Povežite se sa nama

OKO NAS

KRAJINA U KOJOJ JE VRIJEME STALO : Pored vode bez vode i nade

Objavljeno prije

na

Osnovna škola ,,Đerđ Kastrioti Skenderbeg” u Ostrosu, u Krajini, je jedna od najboljih u državi. Dobitnik je najveće nagrade u oblasti obrazovanja, Oktoiha, te niza drugih priznanja. Ima, zaslugom rukovodstva i zapošljenih u toj ustanovi, izvanredne uslove za rad.

Ali, broj učenika u školi, koja će ove godine proslaviti 88 godina od osnivanja, konstantno opada. Prema riječima direktora Bećira Berjaševića, nastavu sada pohađa 102 učenika, a godinu ranije bilo ih je 119.

Još je poraznije ako se zna da je u školskoj 1976/77. godini u toj vaspitno-obrazovnoj ustanovi bilo 530 učenika. Dakle, pet puta je bilo više učenika prije pune četiri decenije nego danas.

Jedno za drugim prestaju sa radom isturena odjeljenja škole. Lane je, na primjer, zatvoreno odjeljenje u podrumijskom selu Tejani (Ftjani), koje je počelo sa radom 1948. godine i koje je tada imalo 58 učenika.

Prije tri godine zatvoreno je odjeljenje u selu Koštajnica (Kështenjë), inače, rodno mjesto Mehmeta Bardhija, predsjednika prve političke stranke Albanaca u Crnoj Gori.

U više od 15 sela i zaseoka u Krajini danas živi oko 1.700 mještana. To je mnogo manje nego što ih ima u Baru i Ulcinju, dijelom i u Skadru, a posebno u SAD, gdje masovno iseljavaju već četiri decenije. U Njujorku i Čikagu ima danas bar tri puta više Krajinjana nego u kraju odakle potiču.

I to je logično ako se zna da je u njihovoj Krajini vrijeme praktično stalo. Pristupni putevi iz pravca Ulcinja i Virpazara su gotovo makadamski, nema vodovoda, nema nijedne fabrike ili značajnijeg privrednog kolektiva, nema javnog prevoza, niskonaponska mreža je stara i često nestaje struje, nikakve nade nema za omladinu.

„Da li je Krajina u nekom vremenskom rukavcu gdje vrijeme stoji? Put i pejzaž kao u filmovima Živka Nikolića. I Jezero blizu. Neka neodređena tuga nesklada između bogatstva koje neštedimice nude priroda i pejzaž i samštine koja se osjeća pri pogledu na predio”, zapisala je bivša poslanica Jelisaveta Kalezić prilikom boravka u Ostrosu, krajem 2013. godine.

Ali, Krajini ne fali obećanja, posebno predizbornih. I ona se uvijek odnose na rekonstrukciju puteva i na rješavanje problema vodosnadbijevanja. Jer, biti pored najvećeg rezervoara slatke vode na Balkanu, odakle se snadbijeva Crnogorsko primorje, a nemati vode, je svojevrsni paradoks.

I ko zna do kada će tako biti. Iz usvojenog budžeta Opštine Bar, kojoj Krajina teritorijalno pripada, izvjesno je da u 2017. godini, voda iz slavina neće poteći u kućama Krajinjana.

Odbornik Demokratskog saveza u Crnoj Gori u lokalnom parlamentu dr Ismail Doda odbio da glasa za taj dokument, iako je formalno dio vladajuće koalicije. „Više sam puta ja podržavao vas, nego vi nas”, poručio je Doda čelnicima Opštine Bar.

On kaže da je Krajina, koju uglavnom naseljavaju Albanci, zapostavljena u investicijama od strane i lokalnih i državnih vlasti, iako se one stalno obećavaju i najavljuju. ,,Vodosnabdijevanje je naš prioritet i zato pitamo postoji li za to rješenje ili ne. Tražimo da nam se to otvoreno kaže, a ne da godinama sve ostaje na obećanjima”, ističe Doda.

Isti je stav donedavnog predsjedniks Skupštine opštine Bar Osmana Subašića. „Treba početi raditi ili pošteno reći narodu da od toga neće biti ništa”, kaže on i prisjeća se da je na predizbornom skupu 2008. godine bilo obećano da će do kraja te godine biti vode u Ostrosu i da će u cen-tru biti postavljena česma. ,,Neko je tada rekao da je naše samo da kupi-mo jagnje i da platimo”, dodaje Subašić.

A narodne fešte u Krajini su samo kada se održava Koštanijada, tradicionalna manifestacija koju organizuje Turistička organizacija u saradnji sa Mjesnom zajednicom. Tako je i na 10. Koštanijadi predsjednik barske Opštine Zoran Srzentić kazao je da je „Ostros uvijek bio most saradnje između susjednih opština Bara i Skadra”.

Međutim, iako se već više od dvije decenije traži da se otvori granični prijelaz prema Albaniji u mjestu Ckla (Skje), koje leži na obali Skadarskog jezera, i brodske linije od Rijeke Crnojevića preko Ckla prema Skadru, to se nije desilo. Da se bar malo olakša kretanje mještanima Krajine.

Nema ni programa za održavanje više od 20 hiljada jedinstvenih stabala kestena, kao što se lani nijedna manifestacija proslave hiljadu godina od smrti kneza Vladimira i knjeginje Kosare nije održala u Krajini, iako su oni upravo tu stolovali. Već godinama nema ni mitropolita Amfilohija Radovića da posjeti ostatke ostataka manastira Prečista Krajinska.

No, vrijedni Krajinjani, navikli na teške uslove života, traju radom, strpljenjem i podrškom svojih najbližih iz Amerike. Oni koji ne žele da dalje trpe, odlaze tamo gdje su na početku trećeg milenijuma pristojni uslovi, gdje ima puta i posla. Gdje ima nade i budućnosti.

Ledeni bunari Krajine

Malo je tako živopisnih predjela u Crnoj Gori kao što Krajina, smještena između Skadarskog jezera i planine Rumije, ali i nebrojeno mnogo priča, mitova i legendi koji se tu mogu čuti. Tako je, na primjer, na konkursu koji je raspisala Turistička organizacija Bar pod nazivom Otkrijte nam skriveno i nepoznato blago prvu nagradu osvojio Naser Kraja iz Krajine. On je predstavio javnosti nepoznate “Ledene bunare Ostrosa”, odnosno 12 bunara vode u selu Boljevići. Njih prati legenda o ljubavi momka i djevojke koji su u braku kasnije imali 12 djece.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo