Povežite se sa nama

OKO NAS

KRAJINA U KOJOJ JE VRIJEME STALO : Pored vode bez vode i nade

Objavljeno prije

na

Osnovna škola ,,Đerđ Kastrioti Skenderbeg” u Ostrosu, u Krajini, je jedna od najboljih u državi. Dobitnik je najveće nagrade u oblasti obrazovanja, Oktoiha, te niza drugih priznanja. Ima, zaslugom rukovodstva i zapošljenih u toj ustanovi, izvanredne uslove za rad.

Ali, broj učenika u školi, koja će ove godine proslaviti 88 godina od osnivanja, konstantno opada. Prema riječima direktora Bećira Berjaševića, nastavu sada pohađa 102 učenika, a godinu ranije bilo ih je 119.

Još je poraznije ako se zna da je u školskoj 1976/77. godini u toj vaspitno-obrazovnoj ustanovi bilo 530 učenika. Dakle, pet puta je bilo više učenika prije pune četiri decenije nego danas.

Jedno za drugim prestaju sa radom isturena odjeljenja škole. Lane je, na primjer, zatvoreno odjeljenje u podrumijskom selu Tejani (Ftjani), koje je počelo sa radom 1948. godine i koje je tada imalo 58 učenika.

Prije tri godine zatvoreno je odjeljenje u selu Koštajnica (Kështenjë), inače, rodno mjesto Mehmeta Bardhija, predsjednika prve političke stranke Albanaca u Crnoj Gori.

U više od 15 sela i zaseoka u Krajini danas živi oko 1.700 mještana. To je mnogo manje nego što ih ima u Baru i Ulcinju, dijelom i u Skadru, a posebno u SAD, gdje masovno iseljavaju već četiri decenije. U Njujorku i Čikagu ima danas bar tri puta više Krajinjana nego u kraju odakle potiču.

I to je logično ako se zna da je u njihovoj Krajini vrijeme praktično stalo. Pristupni putevi iz pravca Ulcinja i Virpazara su gotovo makadamski, nema vodovoda, nema nijedne fabrike ili značajnijeg privrednog kolektiva, nema javnog prevoza, niskonaponska mreža je stara i često nestaje struje, nikakve nade nema za omladinu.

„Da li je Krajina u nekom vremenskom rukavcu gdje vrijeme stoji? Put i pejzaž kao u filmovima Živka Nikolića. I Jezero blizu. Neka neodređena tuga nesklada između bogatstva koje neštedimice nude priroda i pejzaž i samštine koja se osjeća pri pogledu na predio”, zapisala je bivša poslanica Jelisaveta Kalezić prilikom boravka u Ostrosu, krajem 2013. godine.

Ali, Krajini ne fali obećanja, posebno predizbornih. I ona se uvijek odnose na rekonstrukciju puteva i na rješavanje problema vodosnadbijevanja. Jer, biti pored najvećeg rezervoara slatke vode na Balkanu, odakle se snadbijeva Crnogorsko primorje, a nemati vode, je svojevrsni paradoks.

I ko zna do kada će tako biti. Iz usvojenog budžeta Opštine Bar, kojoj Krajina teritorijalno pripada, izvjesno je da u 2017. godini, voda iz slavina neće poteći u kućama Krajinjana.

Odbornik Demokratskog saveza u Crnoj Gori u lokalnom parlamentu dr Ismail Doda odbio da glasa za taj dokument, iako je formalno dio vladajuće koalicije. „Više sam puta ja podržavao vas, nego vi nas”, poručio je Doda čelnicima Opštine Bar.

On kaže da je Krajina, koju uglavnom naseljavaju Albanci, zapostavljena u investicijama od strane i lokalnih i državnih vlasti, iako se one stalno obećavaju i najavljuju. ,,Vodosnabdijevanje je naš prioritet i zato pitamo postoji li za to rješenje ili ne. Tražimo da nam se to otvoreno kaže, a ne da godinama sve ostaje na obećanjima”, ističe Doda.

Isti je stav donedavnog predsjedniks Skupštine opštine Bar Osmana Subašića. „Treba početi raditi ili pošteno reći narodu da od toga neće biti ništa”, kaže on i prisjeća se da je na predizbornom skupu 2008. godine bilo obećano da će do kraja te godine biti vode u Ostrosu i da će u cen-tru biti postavljena česma. ,,Neko je tada rekao da je naše samo da kupi-mo jagnje i da platimo”, dodaje Subašić.

A narodne fešte u Krajini su samo kada se održava Koštanijada, tradicionalna manifestacija koju organizuje Turistička organizacija u saradnji sa Mjesnom zajednicom. Tako je i na 10. Koštanijadi predsjednik barske Opštine Zoran Srzentić kazao je da je „Ostros uvijek bio most saradnje između susjednih opština Bara i Skadra”.

Međutim, iako se već više od dvije decenije traži da se otvori granični prijelaz prema Albaniji u mjestu Ckla (Skje), koje leži na obali Skadarskog jezera, i brodske linije od Rijeke Crnojevića preko Ckla prema Skadru, to se nije desilo. Da se bar malo olakša kretanje mještanima Krajine.

Nema ni programa za održavanje više od 20 hiljada jedinstvenih stabala kestena, kao što se lani nijedna manifestacija proslave hiljadu godina od smrti kneza Vladimira i knjeginje Kosare nije održala u Krajini, iako su oni upravo tu stolovali. Već godinama nema ni mitropolita Amfilohija Radovića da posjeti ostatke ostataka manastira Prečista Krajinska.

No, vrijedni Krajinjani, navikli na teške uslove života, traju radom, strpljenjem i podrškom svojih najbližih iz Amerike. Oni koji ne žele da dalje trpe, odlaze tamo gdje su na početku trećeg milenijuma pristojni uslovi, gdje ima puta i posla. Gdje ima nade i budućnosti.

Ledeni bunari Krajine

Malo je tako živopisnih predjela u Crnoj Gori kao što Krajina, smještena između Skadarskog jezera i planine Rumije, ali i nebrojeno mnogo priča, mitova i legendi koji se tu mogu čuti. Tako je, na primjer, na konkursu koji je raspisala Turistička organizacija Bar pod nazivom Otkrijte nam skriveno i nepoznato blago prvu nagradu osvojio Naser Kraja iz Krajine. On je predstavio javnosti nepoznate “Ledene bunare Ostrosa”, odnosno 12 bunara vode u selu Boljevići. Njih prati legenda o ljubavi momka i djevojke koji su u braku kasnije imali 12 djece.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo