Povežite se sa nama

OKO NAS

REZULTATI VLASTI I TRANZICIJE: Plužine i Žabljak razvijeniji od Ulcinja

Objavljeno prije

na

Opština Ulcinj je ubjedljivo najnerazvijenija lokalna samouprava na Primorju, pokazao je izvještaj Ministarstva ekonomije.

Naime, tzv. indeks razvijenosti ove opštine je 75 i tri puta je manji nego u Budvi, a gotovo dva puta manji nego u Tivtu.

U odnosu na prošlu godinu Ulcinj je, na ljestvici razvijenosti lokalnih samouprava, pao sa 11. na 12. mjesto u državi, jer ga je u međuvremenu preteklo Cetinje. Ispred Ulcinja su čak i neke opštine sa sjevera, Plužine i Žabljak.

Ovaj indeks uključuje stopu nezapošljenosti, dohodak po stanovniku, budžetski prihod opštine po stanovniku i stepen obrazovanja.

,,Na što je spao naš lijepi grad!? Pitam se samo da li je ovo san ili posljednja faza apatije koja je zahvatila Ulcinj, a koja vodi prema potpunom umiranju”, kaže rezignirano dr Isat Jakupi.

Ovaj nekadašnji odbornik u lokalnom parlamentu je uvjeren da je to rezultanta vlasti, a za lokalnu, na čijem je čelu trenutno Nazif Cungu, kaže da je najgora u istoriji ovog grada.

I u Opštinskom odboru URA smatraju da je publikacija Vlade Crne Gore samo bolni pečat realnosti razvoja, odnosno teškog ekonomskog zaostajanja opštine Ulcinj. „Razlozi za takvo stanje su opštepoznati: kapitalni budžet države redovno zaobilazi Ulcinj, proces privatizacije je uništio privredu, ulaganja u društveni razvoj (obrazovanje, kultura, zdravstvo, sport) praktično ne postoje. Zato i ne treba nikoga da čudi ovakav podatak, ali treba konačno da kod građana upali lampicu dubokog upozorenja. Upozorenja da se ovako više ne smije i ne može. I bez ovog podatka smo svjedoci da imamo pune avione sa mladim Ulcinjanima koji odlaze da traže sreću u zapadnim zemljama, a nadležni redovno i po običaju ćute”, kaže predsjednik ulcinjskog odbora ove političke grupacije Omer Bajraktari.

Ulcinjski zvaničnici se ovim povodom nijesu oglašavali, jer su iznijete činjenice neumoljive, a njihova odgovornost za ovo stanje je takođe nesporna. Više se, kao nekada, ne može optuživati samo vlast na centralnom nivou za maćehinski odnos prema Ulcinju, jer se sada sjedi u toj Vladi, a upravo Demokratska partija socijalista drži na okupu albanske nacionalne stranke u toj opštini. Fermanom te stranke, tačnije Duška Markovića, u martu prošle godine instalirana je trenutna vlast, pa ova sklepana koalicija ne osjeća odgovornost prema građanima, već samo prema toj činjenici.

„Stoga naši problemi imaju političku, a, možda, i generacijsku dimenziju. Političku, zato što naši vječiti političari misle da su uvijek u pravu iako nijesu riješili nijedan problem koji muči opštinu Ulcinj, a problemi su uglavnom isti i sa istim rokom trajanja, kao i političari koji čine lokalnu i državnu vlast. Zato sam i rekao da problemi Ulcinja imaju i generacijsku dimenziju, jer definitivno, jedna generacija vječitih političara je postala dio problema našeg grada, a taj dio problema svakako ne može da bude dio rješenja. Za to su se oni već sami pobrinuli, a vjerovatno i profitirali”, ocjenjuje Bajraktari.

Konstatujući da su za većinu problema u Ulcinju, ipak, najodgovorniji građani te opštine, odnosno njihova vlast, u organizaciji civilnog društva „Ul info” navode da su teške bolesti – sebičnost, pohlepa, neodgovornost, jednom rječju, korupcija opasno nagriza krhko ulcinjsko društvo i taj zapušteni grad. „ Klasično shvatanje korupcije upravo se zasniva na ideji da korupcija predstavlja rezultat kvarenja moralnih vrijednosti u društvu. Ona se manifestuje tako što vladajuća politička klasa sopstveni interes stavlja iznad interesa društva. A pojavni oblici političke korupcije su, na primjer, i lažna politička obećanja. Koliko je samo toga bilo u Ulcinju!”, ističu iz te NVO.

Podaci takođe pokazuju da Ulcinj ima preko četiri hiljade stanovnika manje nego prije 25 godina, kao i da je broj građana koji spadaju u kategoriju izdržavanih za hiljadu veći nego onih koji rade. U situaciji kada nema novih većih hotela, čak ni najava da će krenuti njihova gradnja i kada ne radi Solana, tako nešto je sasvim logično.

A prije devet godina u „Strategiji razvoja turizma u Crnoj Gori”, bilo je zapisano da će „Ulcinj zbog svojih potencijala na Velikoj plaži, Adi Bojani i u zalivu Valdanos, 2020. godine zauzeti vodeću poziciju”.

U tom dokumentu tadašnjeg Ministarstva turizma i zaštite životne sredine, predviđalo se da će u Ulcinju, u turističke projekte, biti uloženo gotovo sedam milijardi eura!?

Ove 2017. godine svjedočimo da se ništa od toga nije realizovalo, a minimalne su šanse da će bar do te 2020. godine, do kada je na snazi citirana strategija, na ulcinjskoj rivijeri biti izgrađen makar jedan veliki hotel.

U međuvremenu će se donijeti nova strategija razvoja turizma, ili trenutna dopuniti. Baš kao i aneksi privatizacionih ugovora za niz razrušenih ulcinjskih hotela, nekadašnjih simbola grada i privrednih giganata.

Istovremeno, Strateški plan razvoja opštine, koji je lani usvojen u lokalnom parlamentu, niko više ni ne pominje! Samo predsjednik Opštine optimistički najavljuje da će, nakon što je prije mjesec dana, tačnije 28. decembra, usvojen Prostorno-urbanistički plan, krenuti ubrzani razvoj.

„Njemu više niko ne vjeruje. Cungu mora odmah da podnese neopozivu ostavku, da se raspusti postojeći saziv Skupštine opštine i da idemo na nove izbore”, smatra dr Jakupi.

Inače, posljednji lokalni izbori u Ulcinju su održani 26. januara 2014. godine i jedino je izvjesno da će ove godine izbori biti raspisani. Da li i organizovani, zavisi prije svega od dinamike političkih procesa u zemlji.

Zato ne treba očekivati da će na kraju ove godine Ulcinj imati bolji indeks razvijenosti nego 2016.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

KONTROLA OPTUŽNICE PROTIV BIVŠE PREDSJEDNICE VRHOVNOG SUDA: Medenica tvrdi da je žrtva politike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je poslije petog puta, ipak održano kontrolno ročište za optužnicu protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda, o kvalitetu rada Specijalnog tužilaštva u ovom slučaju, odluku će donijeti vijeće sudije Gorana Šćepanovića, koje može da potvrdi tužilački akt, vrati ga na dopunu ili donese odluku o obustavi postupka

 

Nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica, ove je sedmice u zgradu kojom je šefovala 14 godina ušla  kao optužena, uz pratnju advokata. Razlog: kontrola optužnice koju je još u oktobru prošle godine Specijalno tužilaštvo podiglo protiv nje, njenog sina Miloša i još 15 osoba.

Nakon tri sata ročišta, dobila je vrijeme da iznese  sve što misli o tužilačkom aktu.

„Istrpjeću ja ovo, jer ova optužba nije želja da se stane na kraj visokoj korupciji već da se prikupe birači“, poručila je Medenica, koja je optužnicu nazvala pretpostavkom. Poručila je da se ne može „tako lako neko optuživati“.

“Već 40 godina mog rada u crnogorskom pravosuđu učinilo je da sagledam neke stvari bolje nego moji branioci. Mene niko ne može bolje da brani nego ja sama…Neću vam reći kako doživljam to što mi je, kao predsjednici Vrhovnog suda, stavljeno na teret da sam član organizovane kriminalne grupe. To ću ponijeti sa sobom. Ali, reći ću da je tužilac morao popisati čime sam ja to zloupotrijebila, odnosno iskoristila svoj službeni položaj i svojim radnjama omogućila da se nesmetano krijumčare cigarete. Kada, kako, kome, gdje i čime sam ja to uradila. Da su sprovedene radnje, koje je odbrana predložila, danas optužbe ne bi bile ovakve”, kazala je Medenica.

Ona je pitala tužilaštvo od koga je, kada, koliko i zašto uzela mito, koji joj se, takođe, stavlja na teret.

Vijeću sudije Gorana Šćepanovića, predočila je i da nije imala nikakvu skaj komunikaciju, što se vidi iz prikupljenih dokaza.

„Nemam ni bilo koju drugu spornu komunikaciju. Ne daj Bože da ima neka slika sa članom neke kriminalne organizacije, ništa bi bio ovaj medijski stampedo u odnosu na to“, kazala je Medenica.

Ona je tražila od Tužilaštva da pojasni i kako je je mogla da ima uticaj na sudije ako je već 15 mjeseci u penziji.

Tokom izlaganja Medenica je tvrdila i da su u istražnom postupku povrijeđena njena prava.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUŽBE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA NA SJEVERU:  Pomoć za svaku nevolju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedostatak opreme i  vozila i  nedovljno  zaposlenih, u većoj ili manjoj mjeri, i dalje su zajednički problem za sve službe zaštite i spašavanja na sjeveru države. Uz to, vatrogasci su, kažu, često u prilici da rade ono što im nije u opisu posla i za šta nijesu dovoljno obučeni

 

Nevrijeme sredinom januara još jednom je razotkrilo sve nedostatke u opremljenosti i kadrovskim potencijalima službi zaštite i spašavanja (SZS) na sjeveru države. Da bi to nadomjestili, tvrde vatrogasci, bili su prinuđeni da su na terenu neprekidno 24 sata, često bez adekvatne opreme. Ocjena vatrogasaca je da se minulih nekoliko godina jesu donekle poboljšali uslovi njihovog rada, ali da i dalje nijesu ni blizu onih koji bi im omogućili da su bezbjedni i daju svoj maksimum.

Iako u nekim opštinama podmlađene, SZS i dalje imaju problem što je značajan dio vatrogasaca u srednjem životnom dobu. To i nedovoljan broj zaposlenih je veliki problem i mojkovačke SZS. Od 10 vatrogasaca, kaže komandir Marinko Medojević, dvojica su stariji od zakonskog minuma za obavljanje tog posla. Prema propisima vatrogasci ne bi smjeli biti stariji od 55 godina.

„Zaista je 10 vatrogasaca malo za Mojkovac. To je najbolje pokazalo posljednje nevrijeme kada smo gotovo bez prestanka bili na terenu danima. Mogao sam da formiram samo tri ekipe, od kojih su dvije bile na terenu, a jedna pripravna. To je nedovoljno i fizički iscrpljuje zaposlene. Kada sam, nakon posljednjih lokalnih izbora u Mojkovcu, došao na ovo mjesto, zatekao sam još puno nedostaka, koji smetaju da SZS obavlja svoje poslove kvaliteno. To za sada nadoknađujemo velikim požrtvovanjem i boljim odnosom lokalnih vlasti. No, još puno je posla na tom putu”, kaže sagovornik Monitora.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Prema njegovim riječima sa druge strane ne postoji niti se pokazuje takozvana snaga države da fabrikama na području Bijelog Polja naloži da ugrade prečišćivače i filtere na sistemima za otpadne vode.

,,Od kolektora, priče i pompeznih najava o njegovoj izgradnji, još uvijek nema ništa, tako da je rijeka Lim, sa svim svojim pritokama, pretvorena u veliki fekalni kanal. Divlje cijevi su svuda, a riblji fond je na području Bijelog Polja potpuno uništen”, tvrdi Novović. Novinar iz Bijelog Polja upozorava  i na činjenicu da je na obalama ove rijeke samo registrovanih stotinu i četiri divlje deponije, dok je neregistrovanih još ko zna koliko.

Nevladina organizacija iz ovog grada Euromost preko deset godina se bori da zaštiti Lim, ali, nažalost, situacija je, kako ističu, svake godine gora, gdje se zbog nekontrolisanog odlaganja otpada na njenim obalama ne šteti samo Bijelom Polju i Crnoj Gori, već i susjednim državama, Srbiji i BiH, u kojima se otpad spušta nakon svakih većih kiša. ,,Zbog nečinjenja naših državnih i opštinskih institucija, Vlada Srbije ozbiljno razmišlja da postavi lančanice, mnogo visočije od Priboja i Prijepolja, odnosno na granici sa Crnom Gorom, i da se tu zaustavi plutajući otpad. U tom slučaju bi bjelopoljske opštinske i crnogorske vlasti morale da čiste”, kažu u Euromostu.

Iz ove nevladine organizacije Monitoru su kazali kako su godinama organizovali veliki broj ekoloških akcija čišćenja obale Lima, ali kažu da se na ista mjesta baci otpad, tako da više nema svrhe organizovati takve akcije, dok god lokalne i državne institucije, ne počnu da preduzimaju nešto po pitanju zagađivanja ove rijeke. Oni su se zbog toga obratili i međunarodnim institucijama, pa podsjećaju da je evropski komesar za životnu sredinu napomenuo da će Crna Gora  morati nakon pristupanja EU dostići potpunu usklađenost sa ekološkim zakonodavstvom, jer trenutno zakon EU još nije obavezujući za Crnu Goru.

Iz Euromosta tvrde da je Brisel prepoznao Lim kao rijeku od značaja ne samo za Crnu Goru, već za čitav region pa i Evopsku uniju, jer pripada crnomorskom slivu. ,,Koalicija ekoloških organizacija iz Crne Gore, Srbije i BiH, koja se bori da zaštiti Lim, zatražiće da se uklone i sva privremena odlagališta otpada, koja se nalaze pored rijeke i u Crnoj Gori i u Srbiji”, kažu iz ove nevladine organizacije.

Da je Evopska unija, preko svoje misije u Crnoj Gori, prepoznala ovaj problem, jasno je i po tome što su sa skoro petnaest miliona finansirali izgradnju kolektora u Beranama. Tako u slivu Lima kroz našu državu, ova međunarodna rijeka je zaštićena od fekalnih zagađenja jedino u Beranama.  Ali to ne znači da na njenim obalama u Beranama nema sijaset divljih deponija, kao i na području Andrijevice i Plava.

Možda bi trebalo da se lančanice, onakve kakve smo vidjeli u Priboju, postave uzvodnije, prema Crnoj Gori, i onda se više ne bi postavljalo pitanje da li je plutajući otpad u Priboj stigao iz naše države, ili sa teritorije Prijepolja. U Priboj uvijek kod ovakvih ekocida stiže pomoć u mehanizaciji iz Beograda, da bi mjesecima čistili rijeku. Otpad, destine hiljada kubika, srećom se tu zaustavlja i ne ide dalje prema Bosni i Hercegovini, u Drinu, i dalje Drinom, ko zna dokle.

U svakom slučaju, problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema. Zato slike plutajućeg otpada sa takozvanih lančanica u Priboju predstavljaju plutajuću sramotu. I opomenu.

                                                                                               Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo