koncesije na izvorištu Morače. Intenzivna kampanja, napominje on, vodiće se i izvan granica Crne Gore, a kontakti sa stranim ekolozima već su ostavareni.
,,Prikupljanje potpisa počećemo na trgovima glavnog gada i Kolašina, kao i elektonski. U narednim fazama kampanje javnost, i mimo naše države, biće upoznata sa ovim problemom, a obećana nam je podrška s važnih i respektabilnih adresa kad je riječ o borbi za očuvanje prirode. Izvorište Morače, koje posjećuju strani turisti, svakako je prirodni dragulj i jedan od osnovnih turističkih resursa za razvoj našeg kraja”, naglašava predsjednik MZ Gornja Morača.
Ekolog i publicista, rodom Gornjomoračanin, Komnen Bećirović, ,,borbu za Moraču” počeo je još 1988, kao vođa pobune protiv potopa Kolašina i gradnje velikih hidroelektrana na Morači. On je prošle godine kazao da će izgradnja mini HE ugroziti vodopad Sika, za koji tvrdi da je turistička atrakcija. Time bi, naglasio je Bećirović, rijeka bila lišena ,,svoje perjanice, a sama čelenka Morače izobličena”.
,,Gradnjom HE napravila bi se akumulacija ispod samog izvora iza šumovitog brda Obla glava, na visini od oko 1.500 metara, i uputila kroz cijevi niz liticu niz koju od vječnosti pada bijeli vodopad zvani Sika, visok oko 50 metara i nastavlja se sa dva tri manja kaskadna vodopada”, rekao je on.
Iz Crnogorskog društva ekologa ocijenili su da je Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) trebala da vrati na doradu elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje mini hidroelektrane na izvoru Morače.
U tom se dokumentu konstatuje da ,,objekat ne bi trebalo da bitnije naruši postojeću sliku izgleda okoline”, ali se ne opisuju ambijentalne vrijednosti, kao što su brojni izvori i vodopadi. Vodopad Sika Gojkova jedan je od najvećih crnogorskih vodopada i mogao bi se, smatraju ekolozi, uvrstiti među nacionalne spomenike prirode.
U elaboratu Institituta Sigurnost iz Podgorice navodi se da je o živom svijetu Ljeviške rijeke i izvora Morače dosad publikovan mali broj radova, ali se i konstatuje da korišćenje takozvanog iskoristivog proticaja može dovesti teorijski do redukcije 90 odsto staništa i nestanka i do 50 odsto vrsta.
U Gornjoj Morači su, kako kažu, sablažnjeni što se u elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje mini hidroelektrane kaže da izvođač radova treba da se obaveže da radi monitoring endemičnih vrsta.
,,To je glupost, kojoj niko ne može povjerovati. Zamislite da se predlaže praćenje stanja područja, a da prije nego što je počela gradnja hidroelektrane ne znamo kakvo je stanje. Takođe, niko nije ni uzimao u obzir da izgradnja puta do vodozahvata devastira šumski netaknuti ekosistem i presijeca nekoliko izvora koji grade Ljevišku rijeku. Ne zna se ni kakav će uticaj imati dalekovod duži od 15 kilometara, koji treba da se gradi od Ljevišta do Manastira Morača”, kaže Dragović.
Gornjomoračani tvrde da je ekoturistički potencijal njihovog kraja daleko veći od koristi koju bi mogla donijeti izgradnja HE. Aktivnosti na volorizaciji svojeg kraja počeli su još prije dvije godine, kada su osnovali NVO SOS SS, koja bi trebalo da radi na sprječavanju odlasku mladih iz njihovog i ostalih sela s područja sjevera države.
Trenutno oko 500 mještana živi u devet sela u tom dijelu kolašinske opštine, a nije tako davno bilo kada je bilo skoro duplo više đaka u čak sedam škola. U NVO, ipak smatraju da ima mnogo prostora da unaprijede kvalitet života u svojim selima Najviše bi im , kažu, pomoglo ulaganje u putnu infrastrukturu. Asfalt do neiskorištenih i neafirmisanih prelijepih planina Lola i Javorje učinio bi mnogo za taj kraj. Bolji put do Ljevišta, otvorio bi nove mogućnosti za tamošnje mještane, koji su među najuspješnijim kolašinskim stočarima.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ