Povežite se sa nama

OKO NAS

PROTESTI PROTIV BETONIRANJA PLAŽE U DOBROTI: Javni ili interes Prve familije

Objavljeno prije

na

U subotu, 24. marta građani okupljeni oko inicijative Bokobran održaće protest zbog, kako kažu, nasipanja plaže u Dobroti.

„To je samo jedna od priča o odnosu ove države prema vlastitom kulturnom i prirodnom nasljeđu. Javni interes pretpostavljen je interesima „prvih pojedinaca”, objašnjavaju.

Protest će biti održan ispred kompleksa u izgradnji Dobrota palazzi, gdje je kompanija „Serzman Incorporated” iz Kotora, koja se dovodi u vezu sa Edinom Kolarevićem, sestrićem bivšeg premijera i predsjednika DPS-a Mila Đukanovića, dobila dozvolu za projekat novog kupališta sa pješčanom plažom. Prema projektnoj dokumentaciji riječ je o nasipanju i izgradnji pješčane plaže površine 1000 kvadrata, u okviru koje je planirano da se na dvije armirano-betonske ponte napravi i plažni bar i VIP šank sa terasom. Sve to na mjestu gdje pješčane plaže nikad nije bilo.

Iz Bokobrana podsjećaju da ovakva „nova sporna i suluda gradilišta u zaštićenom prostoru”, u godini sprovođenja Akcionog plana za ispunjenje zahtjeva Komiteta UNESCO izrečenih u Istanbulu, koji je Vlada Crne Gore donijela 2. februara 2017. godine, ukazuju samo na jedan zaključak.

„Vjerujemo da država djeluje s ciljem brisanja Kotora sa UNESCO liste, kako bi se moglo neometano nastaviti sa devastacijom prostora, jer kako drugačije objasniti da ni jedan od nadležnih organa nije i nema namjeru zaustaviti suludu betonizaciju Boke i pretvaranje njene obale u rivijeru?!”, kažu oni. „ Ako se Kampu u Dobroti, gdje je već izgradnjom na mjestu nekadašnje šume načinjena nepovratna šteta u kulturnom pejzažu Boke, desi plaža koje nikada nije bilo, kako zaštititi bilo koju drugu lokaciju?”, pitaju se oni.

„Izgradnja kupališta potpuno će izmijeniti izgled dobrotske obale, što nije u skladu sa Zakonom o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, koji zabranjuje mijenjanje postojeće linije i nasipanje morske obale, osim u slučaju njene rehabilitacije i revitalizacije. Međutim, pored toga takva nasipanja plaža su i najgora opcija izgradnje kupališta u zatvorenom ekosistemu Bokokotorskog zaliva, pošto unošenje pjeskovitog materijala izaziva zatrpavanje živog svijeta, zamućenje mora i još niz lančanih reakcija koje su izuzetno nepovoljne za živi svijet”, podsjeća doktorka Vesna Mačić, šefica Laboratorije za bentos i zaštitu mora u Institutu za biologiju mora. „. Za mene je nepojmljivo da se daju dozvole za izgradnju nekih novih turističkih naselja, ne samo u Boki, nego uopšte u Crnoj Gori, a da se ne razmišlja gdje će ti ljudi da se kupaju”, kazala je Mačić.

Zbog svega navedenog zahtjev za nasipanjem plaže odbili su i najpozvaniji stručnjaci iz kotorskog Instituta za biologiju mora i negativno ocijenili Elaborat o uticaju na životnu sredinu za ovaj posao, ističući da saglasnost Dobrota palazzi nije smjela da dobije. Sa druge strane kompanija Serzman incorporated dobila je sve dozvole, pa i saglasnost na Elaborat o uticaju na životu sredinu koji su potpisima podržala četri od sedam članova komisije koju je formirala kotorska Opština.

Predjsednik opštine Kotor, Vladimir Jokić kaže da je komisija vraćala na doradu elaborat tri puta i da su na kraju morali da urade ono što im zakon nalaže.

„Kada se nađete u poziciji u kojoj svi organi koji su nadležni, kažu da je nešto u skladu sa planovima i preporukama koji su ranije doneseni, vi ne možete ništa drugo da uradite nego da postupite na način na koji vas zakon tjera. Poenta svega je da nije trebalo doći do tog elaborata. Da je neko usvojio DUP u kojem je predviđena plaža. Onda je neko rekao da je tu postojala plaža, a svi znamo da nije”, kazao je Jokić novinarima.

Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara, na čijem je čelu Anastazija Miranović su u saopštenju naveli da je na tom mjestu postojala plaža potkrepljujući tako odluku da se projekat Dobrota palazzi odobri.

„Na lokaciji kupališta – plaže, pored ostataka ranijih (sada većim dijelom urušenih) plaža, na južnoj strani još uvijek postoji dio male pješčane plaže-žala, iako se pješčane plaže na strani Dobrote permanentno ispiraju i pijesak nanosi na suprotnu stranu zaliva. Konzervatorski uslovi su, uz primjenu obavezujućih smjernica datih DUP-om Dobrota i Planom objekata privremenog karaktera u zoni Morskog dobra 2016 – 2018. godine zauzeli stav da će uređen prostor javnog kupališta na dijelu obale predstavljati ambijentalno prihvatljivo savremeno rješenje kojim se zadržava propisana namjena prostora”, navodi se u saopštenju.

Zbog tako bahatog ponašanja povlaštenih podgoričkih vlastodržaca, ne samo po pitanju ovog projekta, već po pitanju permanentne devastacije Boke, kako navode iz inicijative Bokobran, subotnjim protestom se želi reći – „basta” (lokalizam za „dosta je”).

„Mi, građani Boke, ne možemo gledati da nam se pred očima odigrava scenarij koji oduzima sve šanse za dostojanstven život naše djece, za istinski razvoj prostora. Ne pristajemo da nije do nas. Ne pristajemo da učestvujemo. Ćutnjom učestvujemo i stoga više nećemo ćutati”, poručuju iz Bokobrana.

Inicijativu borbe portiv devastacije i betonizacije Boke je podržao i poznati hercegnovski umjetnik Antonije Pušić, alijas Rambo Amadeus. On je u autorskom tekstu za portal Herceg Novi Cool stao u zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Boke Kotorske i cijelokupnog crnogorskog primorja protiveći se kratkoročnom razmišljanju i djelovanju zarad brzog profita.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo