Povežite se sa nama

OKO NAS

MJEŠTANI BISTRICE I VOJKOVIĆA ODLUČNI PROTIV GRADNJE ELEKTRANE: Referendum – spas za Bistricu

Objavljeno prije

na

Odavno na području kolašinske opštine nije bilo sloge slične onoj koju su pokazali mještani sela Bistrice i Vojkovića u nastojanju da onemoguće gradnju male hidroelektrane (mHE) na njihovoj rijeci. To žele da pokažu i rezultatima mjesnog referenduma, za koji su tražili dozvolu od lokalne uprave. Tvrde da bi realizacijom projekta BB Hidro, komapnije koju je Blažo Đukanović, sin lidera Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, osnovao s Ivanom Burzanovićem, bili prinuđeni na iseljavanje.

,,Referendum će jasno pokazati naš stav o načinu na koji je dodijeljena koncesija, ali i o posljedicama koje bi nastale na našoj imovini i na rijeci, gradnjom mHE. Mnogo je bilo razloga da nikom ne padne na pamet taj projekat u ovom dijelu kolašinske opštine. Referendumom želimo i da onemogućimo da više iko bilo kada pokuša da devastira rijeku, a naša sela opustoši”, kaže za Monitor Petar Keker, jedan od mještana.

Prije više od godinu Đukanovićeva firma dobila je i urbanističko-tehničke uslove za gradnju mHE na dijelu vodotoka Bistrice. Prethodno, od Ministarstva ekonomije dobili su dozvolu za izgradnju energetskog objekta za proizvodnju električne energije. Vlada je u oktobru 2016. na jednoj od posljednjih sjednica kojima je predsjedavao stariji Đukanović, usvojila odluku o davanju koncesija i tekst ugovora o koncesiji firmi BB Hidro za gradnju male hidroelektrane na vodotoku Bistrica. Energetskom dozvolom firmi BB Hidro dozvoljena je gradnja male elektrane, čija bi snaga bila 453 kilovata, s godišnjom proizvodnjom od 1.224 gigavat-sata. BB Hidro je početkom prošle godine predala Ministarstvu održivog razvoja zahtjev za dobijanje urbanističko-tehničkih uslova za gradnju još jedne male hidroelektrane na dijelu vodotoka Slatina, takođe na području kolašinske opštine.

Keker objašnjava da je koncesija data, prije svega, bez valjane hidrološke analize. Hidrološka stanica na toj rijeci, kaže on, uništena je prije osam godine zbog velikih kiša. Poslije toga nije bilo nikavih ispitivanja, pa nema ni podataka o količini vode u rijeci. Potpisnici peticije tvrde i da je prosječan godišnji protok Bistrice manji od 200 litara u sekundi (l/s), pa im nije jasno kako je zvanično procijenjena količina tri puta veća.

,,Mjerenja iz aprila 2013. godine pokazala su vodostaj srednjeg nivoa, od 300 l/s. Koncesija je data na osnovu mjerenja, kojima su u pritoke Bistrice uračunate i pritoke Štitaričke rijeke i još nekih potoka. To znači da bismo, uzimanjem predviđenih 350 l/s, ostali bez vode za osnovne djelatnosti u našim selima”, kaže sagovornik Monitora.

Prema njegovim riječima, od vodozahvata za planiranu elektranu do kuća u selu, pad je skoro 50 metara. To znači jako veliki rizik: ako se ošteti prirodna obaloutvrda, koja tu postoji ko zna od kada, Bistricu više niko ne bi mogao kontrolisati pa bi to značilo opasnost za imanja i kuće.

,,To bi značilo ogromnu materijalnu štetu i opasnost po živote. Ujedno, to je i najveća opasnost od izgradnje. Pokretenjem materijala (krupnog i sitnog sipara) uzvodno od kote 1000, stvorila bi se akumulacija, koju bi rijeka srušila i ugrozila imanja. Svako podizanje nivoa vode predstavlja ozbiljan problem za imovinu porodica Radović, Kovijanić, Vujisić, Todorović, Grujić, Dragović, Bošković i još mnogo drugih”, kažu mještani.

Sva imanja u selu Bistrica i veliki dio poljoprivrednog zemljišta u selu Vojkovići, objašnjavaju oni, navodnjava se jazovima iz te rijeke izgrađenim još u 19. vijeku. Na njoj postoji i nekoliko vodenica. Uz Bisticu je nedavno podignut i turistički kamp porodice Dragović, a porodica Bogdanović je dobila i potrebne dozvole za ribnjak.

,,Sigurno je da bi sve to, projektom firme BB Hidro bilo devastirano, a mi prinuđeni da se selimo. Ovdje se od poljoprivrede živi, a poljoprivreda, pa i seoski turizam, nijesu mogući bez Bistrice. Zbog toga smo istrajni da ne damo naše”.

U Bistrici i Vojkovićima smatraju da je kvalitetan doprinos njihovoj borbi za spas Bistrice i aktivnost Organizacije KOD. Ta organizacija je od Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) zahtijevala da se ispita da li je bilo kršenja zakona i konflikta interesa kada je 6. oktobra 2016. tadašnji premijer Đukanović predsjedavao sjednicom Vlade, koja je odobrila koncesiju za malu hidroelektranu firmi BB Hidro njegovog sina. Prema podacima sa sajta Vlade tu odluku je i potpisao stariji Đukanović.

,,Kako su, prema našim saznanjima, Milo Đukanović (predsjednik Vlade u trenutku donošenja predmetne odluke) i Blažo Đukanović u bliskim srodničkim odnosima, podnosimo zahtjev kojim od Agencije za sprečavanje korupcije tražimo izjašnjenje o postojanju konflikta interesa u odnosu na navedena lica, odnosno o postojanju ugrožavanja javnog interesa, te da u skladu s tim sprovede odgovarajuće zakonom propisane postupke”, navedeno je u zahtjevu.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo