Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠINCI ČUVAJU PRASTARU IGRU OD ZABORAVA: Prsten, takmičenje u pronicljivosti

Objavljeno prije

na

U bilo kojem kolašinskom selu, gdje se još igra ,,prsten”, mještani će tvrditi da, baš oni, najbolje znaju i pamte pravila tog svojevrsnog takmičenja u nadmudrivanju, duhovitim opaskama, vještini ruku i pronicljivosti. Igra se sastoji od skrivanja, odnosno pronalaženja zlatne burme, sakrivene ispod kapa ili vunenih čarapa. Na pod se prostire ćebe da prsten ne bi zveckao na tvrdoj podlozi i na taj se način olakšalo nalaženje. Broj onih koji učestvuju nije ograničen, mada je najbolje, tvrde iskusniji igrači, kad ih je po pet ili šest u jednoj grupi. Pravila su, uglavnom, slična u svim krajevima kolašinske opštine. Igra se tako naziva, s izuzetkom Vasojevića, gdje je zovu ,,koze”.

„Vrlo je teško pod budnim okom iskusnih protivnika uspješno sakriti prsten. Oni motre na pokrete ruke i izraza na licu. Proučavaju moje poteze, prisjećaju se pod kojom čarapom sam ranije sakrivao. Analiziraju mi navike. S druge strane, ja moram da ih nadmudrim. Trudim se da ‘pročitam’ kako oni razmišljaju, kakve će im biti prognoze, pa postupam suprotno od toga”, objašnjava jedan iskusniji igrač.

Igrači iz protivničke ekipe, nakon što „krijač” završi, imaju za cilj da odrede („išile”) koje su čarape „boš” (one ispod kojih nije prsten), a koja je „ambar” (čarapa ispod koje smatraju da je sakriven). Po pravilima, mogu odmah da „ambarišu”, to jest odrede mjesto gdje je sakrivena burma ili da, odbacivanjem jedne po jedne „boš” čarape, svedu izbor na dvije. U slučaju da se prsten nađe od desete do druge čarape, poeni se pišu protivnicima i oni ponovo skrivaju prsten. Kada je pogađanje uspješno, igrači te ekipe „uzimaju prsten”, to jest ,,kriju”.

Igra se do 101 poen. Broj bodova u stvari je broj čarapa koje su preostale nakon što su protivnici neuspješno pogađali gdje je burma skrivena. Nekad je igra dinamična, a ukoliko je „krijač” suviše dobar, postaje dosadno jer protivnici nikako ne uspijevaju da pogode, pa se igra oduži. Stara igra, koja je poznata još u nekim zemljama u regionu, učesnicima omogućava druženje, mnogo smijeha i zanimljivih razgovora, ali i potpuni bijeg od svakodnevice. Nijedan od igrača tokom višesatnog takmičenja, tvrde, ne baci pogled na televizor, a rijetki uzmu u ruke mobilni telefon.

,,Ne pamtim da smo se kada posvađali. Dok igramo bude ponekad i grube šale, ali nikada ne potenciramo, recimo, dnevnopolitičke teme i razlike. Ovo je svojevrstan bijeg od svakodnevice i problema. Jeste zabava, ali je potrebna ozbiljna koncentracija i pažnja. Takođe, poželjno je i da saigrači budu što duhovitiji”, objašnjavaju u selu Drijenak, gdje godinama ,,zakazuju prsten”.

Rukovodilac KUD-a Davor Sedlarević nedavno je u Zborniku Etno kampa napisao i opširan naučni rad, koji objašnjava otkuda i od kada ,,prsten” u kolašinskom kraju.

,,U najstarija vremena, kojih se kazivači sjećaju, za ovu igru korištene su crnogorske kape, potom rukavice, čarape, ćirake, fildžani, ponjave ili struka (dio crnogorske nošnje) i štap, koji služi za pomicanje kapa… Tokom istraživanja, uočili smo da od kraja do kraja postoje različita pravila, ali se ona drastično ne razlikuju”, kaže Sedlarević.

Davno, naglašava on, dosljedno je poštovano pravilo da se prsten krije ispod kapa. Vremenom, zbog gubljenja značaja kapa, počele su da se koriste i čarape. Nagrada za pobjednike, odnosno za one koji su izgubili u igri, može biti različita.

,,Recimo, krajem pretprošlog vijeka igralo se u ‘karećenje’, – kažnjavanje igrača iz protivničke ekipe. U tome su Rovčani bili izuzetno kreativni, pa je jedna od kazni bila izlazak ispred kuće i blejanje, lajanje na zvijezde… Međutim, nikada se nije pretjerivalo u ,,karaćenju”, jer se nije znalo ko će sljedeći biti poražen”, kaže Sedlarević.

On pretpostavlja da je igra turskog porijekla jer se neki turcizmi još koriste. U svom radu navodi i da se u početku, vjerovatno, igralo u dobit, to jest u koze. Ta životinja, kaže on, u siromašnim krajevima predstavljala je nekada pravo bogatstvo, pa je i ulog u igri bio značajan. Već odavno ,,prsten” je samo zabava.

,,Ako je, sudeći prema terminu ‘koza’, koji označava poen, ta domaća životinja bila dobit, onda je ulog bio veliki i bio je potreban značajan povod, kao i velika hrabrost da se započne igra. Pobjednici bi popravili svoj imetak, a poraženi bi bili izloženi poruzi”, kaže Sedlarević.

On napominje da su oni koji dobro skrivali ili pronalazili prsten bili pronicljivi i staloženi. Jasno je, kaže on, da su takvi ljudi bili izuzetno poštovani u društvu. Takvi ljudi su, često i birani za plemenske glavare.

,,Njihova riječ se poštovala i mogli su riješiti razne sporove u selu. Od njih se tražilo da procijene ko govori istinu u konfliktnim situacijama između saplemenika. ‘Presten’ je zabavna igra, ali s izuzetno izraženim psihološkim momentom”. objašnjava Sedlarević.

Jedna od lokalnih legendi govori baš o značaju te igre u nastojanju mještana da sprovedu svoju volje nasuprot kralju Nikoli. Kralj je, navodno, postavio u jednom kolašinskom selu serdara, koji nije bio po volji saplemenika. Na njihovo protivljenje gospodar je rekao ,,oćete, božja vi vjera, biće serdar dok ne probleji”. Domišljati mještani iskoristili su upravo ,,prsten” da sprovedu svoj naum.

,,Jednom prilikom, serdar je u ‘prstenu’ bio poražen, a kazna mu je bila da izađe ispred kuće i da bleji. Pročula se priča da je ‘problejao serdar’. Nakon toga, kralj ga je smijenio”, piše rukovodilac KUD-a u svom radu.

,,Cilj nam je da ovo bude dio kolašinske originalne ponude turistima. Igra je vjekovima opstala i nije izgubila na zanimljivosti kod mještana. Iako izgleda jednostavna, vrlo je kompleksna i zahtijeva i vještine i pažnju, pa smatramo da bi bila zanimljiva i onima koji nikada za nju nijesu čuli”, kažu u Centru za kulturu. Nek bude.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

NACIONALNI PARK PROKLETIJE:  Potkornjak u šumi i u institucijama       

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Nacionalnom parku Prokletije bolest potkornjaka trenutno se  prostire na oko stotinu hiljada kubika čamove šume, ali i zaštićene vrste molike. Istovremeno Agencija za zaštitu životne sredine zabranjuje sanitarnu sječu do završetka monitoringa

 

 

U Nacionalnom parku Prokletije bolest potkornjaka trenutno se  prostire na oko stotinu hiljada kubika čamove šume, ali i zaštićene vrste molike, dok istovremeno Agencija za zaštitu životne sredine rertroaktivnim aktom zabranjuje sanitarnu sječu do završetka monitoringa.

Šumarski inspektor, inženjer Hakija Jasavić, kaže da nema više nikavu dilemu i da će   sasvim izvjesno ovih dana podnijeti krivične prijave i protiv odgovornih lica u Agenciji za zaštitu životne sredine, i njenog direktora Milana Gazdića koji je potpisao sporni akt.

„Ovo što se radi ja ne znam kako bih opisao osim da je zla namjera. Kakav monitoring, bolest potkornjaka je vidljiva golim okom, i na jesen ćemo imati katastrofalno stanje u šumama Nacionalnog parka“ – kaže Jasavić.

On postavlja pitanje kako je Agencija za zaštitu životne sredine donijela retroaktivno rješenje, kada je 29. aprila dokumentom, koji nam je dostavio, naložila mjere monitoringa za mart i april.

„Ovdje se radi o nekavoj igri i pokrivanju neaktivnosti. Zamislite da donesete rješenje šta treba raditi u martu i aprilu na kraju aprila? Da nije smiješno, bilo bi tragično. Još je tragičnije da oni iz Podgorice nama diktiraju šta treba da radimo, a nama pred očima šume  nestaju“ – ističe Jasavić.

Prema njegovim saznanjima sve što je do sada urađeno od strane Nacionalnih parkova je postavljanje takozvanih feromonskih klopki.

„Postavili su koliko je meni poznato 50 do 70 takozvanih feromonskih klopki. Znate li šta to znači? Ništa. Za 16 hiljada hektara, koliko zahvata površina Nacionalnog parka, potrebno bi bilo pet hiljada feromonskih klopki da je već postavljeno i da može da se djeluje u pravcu sprečavanja bolesti“ – kaže Jasavić.

On kaže da je sa svime što radi upoznao Upravu za inspekcijske poslove, i da je insistirao da nadlažni državni organi proglase epidemiju potkornjaka u NP Prokletije.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BEZ KOMPROMISA ZA NASTAVAK GRADNJE DALEKOVODA ČEVO-PLJEVLJA: Mještani i vlada  još na startnim pozicijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nema pomaka u dogovorima između resornih ministarstava i mještana Đurđevića Tare oko nastavka gradnje dalekovoda kroz to pljevaljsko selo. Iz Vlade poručuju da projektovana trasa može pretrpjeti samo manje izmjene, a mještani i dalje odlučni da takvo rješenje neće dozvoliti

 

 

Trasa dijela dalekovoda Lastva- Čevo- Pljevlja, preko  sela Đurđevića Tara,   jedino je izvodljivo rješenje, čvrst je  u stavu ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović.To je poslednje što su mještani tog dijela pljavaljske opštine,  poslije mnogo  razgovora sa predstavnicima Vlade i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), protesta, te zvaničnog zahtjeva  lokalnog parlamenta  da se dio projekta obustavi, čuli minule sedmice.

Zatim je, dan pred praznike , uslijedio još jedan pokušaj dogovora  sa ministrom  energetike Sašom  Mujovićem. Susret nije donio ništa novo,  pa stavovi dvije stane nijesu bliže, nego što su bili sredinom prošle godine, kada su mještani stopirali radove na  dijelu dalekovoda koji prolazi kroz njihovo selo. Ministar je ponovo objašnjavao da projekat  „neće imati negativne implikacije po zdravlje“ i podsjećao na važnost i međunarodne obaveze.  Mještani su opet probelmatizovali uticaj projekta, na kom se radi duže od deceniju,  na ekonomski  potencijal i  turističke  resursa Đurđevića Tare.

Izgradnja dalekovoda Lastva-Pljevlja je trenutno najznačajniji projekat u energetici u Crnoj Gori i dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije preko Srbije, Crne Gore pa sve do Italije. Od  EU dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu). Završetkom tog  projekta omogućiće se stvaranje 400 kV prstena našoj zemlji,  što, navodno,  treba značajno da podigne  pouzdanost rada elektroenergetskog sistema. Do sada je završeno 95 odsto projekta koji prolazi kroz osam opština, dva nacionalna parka i preko 30 naselja sa oko 1.400 predmeta eksproprijacije.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Advokat nekadašnjeg direktora UP i visokopozicioniranog funkcionera u sistemu bezbjednosti tokom vladavine DPS, objašnjava zašto se on i njegov klijent raduju potvrđivanju optužnice. „Konačno izlazimo na sud gdje možemo da ukrstimo argumente sa tužilaštvom i gdje možda možemo da sagledamo mogućnost da Veselin Veljović počne da se brani sa slobode“, rekao nam je Volkov.

Naš sagovornik je komentarisao i saopštenje SDT-a povodom potvrđivanje optužmice. Njega Volkov vidi kao jedan vid pritiska na sud. „Ali vidim ga i kao strah. Iz prostog razloga što vanraspravno vijeće Višeg suda nije odlučivalo o krivici Veselina Veljovića već se odlučivalo o najnižem stepenu osnovane sumnje da li taj postupak da se nastavi ili da se obustavi“, kaže Volkov. „Čisto sumnjam da će sudeće vijeće dozvoliti sebi da zasniva osuđujuću odluku na bazi Skaja kao jedinog dokaza. I ono što treba da imamo u vidu da od momenta kontrole optužnice do današnjeg dana, imamo odluku Evropskog suda za ljudska prava koji je na jasan način izdvojio tri kriterijuma koja moraju da budu ispunjena da bi se Skaj prepiska mogla uzeti kao dokaz. Nijedan od ta tri kriterijuma  nijesu ispunjena u konkretnom slučaju“, istakao je Volkov, objašnjavajući da i u pomenutom saopštenju SDT-a prepoznaje bojazan da će veliki broj predmeta koji se zasnivaju samo na skaj prepisci, „propasti“. Odnosno, da će za ishod imati oslobađajuće presude.

„Nijesam očekivao da će tužilaštvo nakon te odluke da se povuče i da odustane od daljeg gonjenja. To jeste takvo prvo njihovo saopštenje nakon te odluke, jer oni vjerovatno osjećaju pritisak, i advokatske i kompletne pravničke struke, povodom odluke Evropskog suda. Iskoračili su sa tom izjavom kako bi prebacili teret odgovornosti na sud, pa su rekli – vidite da nismo mi jedini koji smatramo da je to dokaz, nego je i sudeće vijeće Borisa Savića našlo da je to dokaz. Probali su u tom saopštenju, tako ja to vidim, da dobiju širi konsenzus, odnosno  širu podršku da je to dokaz. Ali namjerno prenebregavaju činjenicu da vanraspravno vijeće nije vijeće koje će u konačnom odlučivati o krivici. Tako da je loptica sad u dvorište suda i očekujem pravne kuraži od strane sudećih vijeća koji će se u tom postupku postaviti na pravi način“, ocijenio je Veljovićev advokat.

Zbog nedavnog zauzetog pravnog stava Evropskog suda za ljudska prava, Volkov očekuje da će, ne samo njegov klijent koji se u pritvoru nalazi 10 mjeseci, već i veliki dio pritvorenika, biti pušteni da se brane sa slobode.

„Jer otpada osnovana sumnja kao materijalno pravni element samog pritvora i onda ne vidim razlog zbog čega bi se istrajavalo na pritvoru. Želim da vjerujem da će sada sudovi polako da otpuštaju ruku u pravcu pritvora i da prihvataju prijedloge za ukidanje pritvora ili prijedloge za jemstvo. Vjerujem u to, jer bi svako drugo postupanje bilo ne samo nezakonito, nego bi bilo nesvjesno istrajavanje na nezakonitosti“, poručio je advokat Mihailo Volkov.

Suprotno mišljenju advokata, SDT ostaje pri stavu da je dešifrovana skay komunikacija, “kao zakonito pribavljen dokaz od strane francuskih vlasti i dostavljen putem međunarodne pravne pomoći”, zakonit dokaz. Prilično je izvjesno da će se tim pitanjem baviti i Ustavni sud, ali tek nakon donošenja presuda i stavova (različitih ili istih) koje će zauzeti sudska vijeća kada se pred njima nađu predmeti zasnovani (isključivo) na osnovu sadržaja skay komunikacije.

 

Niko ne haje za zdravlje pritvorenika

Volkov se osvrnuo i na zdravstveno stanje njegovog branjenika. Smatra da je u Crnoj Gori stvorena takva klima da nikoga nije briga za zdravstveno stanje pritvorenih lica već da ih, kako kaže, samo treba utamničiti.

„Veselin Veljović je konstantno lošeg zdravstvenog stanja, mi smo to vše puta isticali. Dva puta je bio u Kliničkom centru za vrijeme boravka u ZIKS-u. Nekoliko puta sam pisao, obraćao se tim povodom, čini mi se da niko ne haje za to. Prosto je stvorena neka klima da se pritvorena lica utamniče. U kakvim zdravstvenim stanjima se oni nalaze, mislim da više nikoga nije briga“, ocijenio je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo