Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠINCI ČUVAJU PRASTARU IGRU OD ZABORAVA: Prsten, takmičenje u pronicljivosti

Objavljeno prije

na

U bilo kojem kolašinskom selu, gdje se još igra ,,prsten”, mještani će tvrditi da, baš oni, najbolje znaju i pamte pravila tog svojevrsnog takmičenja u nadmudrivanju, duhovitim opaskama, vještini ruku i pronicljivosti. Igra se sastoji od skrivanja, odnosno pronalaženja zlatne burme, sakrivene ispod kapa ili vunenih čarapa. Na pod se prostire ćebe da prsten ne bi zveckao na tvrdoj podlozi i na taj se način olakšalo nalaženje. Broj onih koji učestvuju nije ograničen, mada je najbolje, tvrde iskusniji igrači, kad ih je po pet ili šest u jednoj grupi. Pravila su, uglavnom, slična u svim krajevima kolašinske opštine. Igra se tako naziva, s izuzetkom Vasojevića, gdje je zovu ,,koze”.

„Vrlo je teško pod budnim okom iskusnih protivnika uspješno sakriti prsten. Oni motre na pokrete ruke i izraza na licu. Proučavaju moje poteze, prisjećaju se pod kojom čarapom sam ranije sakrivao. Analiziraju mi navike. S druge strane, ja moram da ih nadmudrim. Trudim se da ‘pročitam’ kako oni razmišljaju, kakve će im biti prognoze, pa postupam suprotno od toga”, objašnjava jedan iskusniji igrač.

Igrači iz protivničke ekipe, nakon što „krijač” završi, imaju za cilj da odrede („išile”) koje su čarape „boš” (one ispod kojih nije prsten), a koja je „ambar” (čarapa ispod koje smatraju da je sakriven). Po pravilima, mogu odmah da „ambarišu”, to jest odrede mjesto gdje je sakrivena burma ili da, odbacivanjem jedne po jedne „boš” čarape, svedu izbor na dvije. U slučaju da se prsten nađe od desete do druge čarape, poeni se pišu protivnicima i oni ponovo skrivaju prsten. Kada je pogađanje uspješno, igrači te ekipe „uzimaju prsten”, to jest ,,kriju”.

Igra se do 101 poen. Broj bodova u stvari je broj čarapa koje su preostale nakon što su protivnici neuspješno pogađali gdje je burma skrivena. Nekad je igra dinamična, a ukoliko je „krijač” suviše dobar, postaje dosadno jer protivnici nikako ne uspijevaju da pogode, pa se igra oduži. Stara igra, koja je poznata još u nekim zemljama u regionu, učesnicima omogućava druženje, mnogo smijeha i zanimljivih razgovora, ali i potpuni bijeg od svakodnevice. Nijedan od igrača tokom višesatnog takmičenja, tvrde, ne baci pogled na televizor, a rijetki uzmu u ruke mobilni telefon.

,,Ne pamtim da smo se kada posvađali. Dok igramo bude ponekad i grube šale, ali nikada ne potenciramo, recimo, dnevnopolitičke teme i razlike. Ovo je svojevrstan bijeg od svakodnevice i problema. Jeste zabava, ali je potrebna ozbiljna koncentracija i pažnja. Takođe, poželjno je i da saigrači budu što duhovitiji”, objašnjavaju u selu Drijenak, gdje godinama ,,zakazuju prsten”.

Rukovodilac KUD-a Davor Sedlarević nedavno je u Zborniku Etno kampa napisao i opširan naučni rad, koji objašnjava otkuda i od kada ,,prsten” u kolašinskom kraju.

,,U najstarija vremena, kojih se kazivači sjećaju, za ovu igru korištene su crnogorske kape, potom rukavice, čarape, ćirake, fildžani, ponjave ili struka (dio crnogorske nošnje) i štap, koji služi za pomicanje kapa… Tokom istraživanja, uočili smo da od kraja do kraja postoje različita pravila, ali se ona drastično ne razlikuju”, kaže Sedlarević.

Davno, naglašava on, dosljedno je poštovano pravilo da se prsten krije ispod kapa. Vremenom, zbog gubljenja značaja kapa, počele su da se koriste i čarape. Nagrada za pobjednike, odnosno za one koji su izgubili u igri, može biti različita.

,,Recimo, krajem pretprošlog vijeka igralo se u ‘karećenje’, – kažnjavanje igrača iz protivničke ekipe. U tome su Rovčani bili izuzetno kreativni, pa je jedna od kazni bila izlazak ispred kuće i blejanje, lajanje na zvijezde… Međutim, nikada se nije pretjerivalo u ,,karaćenju”, jer se nije znalo ko će sljedeći biti poražen”, kaže Sedlarević.

On pretpostavlja da je igra turskog porijekla jer se neki turcizmi još koriste. U svom radu navodi i da se u početku, vjerovatno, igralo u dobit, to jest u koze. Ta životinja, kaže on, u siromašnim krajevima predstavljala je nekada pravo bogatstvo, pa je i ulog u igri bio značajan. Već odavno ,,prsten” je samo zabava.

,,Ako je, sudeći prema terminu ‘koza’, koji označava poen, ta domaća životinja bila dobit, onda je ulog bio veliki i bio je potreban značajan povod, kao i velika hrabrost da se započne igra. Pobjednici bi popravili svoj imetak, a poraženi bi bili izloženi poruzi”, kaže Sedlarević.

On napominje da su oni koji dobro skrivali ili pronalazili prsten bili pronicljivi i staloženi. Jasno je, kaže on, da su takvi ljudi bili izuzetno poštovani u društvu. Takvi ljudi su, često i birani za plemenske glavare.

,,Njihova riječ se poštovala i mogli su riješiti razne sporove u selu. Od njih se tražilo da procijene ko govori istinu u konfliktnim situacijama između saplemenika. ‘Presten’ je zabavna igra, ali s izuzetno izraženim psihološkim momentom”. objašnjava Sedlarević.

Jedna od lokalnih legendi govori baš o značaju te igre u nastojanju mještana da sprovedu svoju volje nasuprot kralju Nikoli. Kralj je, navodno, postavio u jednom kolašinskom selu serdara, koji nije bio po volji saplemenika. Na njihovo protivljenje gospodar je rekao ,,oćete, božja vi vjera, biće serdar dok ne probleji”. Domišljati mještani iskoristili su upravo ,,prsten” da sprovedu svoj naum.

,,Jednom prilikom, serdar je u ‘prstenu’ bio poražen, a kazna mu je bila da izađe ispred kuće i da bleji. Pročula se priča da je ‘problejao serdar’. Nakon toga, kralj ga je smijenio”, piše rukovodilac KUD-a u svom radu.

,,Cilj nam je da ovo bude dio kolašinske originalne ponude turistima. Igra je vjekovima opstala i nije izgubila na zanimljivosti kod mještana. Iako izgleda jednostavna, vrlo je kompleksna i zahtijeva i vještine i pažnju, pa smatramo da bi bila zanimljiva i onima koji nikada za nju nijesu čuli”, kažu u Centru za kulturu. Nek bude.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo