Povežite se sa nama

OKO NAS

PROTESTI PROTIV BETONIRANJA PLAŽE U DOBROTI: Javni ili interes Prve familije

Objavljeno prije

na

U subotu, 24. marta građani okupljeni oko inicijative Bokobran održaće protest zbog, kako kažu, nasipanja plaže u Dobroti.

„To je samo jedna od priča o odnosu ove države prema vlastitom kulturnom i prirodnom nasljeđu. Javni interes pretpostavljen je interesima „prvih pojedinaca”, objašnjavaju.

Protest će biti održan ispred kompleksa u izgradnji Dobrota palazzi, gdje je kompanija „Serzman Incorporated” iz Kotora, koja se dovodi u vezu sa Edinom Kolarevićem, sestrićem bivšeg premijera i predsjednika DPS-a Mila Đukanovića, dobila dozvolu za projekat novog kupališta sa pješčanom plažom. Prema projektnoj dokumentaciji riječ je o nasipanju i izgradnji pješčane plaže površine 1000 kvadrata, u okviru koje je planirano da se na dvije armirano-betonske ponte napravi i plažni bar i VIP šank sa terasom. Sve to na mjestu gdje pješčane plaže nikad nije bilo.

Iz Bokobrana podsjećaju da ovakva „nova sporna i suluda gradilišta u zaštićenom prostoru”, u godini sprovođenja Akcionog plana za ispunjenje zahtjeva Komiteta UNESCO izrečenih u Istanbulu, koji je Vlada Crne Gore donijela 2. februara 2017. godine, ukazuju samo na jedan zaključak.

„Vjerujemo da država djeluje s ciljem brisanja Kotora sa UNESCO liste, kako bi se moglo neometano nastaviti sa devastacijom prostora, jer kako drugačije objasniti da ni jedan od nadležnih organa nije i nema namjeru zaustaviti suludu betonizaciju Boke i pretvaranje njene obale u rivijeru?!”, kažu oni. „ Ako se Kampu u Dobroti, gdje je već izgradnjom na mjestu nekadašnje šume načinjena nepovratna šteta u kulturnom pejzažu Boke, desi plaža koje nikada nije bilo, kako zaštititi bilo koju drugu lokaciju?”, pitaju se oni.

„Izgradnja kupališta potpuno će izmijeniti izgled dobrotske obale, što nije u skladu sa Zakonom o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, koji zabranjuje mijenjanje postojeće linije i nasipanje morske obale, osim u slučaju njene rehabilitacije i revitalizacije. Međutim, pored toga takva nasipanja plaža su i najgora opcija izgradnje kupališta u zatvorenom ekosistemu Bokokotorskog zaliva, pošto unošenje pjeskovitog materijala izaziva zatrpavanje živog svijeta, zamućenje mora i još niz lančanih reakcija koje su izuzetno nepovoljne za živi svijet”, podsjeća doktorka Vesna Mačić, šefica Laboratorije za bentos i zaštitu mora u Institutu za biologiju mora. „. Za mene je nepojmljivo da se daju dozvole za izgradnju nekih novih turističkih naselja, ne samo u Boki, nego uopšte u Crnoj Gori, a da se ne razmišlja gdje će ti ljudi da se kupaju”, kazala je Mačić.

Zbog svega navedenog zahtjev za nasipanjem plaže odbili su i najpozvaniji stručnjaci iz kotorskog Instituta za biologiju mora i negativno ocijenili Elaborat o uticaju na životnu sredinu za ovaj posao, ističući da saglasnost Dobrota palazzi nije smjela da dobije. Sa druge strane kompanija Serzman incorporated dobila je sve dozvole, pa i saglasnost na Elaborat o uticaju na životu sredinu koji su potpisima podržala četri od sedam članova komisije koju je formirala kotorska Opština.

Predjsednik opštine Kotor, Vladimir Jokić kaže da je komisija vraćala na doradu elaborat tri puta i da su na kraju morali da urade ono što im zakon nalaže.

„Kada se nađete u poziciji u kojoj svi organi koji su nadležni, kažu da je nešto u skladu sa planovima i preporukama koji su ranije doneseni, vi ne možete ništa drugo da uradite nego da postupite na način na koji vas zakon tjera. Poenta svega je da nije trebalo doći do tog elaborata. Da je neko usvojio DUP u kojem je predviđena plaža. Onda je neko rekao da je tu postojala plaža, a svi znamo da nije”, kazao je Jokić novinarima.

Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara, na čijem je čelu Anastazija Miranović su u saopštenju naveli da je na tom mjestu postojala plaža potkrepljujući tako odluku da se projekat Dobrota palazzi odobri.

„Na lokaciji kupališta – plaže, pored ostataka ranijih (sada većim dijelom urušenih) plaža, na južnoj strani još uvijek postoji dio male pješčane plaže-žala, iako se pješčane plaže na strani Dobrote permanentno ispiraju i pijesak nanosi na suprotnu stranu zaliva. Konzervatorski uslovi su, uz primjenu obavezujućih smjernica datih DUP-om Dobrota i Planom objekata privremenog karaktera u zoni Morskog dobra 2016 – 2018. godine zauzeli stav da će uređen prostor javnog kupališta na dijelu obale predstavljati ambijentalno prihvatljivo savremeno rješenje kojim se zadržava propisana namjena prostora”, navodi se u saopštenju.

Zbog tako bahatog ponašanja povlaštenih podgoričkih vlastodržaca, ne samo po pitanju ovog projekta, već po pitanju permanentne devastacije Boke, kako navode iz inicijative Bokobran, subotnjim protestom se želi reći – „basta” (lokalizam za „dosta je”).

„Mi, građani Boke, ne možemo gledati da nam se pred očima odigrava scenarij koji oduzima sve šanse za dostojanstven život naše djece, za istinski razvoj prostora. Ne pristajemo da nije do nas. Ne pristajemo da učestvujemo. Ćutnjom učestvujemo i stoga više nećemo ćutati”, poručuju iz Bokobrana.

Inicijativu borbe portiv devastacije i betonizacije Boke je podržao i poznati hercegnovski umjetnik Antonije Pušić, alijas Rambo Amadeus. On je u autorskom tekstu za portal Herceg Novi Cool stao u zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Boke Kotorske i cijelokupnog crnogorskog primorja protiveći se kratkoročnom razmišljanju i djelovanju zarad brzog profita.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo