Povežite se sa nama

OKO NAS

GORNJOMORAČANI PROTIV GRADNJE HIDROELEKTRANE: Ugrožen izvor Morače

Objavljeno prije

na

Već više od pola godine mještani Gornje Morače vode akciju protiv izgradnje mini hidroelektrane Ljeviška rijeka-izvor Morače. Podnijeli su i krivičnu prijavu protiv investitora kompanije Dekar iz Podgorice, zbog neobilježavanja minerskog polja i gradilišta. Iz Mjesne zajednice su odbili da daju saglasnost za intervale miniranja, pa mašine izvođača radova stoje nekoliko mjeseci.

Ugovor o koncesiji između Vlade i podgoričke kompanije zaključen je krajem juna 2012. Predviđeno je da projekat bude realizovan u tri faze. U prvoj, koja bi trajala 12 mjeseci, predviđena je izrada tehničke dokumentacije, dok je izgradnja objekta planirana u drugoj godini. Ekonomsko iskorištavanje vodnog potencijala, prema planu, počelo bi u trećoj fazi. Dekar je urbanističko-tehničke uslove dobio 23. jula 2013. kada su počeli da teku i rokovi iz ugovora. Mini HE je, prema planu, trebalo da bude sagrađena do 3. septembra minule godine, ali je koncesionar u maju, usljed nemogućnosti priključenja na elektroenergetsku mrežu, zahtijevao produženje roka za izgradnju. Novi rok za završetak izgradnje mini HE je produžen do 3. septembra 2018. godine, na račun skraćenja faze u kojoj počinje ekonomsko korišćenje vodotoka. U zahtjevu za dozvolu je navedeno da je planirana izgradnja mini HE snage 980 kilovati i ukupne planirane godišnje proizvodnje 3,321 gigavat sati.

Aleksandar Dragović, predsjednik Mjesne zajednice Gornja Morača, prvi čovjek NVO SOS SS za Monitor kaže da je javnost obmanuta kada je riječ o lokaciji za izgradnju hidroelektrane.

,,Pored toga što smo na gradilištu uočili brojne nepravilnosti, zbog kojih mašine izvođača radova stoje, podnesene su krivične prijave, a treba reći i da je javnost grubo obmanuta. Lažno je predstavljeno da se HE gradi na Ljeviškoj rijeci, jer se, u stvari, gradi na izvoru Morače. Ministarstvo turizma je ćuteći o tome pokazalo koliko brine o svom resoru. Nećemo dozvoliti da nam to oduzmu i naprave mašinu za punjenje džepova pojedinaca”, kaže on.

Dragović najavljuje kampanju čiji će cilj biti prikupljanje potpisa za ukidanje koncesije na izvorištu Morače. Intenzivna kampanja, napominje on, vodiće se i izvan granica Crne Gore, a kontakti sa stranim ekolozima već su ostavareni.

,,Prikupljanje potpisa počećemo na trgovima glavnog gada i Kolašina, kao i elektonski. U narednim fazama kampanje javnost, i mimo naše države, biće upoznata sa ovim problemom, a obećana nam je podrška s važnih i respektabilnih adresa kad je riječ o borbi za očuvanje prirode. Izvorište Morače, koje posjećuju strani turisti, svakako je prirodni dragulj i jedan od osnovnih turističkih resursa za razvoj našeg kraja”, naglašava predsjednik MZ Gornja Morača.

Ekolog i publicista, rodom Gornjomoračanin, Komnen Bećirović, ,,borbu za Moraču” počeo je još 1988, kao vođa pobune protiv potopa Kolašina i gradnje velikih hidroelektrana na Morači. On je prošle godine kazao da će izgradnja mini HE ugroziti vodopad Sika, za koji tvrdi da je turistička atrakcija. Time bi, naglasio je Bećirović, rijeka bila lišena ,,svoje perjanice, a sama čelenka Morače izobličena”.

,,Gradnjom HE napravila bi se akumulacija ispod samog izvora iza šumovitog brda Obla glava, na visini od oko 1.500 metara, i uputila kroz cijevi niz liticu niz koju od vječnosti pada bijeli vodopad zvani Sika, visok oko 50 metara i nastavlja se sa dva tri manja kaskadna vodopada”, rekao je on.

Iz Crnogorskog društva ekologa ocijenili su da je Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) trebala da vrati na doradu elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje mini hidroelektrane na izvoru Morače.

U tom se dokumentu konstatuje da ,,objekat ne bi trebalo da bitnije naruši postojeću sliku izgleda okoline”, ali se ne opisuju ambijentalne vrijednosti, kao što su brojni izvori i vodopadi. Vodopad Sika Gojkova jedan je od najvećih crnogorskih vodopada i mogao bi se, smatraju ekolozi, uvrstiti među nacionalne spomenike prirode.

U elaboratu Institituta Sigurnost iz Podgorice navodi se da je o živom svijetu Ljeviške rijeke i izvora Morače dosad publikovan mali broj radova, ali se i konstatuje da korišćenje takozvanog iskoristivog proticaja može dovesti teorijski do redukcije 90 odsto staništa i nestanka i do 50 odsto vrsta.

U Gornjoj Morači su, kako kažu, sablažnjeni što se u elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje mini hidroelektrane kaže da izvođač radova treba da se obaveže da radi monitoring endemičnih vrsta.

,,To je glupost, kojoj niko ne može povjerovati. Zamislite da se predlaže praćenje stanja područja, a da prije nego što je počela gradnja hidroelektrane ne znamo kakvo je stanje. Takođe, niko nije ni uzimao u obzir da izgradnja puta do vodozahvata devastira šumski netaknuti ekosistem i presijeca nekoliko izvora koji grade Ljevišku rijeku. Ne zna se ni kakav će uticaj imati dalekovod duži od 15 kilometara, koji treba da se gradi od Ljevišta do Manastira Morača”, kaže Dragović.

Gornjomoračani tvrde da je ekoturistički potencijal njihovog kraja daleko veći od koristi koju bi mogla donijeti izgradnja HE. Aktivnosti na volorizaciji svojeg kraja počeli su još prije dvije godine, kada su osnovali NVO SOS SS, koja bi trebalo da radi na sprječavanju odlasku mladih iz njihovog i ostalih sela s područja sjevera države.

Trenutno oko 500 mještana živi u devet sela u tom dijelu kolašinske opštine, a nije tako davno bilo kada je bilo skoro duplo više đaka u čak sedam škola. U NVO, ipak smatraju da ima mnogo prostora da unaprijede kvalitet života u svojim selima Najviše bi im , kažu, pomoglo ulaganje u putnu infrastrukturu. Asfalt do neiskorištenih i neafirmisanih prelijepih planina Lola i Javorje učinio bi mnogo za taj kraj. Bolji put do Ljevišta, otvorio bi nove mogućnosti za tamošnje mještane, koji su među najuspješnijim kolašinskim stočarima.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo