Povežite se sa nama

OKO NAS

ANDRIJEVICA: MJEŠTANI ULOTINE I DALJE BLOKIRAJU KONCESINARA ŠUMA: Sto protiv jednoga

Objavljeno prije

na

Izjave pred tužiocem dali su mještani Ulotine Dragoslav Vulević, Rade Vlahović, Vladica Šoškić, Danilo Šoškić, Slaviša Šoškić i Bratislav M.Vlahović. Oni su negirali krivicu i zaprijetili da će podnijeti kontraprijavu.

Vlasnik preduzeća Momo Jokić takođe iz iz tog sela, stavlja im na teret da su počinili krivična djela oštećenje tuđe stvari, krađa, samovlašće i nasilničko ponašanje. Lijepo sročeno.

„Niko od nas nema čak ni prekršajnu kaznu. Nismo znali ni gdje je tužilaštvo, a on nam na teret stavlja ovakva krivična djela. On, koji je uništio šumu, puteve i izvore”, kaže Vladica Šoškić.

Mještani Ulotine pričaju da Jokić ne samo što uništava šume, već je kao poznati stečajni upravnik u stečaj i likvidaciju poveo pola sjevera Crne Gore, a sada, kako ističu, želi da „uvede stečaj” i u njihovo selo.

„To mu nećemo dozvoliti. Naše selo i naše šume, izvori i rijeke ne mogu biti ničija privatna prćija. To su naši preci stotinama godina čuvali i sačuvali, a on bi sada da uđe u šumu i reže kao da mu je babovina”, kaže Dragoslav Vučeljić.

Vučeljić navodi da je Agencija za zaštitu životne sredine po zahtjevu mještana sačinila elaborat, koji je pokazao da sječa nije pričinila štete zaštićenim vrstama biljaka, životinja i gljiva, ali da je zato potrebno sanirati posljedice erozije i klizišta, te ozbiljnije pristupiti rješavanju problema vodoizvorišta, drugim riječima privremeno zaustaviti šumske radove.

„Pojedini djelovi tog elaborata mogu koncesionaru ići na ruku. Trenutno je snijeg i ne može početi da siječe, ali mi poručujemo da smo spremni na dalji otpor, iako još ne znamo kakav je stav zauzelo tužilaštvo”, kaže Vučeljić i dodaje da koliko kod je koncesionar i njihov komšija uporan, mještani su još uporniji.

,,Njemu neka odobravaju. Mi ćemo stajati koliko god bude potrebno i nećemo mu dozvoljavati da uđe u šumu”, kažu Uloćani.

Oni su podsjetili da se radi o šumi u gazdinskoj jedinici Piševska rijeka – Zeletin, odjeljenja 25 i 26, koja, kako su naveli, predstavlja zaštitni pojas iznad njihovog, i još nekoliko sela na tom području.

Mještani tvrde da bi nastavak sječe šume na ovom potezu donio velike probleme lokalnom stanovništvu, s obzirom da se radi o rastinju koje je vjekovima štitilo Ulotinu od sniježnih lavina i drugih elementarnih nepogoda sa vrhova Zeletina. Opominju da će ukoliko njihovim zahtjevima ne bude udovoljeno i dalje blokirati put koji preko njihovih imanja vodi do šume. Taj put siječe čak dvanaest privatnih posjeda.

,,Obavještavamo nadležne institucije da ćemo svim raspoloživim sredstvima stati u zaštitu šume iznad našeg sela, koju je država dala koncesionarima na korišćenje. Uradićemo to jer mi ne smijemo dozvoliti da se taj zaštitni pojas uništava. Ovaj šumski pojas štiti da se sa visokih planisnkih vrhova sniježne lavine ne sruče na sela”, kaže Rade Vlahović.

Mještani Ulotine, njih oko stotinu, prije više od godinu započeli su blokadu puta koji vodi prema planini Zeletin.

„Mi smo o svemu ranije obavijestili policiju, sve domaće institucije i upoznali međunarodnu zajednicu”, pričaju mještani. Oni tvrde da bi svaka dalja sječa šume iznad ovog sela predstavljala ekocid nad prirodom.

,,Naši preci su još od davnina brižno vodili računa o ovom zaštitnom pojasu, koji se nalazi ispod golog kamenitog brda, znajući šta on znači za Ulotinu”, kažu oni.

Mještani ukazuju na nespornu činjenicu da bi sječa šume u potpunosti poremetila i vodoizvorišta s kojih se selo napaja vodom i da bi došlo do ugrožavanja rijetkih divljih životinjskih vrsta.

Vučeljić je Monitoru dostavio i video meterijal o štetama koje je do sada napravio koncesionar, o tome kako su šume i izvori izgledali prije ulaska mašina, a kako izgledaju danas.

,,Koncesionar je do sada izvodeći radove u odjeljenju 24 narušio i poremetio pojedina vodoizvorišta. Ako bi se nastavila sječa na ovom području, gradnjom puteva i takozvanih vlaka, zatim korišćenjem raznog goriva i maziva, došlo bi i do ugrožavanja svih izvora pitke vode s kojih se mještani snabdijevaju”, poručuju mještani.

Time su se Uloćani pridružili pobuni velikog broja stanovnika sjevernih opština koje traže da se onemogući nemilosrdna eksploatacija svih prirodnih resursa ovog dijela države, bez ikave koristi za lokalno stanovništvo.

Zeletin je velika planina koja pripada masivu Prokletija, a proteže se od Andrijevice, odnosno andrijevičkog sela Kuti, pa sve do Gusinja. Prirodnjaci ističu da je ova planina jedan od najočuvanijih biodiverziteta u Crnoj Gori, jako interesantnog reljefa, na kojem se neprestano smjenjuju litice i grebeni, vrtače i jaruge, pašnjaci i lokve, listopadne i zimzelene šume prepune atraktivnih stogodišnjih stabala.

Na čitavom sjeveru Crne Gore ogromno blago od posječene šume sliva se u džepove moćnih pojedinaca koji za sobom ostavljaju devastirane prostore i uništene puteve.

Ovih dana aktuelna je priča o tome kako u Rožajama koncesije godinama dobijaju ljudi koji nerijetko i ne žive u Crnoj Gori. Zatim ih samo preprodaju na Kosovu ili u Albaniji i ostvaruju ekstraprofit.

Ni poslije toliko vremena nije dobio epilog ni slučaj beranskih privatnih drvoprerađivača, koji ne rade godinama, jer koncesije na šume dobijaju samo dva-tri privilegovana tajkuna koji obrću sa šumskom građom milione eura. I preturaju iz džepa u džep, iz posla u posao, iz izbora u izbore.

Uloćanima je dozlogrdilo. Momo Jokić prevršio je mjeru. Sjekao je svuda gdje se moglo sjeći i sada je došao u rodno selo da prisvoji stoljetnu šumu na Zeletinu. Bez imalo srama.

„Neće biti da smo nas stotinu krivi, a on jedan ispravan. Ovo što je uradio sa podnošenjem krivične prijave, samo je pripremanje terena da bi mogao uz asistenciju policije da uđe u šumu. Neće proći”, poručuju mještani Ulotine, dok čekaju da se izjasni tužilac.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PROSTORNO PLANIRANJE NA KOLAŠINSKI NAČIN: Magacin usred gradskog parka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Samo mišljenje glavne kolašinske arhitektice može osujetiti namjeru vlasnike hotela Bjanka, da u  gradskom parku postave hangar visine preko 13 metara. To im omogućava važeći program privremenih objekata i urbanističko tehnički uslovi, izdati od nadležnog Sekreterijata

 

 

Kompanija Beppler & Jacobsen Montenegro, vlasnik kolašinskog hotela Bjanka još nije dobila saglasnost od glavne gradske arhitektice Kristine Bulatović Pejić da u jedinom gradskom parku izgradi magacin, čija je visina preko  13 metara, a površina oko 600 m². Bulatović Pejić je u nezavidnom položaju, jer je takav montažno-demontažni objakat na lokaciji parka, usred borove šume, predviđen Programom privremenih objekata, koji je važio od 2019. do kraja minule godine. Dokumentom je precizirano da se na katastarskoj parceli 278, koja je na rubu parka, postavi montažno-demontažni ili nepokretni privremeni objekat, čija je maksimalna površina 610 kvadrata. Novi Program je u pripremi i ne zna se kad će biti okončan rad na tom dokumentu, a u međuvremnu lokalni Sekreterijat izdao je kompaniji urbanističko tehničke uslove (UTU) za hangar.

Glavna arhitektica je, prema onome što je Monitoru nezvanično rečeno u lokalnoj upravi, zatražila mišljenje Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Bilo je potrebno tumačenje oko toga da li “stari” Program još važi, s obzirom da je bio “oročen” do 2023.  Potvrdan odgovor Ministarstva otežeo je odluku, jer je činjenica da Beppler & Jacobsen Montenegro formalno ništa ne sprječava da nekoliko desetina metara od gradskog jezgra postave gigantski magacin. No, s druge strane, na osnovu idejnog rješenje (ID), Bulatović Pejić je kompaniju ovih dana obavijestila “da objekat nije u skladu sa ambijentalnim vrijednostima”.  Procedura je takva da će, nakon njenog obavještenje, kompanija imati prostor za izjašnjenje, pa će tek onda biti moguće donijeti i konačno rješenje.

Na sajtu Opštine nije dostupno idejno rješenje (ID) magacina. S obzirom da je njegovo postavljanje planirano na rubu parka, na mjestu nekadašnjeg otvorenog bazena, ukoliko kompanija dobije potrebne saglasnosti, do objekata bi bilo neophodno izgraditi i prilazni put. Uz to, vjerovatno, posjeći i nekoliko stabala, jer trenutno ne postoji saobraćajnica koja vodi do te lokacije. Propisima je precizirano da se privremeni objekti mogu postavljati pod uslovom da ne narušavaju osnovne i prateće komunalne funkcije, javne površine, ne degradiraju prostor i ne ugrožavaju životnu sredinu.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SEZONA 2024.: Ulcinj hit destinacija za turiste iz Srbije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema podacima loaklne Turističke organizacije, nešto više od 20 odsto gostiju koji su ovog ljeta boravili na ulcinjskoj rivijeri bili su iz Srbije. I mediji iz te zemlje tvrde da je ove godine Ulcinj bio veoma omiljena destinacija za goste iz te zemlje

 

 

Ovo je najinteresantniji i najromantičniji grad na istočnoj obali Jadrana. Pored tradicionalnih ljetovališta, kao što su Budvanska rivijera i Boka Kotorska, sve više građana Srbije odlučilo je da godišnje odmore provede na najdužoj plaži na Jadranu. Ulcinj je ovog ljeta bio hit destinacija koja je u velikom broju privukla goste iz Srbije. Mjesto je veoma lijepo i pogodno za sve uzraste, piše beogradska štampa.

Kako navode, morska voda u ulcinjskom akvatorijumu je kristalna i nezagađena, cijene adekvatne za ono što se nudi, a ljudi posebno ljubazni. “Možda su u odnosu na neki raniji period, ovog ljeta osjetno skočile cijene svih usluga, od smještaja do hrane i pića, ali ako se uporedi sa cijenama sa drugim destinacijama u zemlji i cijelom regionu, Ulcinjani su i dalje najpovoljniji , tako da slobodno se može reći da je Ulcinj destinacija koja se prilagođava svima i svako u skladu sa svojim mogućnostima može uživati u onome što mu najviše prija”, pisao je “Blic”.

Nakon nekoliko decenija primjetno je da se dešava veliki povratak gostiju iz ove države na ulcinjsku rivijeru. Do početka ratova na području bivše Jugoslavije, građani Srbije imali su nekoliko hiljada kuća i vikendica u Ulcinju, uglavnom u Štoju, Kručama i u Limanu, koje su kasnije uglavnom prodali. U Štoju, odnosno u neposrednom zaleđu Velike plaže, je, na primjer, postojalo Prvo, Drugo i Treće beogradsko naselje.

Tradicionalno, gosti iz Srbije najviše borave na Adi Bojani. Tome su, uz magičnu ljepotu tog rajskog ostrva, svakako doprinjeli film i serija Biser Bojane, u režiji Milana-Mime Karadžića, koja se dugo prikazivala na TV kanalima u toj državi.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DECENIJA OD TROVANJA BERANACA IZ GRADSKOG VODOVODA: Lakoća zaborava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemija stomačnih bolesti u Beranama buknula  je u noći zmeđu 23. i 24. avgusta 2013. godine. Dom zdravlja i Opšta bolnica bili su kao u ratnom stanju, a konačan bilans onih koji su potražili pomoć ljekara popeo se na oko dvije hiljade, dok se pretpostavljalo da se još dva puta toliko građana liječilo samostalno, odnosno nije javilo ljekaru

 

 

Više od deset godina od masovnog trovanje građana Berana, kada samo srećom, slučajem i izuzetnim angažovanjem medicinskog osoblja nije bilo tragičnih ishoda, slučaj prekriva veo zaborava i niko nikada nije zbog toga proglašen krivim i odgovornim. Da li je bilo i kakvih dugoročnih posljedica, pitanje je koje više medicinskoj struci niko ne postavlja.

Uzaludni su bili sudski procesi protiv Bemaksa i JP Vodovod, jer su završeni oslobađajućim presudama. Kompaniji Bemaks i njenom tadašnjem direktoru Veselinu Kovačeviću na teret je bilo stavljeno krivično djelo uništenje i oštećenje javnih uređaja, odnosno oštećenje cijevi gradskog vodovoda što je izazvalo „znatan poremećaj u životu građana“ iz člana 328, stav 2 iz stava jedan KZCG.

U prvostepenoj presudi, Kovačević i Bemaks kažnjeni su novčano, sa šesto, odnosno hiljadu i sedamsto eura zbog oštećenja i uništenja javnih uređaja iz člana 328, stav 1 KZCG, ali je bjelopoljski Viši sud ovu presudu beranskog Osnovnog suda ukinuo. Kasnije je taj sud u ponovljenom postupku, postupajući po ukidnim razlozima, oslobodio krivice i Bemaks i Veselina Kovačevića, što je Viši sud zatim potvrdio. Isto je bilo i sa Javnim preduzećem Vodovod.

Epidemija stomačnih bolesti u Beranama buknula  je u noći zmeđu 23. i 24. avgusta 2013. godine. Prvog dana epidemije u Domu zdravlja je bilo ukupno 318 pacijenata, a najviše je pregledano u Dječijem dispanzeru, gdje je samo u prvoj smjeni dato oko stotinu infuzija. Dom zdravlja i Opšta bolnica bili su kao u ratnom stanju, a konačan bilans onih koji su potražili pomoć ljekara popeo se na oko dvije hiljade, dok se pretpostavljalo da se još dva puta toliko građana liječilo samostalno, odnosno nije javilo ljekaru.

U prilog činjenici da je uzročnik epidemije bila voda, govori i podatak da su obolijevanja zabilježena samo na području koje se napaja vodom sa gradskog vodovoda. Tih dana to je na konferenciji za štampu u Beranama potvrdio i tadašnji direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo