Povežite se sa nama

OKO NAS

ANDRIJEVICA: MJEŠTANI ULOTINE I DALJE BLOKIRAJU KONCESINARA ŠUMA: Sto protiv jednoga

Objavljeno prije

na

ulotina

Izjave pred tužiocem dali su mještani Ulotine Dragoslav Vulević, Rade Vlahović, Vladica Šoškić, Danilo Šoškić, Slaviša Šoškić i Bratislav M.Vlahović. Oni su negirali krivicu i zaprijetili da će podnijeti kontraprijavu.

Vlasnik preduzeća Momo Jokić takođe iz iz tog sela, stavlja im na teret da su počinili krivična djela oštećenje tuđe stvari, krađa, samovlašće i nasilničko ponašanje. Lijepo sročeno.

„Niko od nas nema čak ni prekršajnu kaznu. Nismo znali ni gdje je tužilaštvo, a on nam na teret stavlja ovakva krivična djela. On, koji je uništio šumu, puteve i izvore”, kaže Vladica Šoškić.

Mještani Ulotine pričaju da Jokić ne samo što uništava šume, već je kao poznati stečajni upravnik u stečaj i likvidaciju poveo pola sjevera Crne Gore, a sada, kako ističu, želi da „uvede stečaj” i u njihovo selo.

„To mu nećemo dozvoliti. Naše selo i naše šume, izvori i rijeke ne mogu biti ničija privatna prćija. To su naši preci stotinama godina čuvali i sačuvali, a on bi sada da uđe u šumu i reže kao da mu je babovina”, kaže Dragoslav Vučeljić.

Vučeljić navodi da je Agencija za zaštitu životne sredine po zahtjevu mještana sačinila elaborat, koji je pokazao da sječa nije pričinila štete zaštićenim vrstama biljaka, životinja i gljiva, ali da je zato potrebno sanirati posljedice erozije i klizišta, te ozbiljnije pristupiti rješavanju problema vodoizvorišta, drugim riječima privremeno zaustaviti šumske radove.

„Pojedini djelovi tog elaborata mogu koncesionaru ići na ruku. Trenutno je snijeg i ne može početi da siječe, ali mi poručujemo da smo spremni na dalji otpor, iako još ne znamo kakav je stav zauzelo tužilaštvo”, kaže Vučeljić i dodaje da koliko kod je koncesionar i njihov komšija uporan, mještani su još uporniji.

,,Njemu neka odobravaju. Mi ćemo stajati koliko god bude potrebno i nećemo mu dozvoljavati da uđe u šumu”, kažu Uloćani.

Oni su podsjetili da se radi o šumi u gazdinskoj jedinici Piševska rijeka – Zeletin, odjeljenja 25 i 26, koja, kako su naveli, predstavlja zaštitni pojas iznad njihovog, i još nekoliko sela na tom području.

Mještani tvrde da bi nastavak sječe šume na ovom potezu donio velike probleme lokalnom stanovništvu, s obzirom da se radi o rastinju koje je vjekovima štitilo Ulotinu od sniježnih lavina i drugih elementarnih nepogoda sa vrhova Zeletina. Opominju da će ukoliko njihovim zahtjevima ne bude udovoljeno i dalje blokirati put koji preko njihovih imanja vodi do šume. Taj put siječe čak dvanaest privatnih posjeda.

,,Obavještavamo nadležne institucije da ćemo svim raspoloživim sredstvima stati u zaštitu šume iznad našeg sela, koju je država dala koncesionarima na korišćenje. Uradićemo to jer mi ne smijemo dozvoliti da se taj zaštitni pojas uništava. Ovaj šumski pojas štiti da se sa visokih planisnkih vrhova sniježne lavine ne sruče na sela”, kaže Rade Vlahović.

Mještani Ulotine, njih oko stotinu, prije više od godinu započeli su blokadu puta koji vodi prema planini Zeletin.

„Mi smo o svemu ranije obavijestili policiju, sve domaće institucije i upoznali međunarodnu zajednicu”, pričaju mještani. Oni tvrde da bi svaka dalja sječa šume iznad ovog sela predstavljala ekocid nad prirodom.

,,Naši preci su još od davnina brižno vodili računa o ovom zaštitnom pojasu, koji se nalazi ispod golog kamenitog brda, znajući šta on znači za Ulotinu”, kažu oni.

Mještani ukazuju na nespornu činjenicu da bi sječa šume u potpunosti poremetila i vodoizvorišta s kojih se selo napaja vodom i da bi došlo do ugrožavanja rijetkih divljih životinjskih vrsta.

Vučeljić je Monitoru dostavio i video meterijal o štetama koje je do sada napravio koncesionar, o tome kako su šume i izvori izgledali prije ulaska mašina, a kako izgledaju danas.

,,Koncesionar je do sada izvodeći radove u odjeljenju 24 narušio i poremetio pojedina vodoizvorišta. Ako bi se nastavila sječa na ovom području, gradnjom puteva i takozvanih vlaka, zatim korišćenjem raznog goriva i maziva, došlo bi i do ugrožavanja svih izvora pitke vode s kojih se mještani snabdijevaju”, poručuju mještani.

Time su se Uloćani pridružili pobuni velikog broja stanovnika sjevernih opština koje traže da se onemogući nemilosrdna eksploatacija svih prirodnih resursa ovog dijela države, bez ikave koristi za lokalno stanovništvo.

Zeletin je velika planina koja pripada masivu Prokletija, a proteže se od Andrijevice, odnosno andrijevičkog sela Kuti, pa sve do Gusinja. Prirodnjaci ističu da je ova planina jedan od najočuvanijih biodiverziteta u Crnoj Gori, jako interesantnog reljefa, na kojem se neprestano smjenjuju litice i grebeni, vrtače i jaruge, pašnjaci i lokve, listopadne i zimzelene šume prepune atraktivnih stogodišnjih stabala.

Na čitavom sjeveru Crne Gore ogromno blago od posječene šume sliva se u džepove moćnih pojedinaca koji za sobom ostavljaju devastirane prostore i uništene puteve.

Ovih dana aktuelna je priča o tome kako u Rožajama koncesije godinama dobijaju ljudi koji nerijetko i ne žive u Crnoj Gori. Zatim ih samo preprodaju na Kosovu ili u Albaniji i ostvaruju ekstraprofit.

Ni poslije toliko vremena nije dobio epilog ni slučaj beranskih privatnih drvoprerađivača, koji ne rade godinama, jer koncesije na šume dobijaju samo dva-tri privilegovana tajkuna koji obrću sa šumskom građom milione eura. I preturaju iz džepa u džep, iz posla u posao, iz izbora u izbore.

Uloćanima je dozlogrdilo. Momo Jokić prevršio je mjeru. Sjekao je svuda gdje se moglo sjeći i sada je došao u rodno selo da prisvoji stoljetnu šumu na Zeletinu. Bez imalo srama.

„Neće biti da smo nas stotinu krivi, a on jedan ispravan. Ovo što je uradio sa podnošenjem krivične prijave, samo je pripremanje terena da bi mogao uz asistenciju policije da uđe u šumu. Neće proći”, poručuju mještani Ulotine, dok čekaju da se izjasni tužilac.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

MUTNE RIJEKE: Tara opet pretvorena u kaljugu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Informacije o novom ekološkom zlodjelu na Tari obišle su region, ekološki aktivisti zahtijevali hitnu reakciju i pisali UNESKO-u, rijetki turisti razočarano odustajali od raftinga… Nadležni su za  sudbinu Tare saznali iz medija

 

Inspekcija za vode utvrdila je da je do najnovijeg  zamućenja rijeke Tare, posljednjeg dana jula,  došlo zbog radova na Bjelojevićkoj rijeci – pritoci Tare, i to na izgradnji regionalnog puta, čiji je investitor Direkcija za saobraćaj, a izvođač kompanija Bemaks. Iz Uprave za inspekcijske poslove su pojasnili i da je rijeka  zamućena od zemljanih radova, koji se izvode na dionici puta Mojkovac – Vragodo.

Kažu i da za te radove nije potrebno sprovoditi postupak procjene na životnu sredinu,  jer se radi o putu dužine od nešto preko jedanaest kilometara. Kako objašnjavaju,  „uredbom o projektima za koje se vrši procjena uticaja na životnu sredinu propisano je da se takva procjena može tražiti jedino za magistralne i regionalne puteve u dužini od preko 20 kilometara“.

Najvećim dijelom toka kroz Crnu Goru, od  Mojkovca do Šćepan Polja, rijeka je u petak 31. jula tekla potpuno mutna, a kako tvrde ekološki aktivisti, sedmicama prije toga  prilično zamućena.

Krajem jula mutna Tara, kažu u turističkim agencijama, obesmislila je  reklame kojima se ljubitelji raftinga pozivaju na tu rijeku.  Rijetki turisti nijesu htjeli da se spuste niz „rijeku koju su zatekli u užasnom stanju“. Na primjer,  grupa  turista iz Belgije, kako je novinarima ispričao predsjednik Udruženja raftera i stanovništva NP Durmitor, Veljko Ostojić, otišli su u ubjeđenju da su prevareni.

„Reklamiramo Taru kao rijeku čija se voda može piti. Takođe, turistima kažemo i da je pod dvostrukom zaštitom – kao svjetska kulturna i prirodna baština UNESCO-a i  pod zaštitom programa Man of biosphere (čovjek i biosfera). Na našim reklamnim fotografijama je plavozelena rijeka… Sreća u nesreći je što ovih dana nemamo najavljene grupe za rafting, inače,  ode i obraz i poslovni ugled. Ovo je užasno“, kazali su Monitoru u jednoj od kolašinskih turističkih agencija.

Ispod mojkovačkog starog mosta, umjesto bistre  vode, i 5. avgusta,  tekla je kaljuga. Nadležni su za  mutnu Taru, priznaju, saznali iz medija.

,,Ministarstvo održivog razvoja i turizma je danas odmah  povodom informacija,  koje smo dobili putem medija,  o zamućenju rijeke Tare na potezu od Mojkovca do Šćepan Polja, poslalo pisani zahtjev Upravi za inspekcijske poslove da u najhitnijem roku uputi nadležne inspekcije na teren, u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja”, sopštili su iz tog ministarstva 31. jula Radiju Slobodna Evropa (RSE).

Iz civilnog sektora su za  ekocid na Tari, prije inspekcijskog nalaza,  optužvali uglavnom  investitore malih hidroelektrana (mHE). Kažu da  izgradnja pristupnih puteva do mHE dovodi do ispiranja hiljada tona šljunka, zemlje i otpada u samo korito Tare.

O najnovijem ubijanju rijeke  nevladina Koalicija za održivi razvoj (KOR)  obavijestila je i  UNESCO.  Fotografije  i video zapisi uništavanja Tare  biće poslati i   Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO ZORAN ĐIKANOVIĆ TESTIRA OZBILJNOST STRANIH INVESTITORA: Reket kao dobrodošlica

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đikanović je svjesno pokušao da zloupotrijebi svoju funkciju predsjednika KTK, kako bi stekao nezakonitu imovinsku korist, navodi se u krivičnoj prijavi, a kako bi s druge strane iskoristio i svoju javnu funkciju i pomogao postupak licenciranja Komisiji ili isti odmogao ako se ipak Gedik Yatirim odluči da ne plati traženi novčani iznos

 

Prošle su dvije nedjelje kako je Zoran Đikanović, predsjednik Komisije za tržište kapitala (KTK), saznao da je protiv njega podnijeta krivična prijava zbog pokušaja iznude mita. Ako ne na drugi način, tu je informaciju dobio od medija koji su zatražili da prokomentariše prijavu koju je podnio Mladen Bojanić, ekonomski konsultant i bivši poslanik.

Đikanović je tada, na upit Vijesti, odgovorio kako on ne zna za prijavu  i da prvi put čuje za  tursku kompaniju Gedik Yatirim i priču o navodnom mitu, odnosno reketiranju. Nema naznaka da je predsjednik Komisije za tržište kapitala i potpredsjednik NVO Društvo ekonomista i menadžera Crne Gore, u međuvremenu, osvježio sjećanje. Baš kao što nema ni informacija da su nadležni iz tužilaštva pokušali da Đikanovića podstaknu (čitaj saslušaju) na taj napor. Kako bi saznali i njegovu interpretaciju priče koja, prema navodima iz krivične prijave, počinje u ljeto prošle godine.

Tada je kompanija Gedik Yetirim objelodanila odluku da svoj posao proširi i na Crnu Goru. U pitanju je privredno društvo koje se blizu tri decenije bavi berzanskim poslovima u Turskoj i na međunarodnom tržištu pa je, iz njihove perspektive, bilo prirodno da slične aktivnosti nastave i „u predivnoj Crnoj Gori“. Slijedeći brojne turske firme koje su to već uradile. Planirani posao je podrazumijevao da Gedik Yetrim, ili njena lokalna ćerka firma, dobiju neophodne licence Komisije u čijoj je nadležnosti „izdavanje i oduzima dozvola, odobrenja, licenci i saglasnosti“ za rad na tržištu kapitala, osnivanje i upravljanje investicionim, penzionim i drugim fondovima.

Zato je, u avgustu 2019,  u prostorijama KTK održan sastanak kome su, u ime Komisije, prisustvovali službenica Ilda Šabović i član Komisije Asmir Pepić, dok su tursku kompaniju predstavljali Anil Abbak, direktor za inostrana ulaganja  i advokat Pavle Tripković. Prema navodima iz krivične prijave, na tom sastanku su razmjenjeni kontakti i osnovne informacije oko postupka licenciranja, a Anil Abbak je najavio da će Gedik Yatirim „u skoroj budućnosti“ preko zavisnog društva Beta-Investments uplatiti osnovni novčani kapital u iznosu od 125.000 eura i pokrenuti sve postupke radi dobijanja licence za osnivanje, odnosno dozvole za rad investicionog društva od Komisije.

Potom se u priču uključuje i predsjednik KTK. Đikanović je 3. avgusta 2019. sa mejl adrese, koju koristi kao predavač na Univerzitetu Donja Gorica, Amilu Abaku, na njegovu službenu mejl adresu, poslao prijedlog da kompanija Gedik Yatirim učestvuje na „istaknutom i važnom regionalnom i međunarodnom događaju“ – Miločerskom razvojnom forumu 2019 u organizaciji NVO Društvo ekonomista i menadžera Crne Gore.

„Interes koji ste iskazali ukazuje na Vašu ozbiljnost. To je razlog zbog kojeg želimo da Vam omogućimo da svoju kompaniju predstavite na Miločerskom razvojnom forumu“, piše Đikanović kompaniji za koju, navodno, nikada nije čuo. A čiji zahtjev za izdavanje licence čeka u njegovom radnom stolu. Slijede detalji ponude: „Prema cjenovniku Miločerskog razvojnog foruma, prezentacija kompanije do 10 minuta iznosi 4.000 eura, a do 15 minuta 5.000 eura koja se plaća Društvu ekonomista, organizatoru Foruma“. Đikanović potom potencijalnog učesnika Foruma obavještava da osim prezentacije „ovo“ (misli na uplatu od četiri, odnosno, pet hiljada eura) uključuje niz drugih aktivnosti, među kojima je i „kratak susret“ sa crnogorskim premijerom.

Zoran RADULOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NEIZVJESNA SUDBINA NJEGOŠEVOG PARKA I KASARNE MORAČA: Vapaji podgoričkih pluća

Objavljeno prije

na

Objavio:

Njegoševom parku i kasarni Morača prijeti još jedna „valorizacija” planirana iz Glavnog grada. Još jedan betonski blok. Prema zvaničnim podacima GUP-a, Podgorica u periodu od 2012. do 2025. godine ostaje bez više od milion i po kvadrata zelenih površina

 

Zapuštena trava, oronule zgrade, nezaštićeno drveće. Pivske flaše pored polomljenih klupa koje u zoru dočekaju prve prolaznike… Njegošev park i prostor kasarne Morača, epicentar Podgorice, godinama neprimjetno boluju. Od nebrige.

„Skoro svakodnevno obilazim Njegošev park. Pored obale Morače i kod bivše Kasarne šetam pse. To je moj način izražavanja građanskog prkosa, ali i posjeta bolesnom članu porodice“, kaže za Monitor građanski aktivista Dragan Sošić.

Planove nadležnih iz Glavnog grada da valorizuju ovaj dio Podgorice nedavno su osporili iz Savjeta za reviziju planskih dokumenata. Valorizacija podrazumijeva izgradnju novog betonskog bloka u jednoj od posljednjih podgoričkih zelenih oaza.

U analizi nacrta izmijenjenog Prostorno-urbanističkog plana Podgorice (PUP),  Savjet navodi se da nije jasno zbog kog tržišta i za koje potrebe treba valorizovati lokaciju Kasarne. Precizira se: Nedopustivo je prekrajanje jedne od najstarijih zelenih površina u Podgorici. Nacrtom Urbanističkog projekta Kasarna Morača bila je planirana gradnja skoro 150.000 kvadratnih metara na svega osam hektara zemljišta, rušenje svih 15 zgrada nekadašnje Kasarne, izgradnja dvoetažnih podzemnih garaža duž 80 odsto ovog prostora, zboga čega bi moglo doći do sječe većine čempresa i drugog drveća, starog i do pedeset godina, koje krasi ovaj predio.

„Nehumano je i nepatriotski tako se odnositi prema mjestu gdje možemo odvesti one koji sa strane dođu da osjete dušu Podgorice. Jedina ispravna valorizacija bila bi da se sve postojeće sačuva, očisti od otpada, da se naprave pješačke staze, zaštiti drveće, a ruinirane zgrade pretvore u objekte kulture. Sve drugo je zločin”, kaže Sošić.

U Crnoj Gori upravljanje prostorom jedan je od najvećih izazova, ističe za Monitor inženjer građevinstva i REV – Evropski prepoznati procjenitelj Predrag Nikolić. „Svetlana Kana Radević je projektom hotela Podgorica pokazala kako se stapaju priroda i građevinski objekat. Sada je zelena gradnja apsolutni trend, a nas na nju obavezuje i Ustav jer smo ekološka država. Na dijelu kasarne Morača bi mogli da se izgrade objekti na mjestima trenutnih ruševina koje su i ekonomski i funkcionalno beskorisne. Sve to može da se uradi po standardima zelene gradnje, sa uklanjanjem parkinga i ozeljenjavanjem cijele površine. Svako drugo rješenje bi vodilo ka ruženju grada”, objašnjava Nikolić.

Prema njegovim riječima, ništa ne može da opravda bilo kakvu betonizaciju Njegoševog parka i Kasarne. „Zelene površine pripadaju svim građanima Podgorice i u njima jedino mogu da budu sadržaji od javnog interesa. Dva kiklopa od objekata kod mosta Milenijum, koji arhitektonski vrište koliko se ne uklapaju, primjeri su kako ne treba graditi”, kaže Nikolić.

Andrea JELIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinrnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo