Pas obješen o trijem kuće, čija je fotografija objavljena na društvenim mrežama i u medijima, uznemirio je javnost, ali po svemu sudeći bijes usmjerio na krivu stranu.
Osamdesetogodišnji Milorad Drašković iz Gornjeg Polja kod Nikšića, uznemiren je i povrijeđen optužbama da je on ubio svog psa. Za Monitor je ispričao da je životinju koju mu je neko otrovao vezao za nadstrešnicu u znak protesta zbog izostanka reakcije policije na ubijanje njegovog ljubimca i da, kako kaže ,,svoje pogano djelo”vide oni koji su ga otrovali
,,Nije prvi put da su mi otrovali psa”, kaže Drašković. ,,Prvo su pse ubijali vatrenim oružjem, pa su evo počeli otrovom”.
Kada je prijavio raniji slučaj ubistva psa, policajci su mu dali prigodan savjet. ,,Inspektor je tada došao kod mene i rekao mi da oni imaju zapisnike i priznanja onih koji to rade, kao i da imaju osnova da ih predaju tužiocu. Međutim, savjetovano mi je da, kako se ne bi produbljivala mržnja sa komšijama, ostavim to tako, pa ako se ponovi onda da reagujem”, kaže Drašković.
Odmah nakon što mu je ponovo otrovan pas, on je obavijestio policiju. Ovaj put su mu rekli da nemaju vremena da se time bave. Kada je zahtijevao da ga povežu sa organizacijama koje se bave zaštitom životinja, iz policije su mu rekli da nemaju njihov kontakt.
,,Ja sam sad glavni krivac, ja sam monstrum. Tražio sam u Telekomu listing poziva kako bih dokazao da sam odmah prijavio policiji i da sam zvao i Komunalnu”, objašnjava Drašković. Oni koji su ga osuđivali po društvenim mrežama i u medijima nikada ga nisu kontaktirali kako bi provjerili o čemu je riječ.
Direktor NVO Prijatelji životinja Podgorica Dragoje Vlahović razgovarao je sa Upravom policije gdje su ga upoznali sa slučajem obješenog psa. ,,Nažalost, takav čin je stvorio negativnu sliku koja je otišla u javnost. U svakom slučaju, čak i takav odnos podliježe krivičnoj odgovornosti, mada bi po našem mišljenju trebalo pronaći i kazniti osobu koja je otrovala psa”, kaže Vlahović za Monitor.
Ovo nije jedini slučaj zlostavljanja i ubijanja životinja koji je šokirao javnost u posljednjih nekoliko mjeseci.
U januaru je na društvenim mrežama objavljena fotografija mačke iz Meljina koja je vezana i bačena živa u more kako bi poslužila krivolovcima kao mamac za hobotnice. Mjesec ranije ista je sudbina zadesila i psa iz Tivta, a rješavanje ovog problema završeno je gdje je i počelo – u komentarima po društvenim mrežama.
Početkom godine region je obišla vijest o mučenju psa u Petnjici, za šta je optuženi Minas Adrović kažnjen sa 300 eura. Mnoge organizacije koje se bore za zaštitu životinja negodovale su zbog ove presude koja je, po njihovom mišljenju, preblaga.
Oštru kritiku ljubitelja životinja izazvala je i presuda Podgoričaninu Božidaru Popoviću koji je zbog vješanja psa lutalice na Marezi prošle godine kažnjen sa 240 sati društveno korisnog rada.
Aktivisti koji se bore za prava životinja povodom ovog slučaja organizovali su protest pokušavajući da skrenu pažnju javnosti i nadležnih na nasilje nad životinjama.
Zlostavljanje životinja regulisano je Zakonom o zaštiti i dobrobiti životinja. Za vješanje i slična djela kojima se ugrožava bezbijednost životinja predviđena je novčana kazna od dvadesetostrukog do dvjestastrukog iznosa najniže cijene rada u Crnoj Gori. Takođe, Krivičnim zakonikom Crne Gore ubijanje, povređivanje i mučenje životinja može se kazniti novčano ili zatvorom do jedne godine.
Sudeći po rijetkim procesuiranim slučajevima i simboličnim kaznama, zakon životinje štiti samo na papiru.
U udruženju Ljubitelji životinja Podgorica smatraju da (ne)primjenjivanje zakona motiviše počinioce na zlostavljanje. ,,Pravosudni organi daju vjetar u leđa zlostavljačima, jer većinu naših krivičnih prijava odbace kao neosnovane. Samo rijetki počinioci budu procesuirani, a na kraju završe sa preblagim kaznama”, ističe Vlahović.
On smatra da veliku prepreku u suzbijanju nasilja nad životinjama i rješavanju sudbina pasa lutalica prave i lokalne samouprave. ,,One ne prepoznaju program Uhvati, steriliši i pusti, koji je podržan od Svjetske zdravstvene organizacije, a jedini se pokazao kao dobro rješenje za smanjenje broja pasa na ulicama”, kaže Vlahović.
Iz Uprave policije do zaključenja ovog broja Monitora nisu dostavili odgovore na pitanja kako oni postupaju kada je riječ o suzbijanju nasilja nad životinjama, kao ni da li postoji evidencija prijavljenih i procesuiranih slučajeva.
Karavani prolaze. Pse muče i ubijaju.
Sterilizacija lutalica – obaveza ili opcija
Program Uhvati, steriliši i pusti, koji je podržala Svjetska zdravstvena organizacija, predstavlja human način rješavanja problema pasa lutalica. Ovim se podrazumijeva sterilisanje, vakcinisanje i čipovanje pasa. Na ovaj način bi se napuštenim i izgubljenim životinjama pronašao vlasnik, a one koje ostanu neudomljene bile bi vraćene na ulicu ne predstavljajući potencijalnu opasnost za ljude.
Uprkos činjenici da je ovaj program jeftin i lako primjenljiv, on još nije zaživio u Crnoj Gori u mjeri u kojoj bi predstavljao obavezu, a ne opciju, za šta se zalažu udruženja koja se bave zaštitom životinja.
Miljana DAŠIĆ