Povežite se sa nama

OKO NAS

KRAJINA U KOJOJ JE VRIJEME STALO : Pored vode bez vode i nade

Objavljeno prije

na

Osnovna škola ,,Đerđ Kastrioti Skenderbeg” u Ostrosu, u Krajini, je jedna od najboljih u državi. Dobitnik je najveće nagrade u oblasti obrazovanja, Oktoiha, te niza drugih priznanja. Ima, zaslugom rukovodstva i zapošljenih u toj ustanovi, izvanredne uslove za rad.

Ali, broj učenika u školi, koja će ove godine proslaviti 88 godina od osnivanja, konstantno opada. Prema riječima direktora Bećira Berjaševića, nastavu sada pohađa 102 učenika, a godinu ranije bilo ih je 119.

Još je poraznije ako se zna da je u školskoj 1976/77. godini u toj vaspitno-obrazovnoj ustanovi bilo 530 učenika. Dakle, pet puta je bilo više učenika prije pune četiri decenije nego danas.

Jedno za drugim prestaju sa radom isturena odjeljenja škole. Lane je, na primjer, zatvoreno odjeljenje u podrumijskom selu Tejani (Ftjani), koje je počelo sa radom 1948. godine i koje je tada imalo 58 učenika.

Prije tri godine zatvoreno je odjeljenje u selu Koštajnica (Kështenjë), inače, rodno mjesto Mehmeta Bardhija, predsjednika prve političke stranke Albanaca u Crnoj Gori.

U više od 15 sela i zaseoka u Krajini danas živi oko 1.700 mještana. To je mnogo manje nego što ih ima u Baru i Ulcinju, dijelom i u Skadru, a posebno u SAD, gdje masovno iseljavaju već četiri decenije. U Njujorku i Čikagu ima danas bar tri puta više Krajinjana nego u kraju odakle potiču.

I to je logično ako se zna da je u njihovoj Krajini vrijeme praktično stalo. Pristupni putevi iz pravca Ulcinja i Virpazara su gotovo makadamski, nema vodovoda, nema nijedne fabrike ili značajnijeg privrednog kolektiva, nema javnog prevoza, niskonaponska mreža je stara i često nestaje struje, nikakve nade nema za omladinu.

„Da li je Krajina u nekom vremenskom rukavcu gdje vrijeme stoji? Put i pejzaž kao u filmovima Živka Nikolića. I Jezero blizu. Neka neodređena tuga nesklada između bogatstva koje neštedimice nude priroda i pejzaž i samštine koja se osjeća pri pogledu na predio”, zapisala je bivša poslanica Jelisaveta Kalezić prilikom boravka u Ostrosu, krajem 2013. godine.

Ali, Krajini ne fali obećanja, posebno predizbornih. I ona se uvijek odnose na rekonstrukciju puteva i na rješavanje problema vodosnadbijevanja. Jer, biti pored najvećeg rezervoara slatke vode na Balkanu, odakle se snadbijeva Crnogorsko primorje, a nemati vode, je svojevrsni paradoks.

I ko zna do kada će tako biti. Iz usvojenog budžeta Opštine Bar, kojoj Krajina teritorijalno pripada, izvjesno je da u 2017. godini, voda iz slavina neće poteći u kućama Krajinjana.

Odbornik Demokratskog saveza u Crnoj Gori u lokalnom parlamentu dr Ismail Doda odbio da glasa za taj dokument, iako je formalno dio vladajuće koalicije. „Više sam puta ja podržavao vas, nego vi nas”, poručio je Doda čelnicima Opštine Bar.

On kaže da je Krajina, koju uglavnom naseljavaju Albanci, zapostavljena u investicijama od strane i lokalnih i državnih vlasti, iako se one stalno obećavaju i najavljuju. ,,Vodosnabdijevanje je naš prioritet i zato pitamo postoji li za to rješenje ili ne. Tražimo da nam se to otvoreno kaže, a ne da godinama sve ostaje na obećanjima”, ističe Doda.

Isti je stav donedavnog predsjedniks Skupštine opštine Bar Osmana Subašića. „Treba početi raditi ili pošteno reći narodu da od toga neće biti ništa”, kaže on i prisjeća se da je na predizbornom skupu 2008. godine bilo obećano da će do kraja te godine biti vode u Ostrosu i da će u cen-tru biti postavljena česma. ,,Neko je tada rekao da je naše samo da kupi-mo jagnje i da platimo”, dodaje Subašić.

A narodne fešte u Krajini su samo kada se održava Koštanijada, tradicionalna manifestacija koju organizuje Turistička organizacija u saradnji sa Mjesnom zajednicom. Tako je i na 10. Koštanijadi predsjednik barske Opštine Zoran Srzentić kazao je da je „Ostros uvijek bio most saradnje između susjednih opština Bara i Skadra”.

Međutim, iako se već više od dvije decenije traži da se otvori granični prijelaz prema Albaniji u mjestu Ckla (Skje), koje leži na obali Skadarskog jezera, i brodske linije od Rijeke Crnojevića preko Ckla prema Skadru, to se nije desilo. Da se bar malo olakša kretanje mještanima Krajine.

Nema ni programa za održavanje više od 20 hiljada jedinstvenih stabala kestena, kao što se lani nijedna manifestacija proslave hiljadu godina od smrti kneza Vladimira i knjeginje Kosare nije održala u Krajini, iako su oni upravo tu stolovali. Već godinama nema ni mitropolita Amfilohija Radovića da posjeti ostatke ostataka manastira Prečista Krajinska.

No, vrijedni Krajinjani, navikli na teške uslove života, traju radom, strpljenjem i podrškom svojih najbližih iz Amerike. Oni koji ne žele da dalje trpe, odlaze tamo gdje su na početku trećeg milenijuma pristojni uslovi, gdje ima puta i posla. Gdje ima nade i budućnosti.

Ledeni bunari Krajine

Malo je tako živopisnih predjela u Crnoj Gori kao što Krajina, smještena između Skadarskog jezera i planine Rumije, ali i nebrojeno mnogo priča, mitova i legendi koji se tu mogu čuti. Tako je, na primjer, na konkursu koji je raspisala Turistička organizacija Bar pod nazivom Otkrijte nam skriveno i nepoznato blago prvu nagradu osvojio Naser Kraja iz Krajine. On je predstavio javnosti nepoznate “Ledene bunare Ostrosa”, odnosno 12 bunara vode u selu Boljevići. Njih prati legenda o ljubavi momka i djevojke koji su u braku kasnije imali 12 djece.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo