Povežite se sa nama

OKO NAS

ANDRIJEVICA: MJEŠTANI ULOTINE I DALJE BLOKIRAJU KONCESINARA ŠUMA: Sto protiv jednoga

Objavljeno prije

na

Izjave pred tužiocem dali su mještani Ulotine Dragoslav Vulević, Rade Vlahović, Vladica Šoškić, Danilo Šoškić, Slaviša Šoškić i Bratislav M.Vlahović. Oni su negirali krivicu i zaprijetili da će podnijeti kontraprijavu.

Vlasnik preduzeća Momo Jokić takođe iz iz tog sela, stavlja im na teret da su počinili krivična djela oštećenje tuđe stvari, krađa, samovlašće i nasilničko ponašanje. Lijepo sročeno.

„Niko od nas nema čak ni prekršajnu kaznu. Nismo znali ni gdje je tužilaštvo, a on nam na teret stavlja ovakva krivična djela. On, koji je uništio šumu, puteve i izvore”, kaže Vladica Šoškić.

Mještani Ulotine pričaju da Jokić ne samo što uništava šume, već je kao poznati stečajni upravnik u stečaj i likvidaciju poveo pola sjevera Crne Gore, a sada, kako ističu, želi da „uvede stečaj” i u njihovo selo.

„To mu nećemo dozvoliti. Naše selo i naše šume, izvori i rijeke ne mogu biti ničija privatna prćija. To su naši preci stotinama godina čuvali i sačuvali, a on bi sada da uđe u šumu i reže kao da mu je babovina”, kaže Dragoslav Vučeljić.

Vučeljić navodi da je Agencija za zaštitu životne sredine po zahtjevu mještana sačinila elaborat, koji je pokazao da sječa nije pričinila štete zaštićenim vrstama biljaka, životinja i gljiva, ali da je zato potrebno sanirati posljedice erozije i klizišta, te ozbiljnije pristupiti rješavanju problema vodoizvorišta, drugim riječima privremeno zaustaviti šumske radove.

„Pojedini djelovi tog elaborata mogu koncesionaru ići na ruku. Trenutno je snijeg i ne može početi da siječe, ali mi poručujemo da smo spremni na dalji otpor, iako još ne znamo kakav je stav zauzelo tužilaštvo”, kaže Vučeljić i dodaje da koliko kod je koncesionar i njihov komšija uporan, mještani su još uporniji.

,,Njemu neka odobravaju. Mi ćemo stajati koliko god bude potrebno i nećemo mu dozvoljavati da uđe u šumu”, kažu Uloćani.

Oni su podsjetili da se radi o šumi u gazdinskoj jedinici Piševska rijeka – Zeletin, odjeljenja 25 i 26, koja, kako su naveli, predstavlja zaštitni pojas iznad njihovog, i još nekoliko sela na tom području.

Mještani tvrde da bi nastavak sječe šume na ovom potezu donio velike probleme lokalnom stanovništvu, s obzirom da se radi o rastinju koje je vjekovima štitilo Ulotinu od sniježnih lavina i drugih elementarnih nepogoda sa vrhova Zeletina. Opominju da će ukoliko njihovim zahtjevima ne bude udovoljeno i dalje blokirati put koji preko njihovih imanja vodi do šume. Taj put siječe čak dvanaest privatnih posjeda.

,,Obavještavamo nadležne institucije da ćemo svim raspoloživim sredstvima stati u zaštitu šume iznad našeg sela, koju je država dala koncesionarima na korišćenje. Uradićemo to jer mi ne smijemo dozvoliti da se taj zaštitni pojas uništava. Ovaj šumski pojas štiti da se sa visokih planisnkih vrhova sniježne lavine ne sruče na sela”, kaže Rade Vlahović.

Mještani Ulotine, njih oko stotinu, prije više od godinu započeli su blokadu puta koji vodi prema planini Zeletin.

„Mi smo o svemu ranije obavijestili policiju, sve domaće institucije i upoznali međunarodnu zajednicu”, pričaju mještani. Oni tvrde da bi svaka dalja sječa šume iznad ovog sela predstavljala ekocid nad prirodom.

,,Naši preci su još od davnina brižno vodili računa o ovom zaštitnom pojasu, koji se nalazi ispod golog kamenitog brda, znajući šta on znači za Ulotinu”, kažu oni.

Mještani ukazuju na nespornu činjenicu da bi sječa šume u potpunosti poremetila i vodoizvorišta s kojih se selo napaja vodom i da bi došlo do ugrožavanja rijetkih divljih životinjskih vrsta.

Vučeljić je Monitoru dostavio i video meterijal o štetama koje je do sada napravio koncesionar, o tome kako su šume i izvori izgledali prije ulaska mašina, a kako izgledaju danas.

,,Koncesionar je do sada izvodeći radove u odjeljenju 24 narušio i poremetio pojedina vodoizvorišta. Ako bi se nastavila sječa na ovom području, gradnjom puteva i takozvanih vlaka, zatim korišćenjem raznog goriva i maziva, došlo bi i do ugrožavanja svih izvora pitke vode s kojih se mještani snabdijevaju”, poručuju mještani.

Time su se Uloćani pridružili pobuni velikog broja stanovnika sjevernih opština koje traže da se onemogući nemilosrdna eksploatacija svih prirodnih resursa ovog dijela države, bez ikave koristi za lokalno stanovništvo.

Zeletin je velika planina koja pripada masivu Prokletija, a proteže se od Andrijevice, odnosno andrijevičkog sela Kuti, pa sve do Gusinja. Prirodnjaci ističu da je ova planina jedan od najočuvanijih biodiverziteta u Crnoj Gori, jako interesantnog reljefa, na kojem se neprestano smjenjuju litice i grebeni, vrtače i jaruge, pašnjaci i lokve, listopadne i zimzelene šume prepune atraktivnih stogodišnjih stabala.

Na čitavom sjeveru Crne Gore ogromno blago od posječene šume sliva se u džepove moćnih pojedinaca koji za sobom ostavljaju devastirane prostore i uništene puteve.

Ovih dana aktuelna je priča o tome kako u Rožajama koncesije godinama dobijaju ljudi koji nerijetko i ne žive u Crnoj Gori. Zatim ih samo preprodaju na Kosovu ili u Albaniji i ostvaruju ekstraprofit.

Ni poslije toliko vremena nije dobio epilog ni slučaj beranskih privatnih drvoprerađivača, koji ne rade godinama, jer koncesije na šume dobijaju samo dva-tri privilegovana tajkuna koji obrću sa šumskom građom milione eura. I preturaju iz džepa u džep, iz posla u posao, iz izbora u izbore.

Uloćanima je dozlogrdilo. Momo Jokić prevršio je mjeru. Sjekao je svuda gdje se moglo sjeći i sada je došao u rodno selo da prisvoji stoljetnu šumu na Zeletinu. Bez imalo srama.

„Neće biti da smo nas stotinu krivi, a on jedan ispravan. Ovo što je uradio sa podnošenjem krivične prijave, samo je pripremanje terena da bi mogao uz asistenciju policije da uđe u šumu. Neće proći”, poručuju mještani Ulotine, dok čekaju da se izjasni tužilac.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo