U subotu, 24. marta građani okupljeni oko inicijative Bokobran održaće protest zbog, kako kažu, nasipanja plaže u Dobroti.
„To je samo jedna od priča o odnosu ove države prema vlastitom kulturnom i prirodnom nasljeđu. Javni interes pretpostavljen je interesima „prvih pojedinaca”, objašnjavaju.
Protest će biti održan ispred kompleksa u izgradnji Dobrota palazzi, gdje je kompanija „Serzman Incorporated” iz Kotora, koja se dovodi u vezu sa Edinom Kolarevićem, sestrićem bivšeg premijera i predsjednika DPS-a Mila Đukanovića, dobila dozvolu za projekat novog kupališta sa pješčanom plažom. Prema projektnoj dokumentaciji riječ je o nasipanju i izgradnji pješčane plaže površine 1000 kvadrata, u okviru koje je planirano da se na dvije armirano-betonske ponte napravi i plažni bar i VIP šank sa terasom. Sve to na mjestu gdje pješčane plaže nikad nije bilo.
Iz Bokobrana podsjećaju da ovakva „nova sporna i suluda gradilišta u zaštićenom prostoru”, u godini sprovođenja Akcionog plana za ispunjenje zahtjeva Komiteta UNESCO izrečenih u Istanbulu, koji je Vlada Crne Gore donijela 2. februara 2017. godine, ukazuju samo na jedan zaključak.
„Vjerujemo da država djeluje s ciljem brisanja Kotora sa UNESCO liste, kako bi se moglo neometano nastaviti sa devastacijom prostora, jer kako drugačije objasniti da ni jedan od nadležnih organa nije i nema namjeru zaustaviti suludu betonizaciju Boke i pretvaranje njene obale u rivijeru?!”, kažu oni. „ Ako se Kampu u Dobroti, gdje je već izgradnjom na mjestu nekadašnje šume načinjena nepovratna šteta u kulturnom pejzažu Boke, desi plaža koje nikada nije bilo, kako zaštititi bilo koju drugu lokaciju?”, pitaju se oni.
„Izgradnja kupališta potpuno će izmijeniti izgled dobrotske obale, što nije u skladu sa Zakonom o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, koji zabranjuje mijenjanje postojeće linije i nasipanje morske obale, osim u slučaju njene rehabilitacije i revitalizacije. Međutim, pored toga takva nasipanja plaža su i najgora opcija izgradnje kupališta u zatvorenom ekosistemu Bokokotorskog zaliva, pošto unošenje pjeskovitog materijala izaziva zatrpavanje živog svijeta, zamućenje mora i još niz lančanih reakcija koje su izuzetno nepovoljne za živi svijet”, podsjeća doktorka Vesna Mačić, šefica Laboratorije za bentos i zaštitu mora u Institutu za biologiju mora. „. Za mene je nepojmljivo da se daju dozvole za izgradnju nekih novih turističkih naselja, ne samo u Boki, nego uopšte u Crnoj Gori, a da se ne razmišlja gdje će ti ljudi da se kupaju”, kazala je Mačić.
Zbog svega navedenog zahtjev za nasipanjem plaže odbili su i najpozvaniji stručnjaci iz kotorskog Instituta za biologiju mora i negativno ocijenili Elaborat o uticaju na životnu sredinu za ovaj posao, ističući da saglasnost Dobrota palazzi nije smjela da dobije. Sa druge strane kompanija Serzman incorporated dobila je sve dozvole, pa i saglasnost na Elaborat o uticaju na životu sredinu koji su potpisima podržala četri od sedam članova komisije koju je formirala kotorska Opština.
Predjsednik opštine Kotor, Vladimir Jokić kaže da je komisija vraćala na doradu elaborat tri puta i da su na kraju morali da urade ono što im zakon nalaže.
„Kada se nađete u poziciji u kojoj svi organi koji su nadležni, kažu da je nešto u skladu sa planovima i preporukama koji su ranije doneseni, vi ne možete ništa drugo da uradite nego da postupite na način na koji vas zakon tjera. Poenta svega je da nije trebalo doći do tog elaborata. Da je neko usvojio DUP u kojem je predviđena plaža. Onda je neko rekao da je tu postojala plaža, a svi znamo da nije”, kazao je Jokić novinarima.
Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara, na čijem je čelu Anastazija Miranović su u saopštenju naveli da je na tom mjestu postojala plaža potkrepljujući tako odluku da se projekat Dobrota palazzi odobri.
„Na lokaciji kupališta – plaže, pored ostataka ranijih (sada većim dijelom urušenih) plaža, na južnoj strani još uvijek postoji dio male pješčane plaže-žala, iako se pješčane plaže na strani Dobrote permanentno ispiraju i pijesak nanosi na suprotnu stranu zaliva. Konzervatorski uslovi su, uz primjenu obavezujućih smjernica datih DUP-om Dobrota i Planom objekata privremenog karaktera u zoni Morskog dobra 2016 – 2018. godine zauzeli stav da će uređen prostor javnog kupališta na dijelu obale predstavljati ambijentalno prihvatljivo savremeno rješenje kojim se zadržava propisana namjena prostora”, navodi se u saopštenju.
Zbog tako bahatog ponašanja povlaštenih podgoričkih vlastodržaca, ne samo po pitanju ovog projekta, već po pitanju permanentne devastacije Boke, kako navode iz inicijative Bokobran, subotnjim protestom se želi reći – „basta” (lokalizam za „dosta je”).
„Mi, građani Boke, ne možemo gledati da nam se pred očima odigrava scenarij koji oduzima sve šanse za dostojanstven život naše djece, za istinski razvoj prostora. Ne pristajemo da nije do nas. Ne pristajemo da učestvujemo. Ćutnjom učestvujemo i stoga više nećemo ćutati”, poručuju iz Bokobrana.
Inicijativu borbe portiv devastacije i betonizacije Boke je podržao i poznati hercegnovski umjetnik Antonije Pušić, alijas Rambo Amadeus. On je u autorskom tekstu za portal Herceg Novi Cool stao u zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Boke Kotorske i cijelokupnog crnogorskog primorja protiveći se kratkoročnom razmišljanju i djelovanju zarad brzog profita.
Nebojša MANDIĆ
Izdvojeno4 sedmice
SVIJET4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
Izdvojeno2 sedmice