Povežite se sa nama

OKO NAS

VELIKI TUROPERATERI U ULCINJU: Stigao TUI , u redu i Tomas Kuk

Objavljeno prije

na

„Radovi na adaptaciji bivšeg hotela Belvi, na početku Velike plaže, biće završeni u roku, tako da će novi hotelski kompleks Holiday Village Montenegro biti gotov u maju”, kaže direktor za razvoj kompanije Karisma Hotels & Resorts Nemanja Kostić.

Ova kompanija sarađuje sa najvećim svjetskim turoperatorom, njemačkim TUI-jem, pa očekuje da će ove sezone popunjenost kapaciteta biti veća od 90 odsto. „Sezona će na ovom dijelu ulcinjske rivijere trajati šest mjeseci, znatno duže od dosadašnjeg prosjeka boravka gostiju u ovom dijelu primorja”, navodi Kostić ističući da su njihovi gosti dominantno iz zemalja Zapadne Evrope i da će im to biti prvi put da posjećuju Crnu Goru. Dodaje da su veoma pozitivni signali dobijeni i na nedavno završenoj najvećoj smotri turizma u svijetu – Internacionalnom sajmu u Berlinu.

Karisma je na 30 godina od Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera zakupila dio Velike plaže, a nakon ljeta kreće u rekonstrukciju i hotela Olimpik. Izvjesno je takođe da će tada početi obnova bungalova hotela Lido, u neposrednoj blizini ovih objekata, pa će samo na tom prostoru biti oko 600 soba na nivou od četiri zvjezdice. Za grad kao što je Ulcinj, gdje kapaciteti u hotelima trenutno čine tek oko tri odsto ukupnih smještajnih kapaciteta, to je ogroman napredak.

I jedan od najvećih evropskih turoperatora Tomas Kuk, saopštio je da je zainteresovan za izgradnju hotelskih kapaciteta na ulcinjskoj rivijeri.

Ovih dana je u Ulcinju tim povodom, u društvu partnera u Crnoj Gori, kompanije Šajo Group Žarka Rakčevića, boravio direktor za ulaganja za tržišta Centralne Evrope Tomasa Kuka Joakim Sajp.

On je rekao da je u ovom momentu ta kompanija posebno zainteresovana za Adu i Veliku plažu, gdje, kako je dodao, žele da primijene svoj koncept i sadržaje sa kojima posluju širom svijeta.

Tomas Kuk, inače, raspolaže sa 212 hotela i ima godišnji obrt od devet milijardi eura.

Pored ove kompanije, i Karisma želi zakupiti Adu. Ovo prekrasno rječno ostrvo na Bojani, veličine oko 500 hektara i sa pješčanom plažom dužine 3,8 km, Planom privatizacije za 2018. godinu Vlade Crne Gore trebalo bi da se, „u cilju valorizacije i razvoja, izgradnje, finansiranja i upravljanja ekskluzivnim turističkim kompleksom”, izda u dugoročan zakup.

Ukupna ulaganja na Adi prešla bi cifru od najmanje 200 miliona eura. Velike investicije se odvijaju i najavljuju u obnovljive izvore energije (na planini Možuri se grade vjetroelektrane, a solarne elektrane bi trebalo da niknu na Briskoj gori), te u poljoprivredu (Voli je na 15 godina zakupio oko 70 hektara Šaskog polja). Do naredne sezone konačno bi trebalo da bude završena i rekonstrukcija čitavog puta koji vodi do graničnog prijelaza Sukobin, čime se stvaraju uslovi da se na tom prijelazu obavlja i robni promet.

Istovremeno se u Ulcinju mnogo gradi,često i nelegalno, iako je ova opština prošle godine konačno dobila Prostorno-urbanistički plan. Zvanično, nelegalnih objekata je oko pet hiljada, ali je njihov stvarni broj bar za još dvije hiljade veći.

Da je posla za inspekcijske organe previše pokazuje podatak Ministarstva održivog razvoja i turizma da je do kraja februara u Ulcinju podnijeto tek nešto preko 50 zahtjeva za legalizaciju objekata!?

Potvrdilo se da je to široko polje za korupciju, ali i razlog što je budžet Opštine Ulcinj izuzetno mali. Tako je, na primjer, u prošloj godini realizacija budžeta bila procentualno najslabija u posljednje dvije decenije. Naime, u opštinsku kasu slilo se nešto preko šest miliona eura ili oko 40 odsto od plana!?

Zato će jedan od prvih zadataka nove opštinske vlasti biti upravo nastojanje da se prikupi što više novaca, pa se planira formiranje posebne službe koja bi se bavila tim pitanjima. Jer, samo se po osnovu neplaćenih poreza i komunalija ovoj lokalnoj upravi duguje preko 10 miliona eura. Približno toliko iznose i dugovi ove opštine.

Dakle, problema ima isuviše i oni se godinama gomilaju kao rezultanta vlasti nedoraslih za njihovo rješavanje. Možda se to najbolje može vidjeti na primjeru odlaganja suočavanja sa problemom kanala Port Milena, koji je ekološka bomba na samom početku Velike plaže. Jer, u njega se sliva najveći dio gradske kanalizacije, a preko tog kanala pravo u more.

Zato su još 2015. godine investitori u hotelske objekte dali rok Vladi Crne Gore da se do 2019. taj problem riješi. Već užurbano teče 2018, a konkretnih koraka još nema na terenu. Iz odlazeće lokalne uprave su tek saopštili da ,,1. avgusta treba da počnu pripremne radove na projektu”.

Takođe, projekat od prvorazrednog značaja, rekonstrukcija vodovodne i kanalizacione mreže u toj opštini, za što su prije nekoliko godina odobrena sredstva njemačke KfW banke, nikako da krene planiranom dinamikom. Razlog je, kako tvrdi direktor JP Vodovod i kanalizacija Fehim Avdiu, što lokalna uprava uporno odbija da ispuni svoju obavezu i preuzme šest radnika tog preduzeća, što je jedan od uslova KfW banke. ,,Ne znam zašto to rade, ali znam da je u pitanju klasična neodgovornost čelnika Opštine”, kazao je on.

Članice dosadašnje vladajuće koalicije međusobno su se optuživale za opstrukciju ovog i drugih važnih projekata i odluka, pa je logično da je Ulcinj najnerazvijenija opština na Crnogorskom primorju, a po mnogim parametrima se može mjeriti sa onima na sjeveru države.

Ali, investicije koje su u toku, uz one koje su izvjesne, garantuju da za Ulcinj i njegove građane dolaze bolji dani. Ne svakako u roku koji se navodio u Strategiji razvoja turizma u Crnoj Gori, iz 2008. godine, gdje se isticalo da će „Ulcinj, zbog svojih potencijala na Velikoj plaži, Adi Bojani i u zalivu Valdanos, 2020. godine zauzeti vodeću poziciju”. Moguće je da uz odgovornu lokalnu vlast to bude pet godina kasnije, posebno ako počne obnova gradskih hotela Jadran i Galeb. I ako, u međuvremenu, talas budvanizacije ne pojede ulcinjske resurse i budućnost. Zato su, poučeni lošim iskustvom i nizom propalih privatizacija, građani Ulcinja još oprezni i sumnjičavi.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

DIVLJANJE CIJENA U CRNOG GORI: Enigmatična poskupljenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povodom ovonedjeljnog Međunarodnog dana potrošača svi akteri koji utiču na formiranje cijena su izjavili da oni nijesu krivi za enormna poskupljenja. I dok, eto, na neobjašnjiv način cijene osnovnih proizvoda stalno rastu, potrošačima se, sem većih izdataka, ne nudi rješenje

 

U Crnoj Gori je, po zvaničnoj statistici, u riziku od siromaštva više od petine ukupnog stanovništva i čak svako treće dijete. Divljanje cijena posljednih godinu dana mnogima je donijelo veće probleme u preživljavanju, a Vlada, trgovci i ostali centri moći sve to ne shvataju nimalo ozbiljno.

Ove sedmice, 15. marta, obilježen je Međunarodni dan zaštite prava potrošača. Crnogorski potrošači ovaj dan dočekuju u uslovima veoma visokih cijena koje opterećuju njihov životni standard, saopšteno je iz Centra za zaštitu potrošača (CEZAP): „Uvažavajući sve ekonomske faktore koji utiču na cijene u uslovima slobodnog tržišta, CEZAP prepoznaje i nekorektno tržišno postupanje trgovaca koji drže visoke marže kao jedan od glavnih faktora koji doprinosi ovakvom stanju”, navodi se u saopštenju.

U CEZAP-u smatraju da postoji osnov za intervenciju države u tom dijelu, kako bi se zaštitili ekonomski interesi potrošača i njihov životni standard.

Vlada sa drži po strani ili svojim odlukama dodatno urušava ovaj položaj. Odnedavno više nemamo smanjenu stopu akciza na gorivo, pa je došlo do rasta cijene goriva koje je sada jedno od najskupljih u regionu. I dok cijene goriva padaju na svjetskom tržištu, kod nas su zbog akciza već dva puta povećane.

Vlada će odlučiti da li će ponovo umanjiti akcize na gorivo zavisno od kretanja cijena naftnih derivata na svjetskoj berzi od poremećaja na tržištu, saopštili su iz Ministarstva finansija.

Da kretanje cijena na našem ne zavisi toliko od cijena na globalnom tržištu pokazala je analiza Konsultantske kuće Fidelity Consulting. Oni su uporedili cijene proizvoda u Crnoj Gori iz decembra 2022. i decembra 2021. sa cijenama na globalnom nivou i došli su do sljedećih podataka: cijene ulja i masti u Crnoj Gori porasle su za 21 odsto, uprkos tome što su na globanom nivou pale za čak 23 odsto. I sa ostalim proizvodima u Crnoj Gori su oboreni rekordi. Cijene hljeba i žitarica u Crnoj Gori porasle za 31, a na globanom nivou za samo pet odsto; cijene mesa u Crnoj Gori porasle su za 20 odsto, a na globanom nivou za svega jedan odsto; cijene mlijeka, sira i jaja u kod nas su porasle za 48 odsto, a na globanom nivou za svega tri odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VALORIZACIJA  SPOMEN-KOMPLEKSA SLOBODA U BERANAMA: Trka sa administracijom i vremenom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama, autorsko djelo čuvenog i svjetski proslavljenog arhitekte Bogdana Bogdanovića, do pune valorizacije sačekaće još neko vrijeme. Na tom putu je veći broj administrativnih barijera koje treba proći, kako ne bi propale pare iz državnog budžeta namijenjene u te svrhe

 

Nakon što je proglašen kulturnim dobrom od nacionalnog značaja, spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama, autorsko djelo čuvenog i svjetski proslavljenog arhitekte Bogdana Bogdanovića, do pune valorizacije sačekaće još neko vrijeme. Na tom putu je veći broj administrativnih barijera koje treba proći, kako ne bi propale pare iz državnog budžeta namijenjene u te svhre.

Lokalne vlasti u ovom gradu ušle su, tako, u trku sa vremenom da bi iskoristile 300  hiljada eura opredijeljenih u ovoj godini za valorizaciju. Proglašenje kulturnim dobrom je, kažu, samo prvi korak, a do valorozacije biće ih još dosta.

Bogdanovićev spomenik nacionalnim kulturnim dobrom u Crnoj Gori proglašen je pred sam kraj prošle godine, a direktorica  Polimskog muzeja Berane, Violeta Folić, kaže da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore o tome obavijestila Opštinu Berane, kao imaoca kulturnog dobra.

,,Mi smo negdje od 2013. godine  uporno slali inicijative, i evo sada konačno, poslije deset godina, dočekali smo da se ovaj spomenik proglasi kulturnim dobrom. Mnogo je važno da je spomen-kompleks dobio status kulturnog dobra od nacionalnog značaja, jer to znači da država ima pravo i obavezu da vodi dalju brigu o ovom značajnom spomen-kompleksu u Beranama”, priča Folićeva za Monitor.

Ona objašnjava da su upravo zbog toga ranije prekunute aktivnosti koje su bile u završnoj fazi izrade idejnog rješenja uređenja i valorizacije spomen-kompleksa Jasikovac.

,,Proglašenje nacionanim kukturnim dobrom podrazumijeva, naime, da mi više ne možemo tamo raditi ništa bez saglasnoti, odobrenja i konsultovanja Uprave za zaštitu kulturnih dobara”, kaže Folićeva.

Direktorica Polimskog muzeja posebno ističe da valorizacija spomen-kompleksa nije proces koji se dešava brzo, već da to predstavlja ,,maraton”, odnosno da će za taj posao trebati malo više vremena.

Folićeva smatra da ovo, na neki način, garantuje održivost spomenika, donosno čitavog sponem-kompleksa. Otvaraju se, kako objašnjava, mogućnosti da Opština Berane, kao imalac kulturnog dobra, od Ministarstva kulture dobija godišnje određena sredstva kroz Program zaštite i očuvanja kulturne baštine, gdje prednost imaju pokretna i nepokretna baština sa statusom kulturnog dobra.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ulcinjska Port Milena, nekada pitoreskna laguna na samom početku Velike plaže, nakon decenija devastacije, dobija novi izgled. Od ekološke crne tačke ponovo postaje jedna od najatraktivnijih lokacija Ulcinja

 

„Ja sam uvjeren da je ovo decenija Ulcinja i da je ona već počela. To se ogleda i po visini investicija na svim poljima, počevši od onih u infrastrukturu pa do ulaganja u hotelske objekte visoke kategorije”, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.

Prema njegovim riječima, to se možda najbolje vidi na početku Velike plaže, gdje se privodi kraju gradnja poslovno-stambenog kompleksa Porto Milena, iza koje stoji kapital iz Turske.

Cijeli ovaj prostor nakon decenija zapuštenosti dobija novi izgled, što je, kako navodi poznati ulcinjski ekolog, izvršni direktor NVO Zeleni korak, Dželal Hodžić, i dug prema istoriji. Jer, ovaj kanal od 1885. godine nosi ime po crnogorskoj knjeginji, kasnije kraljici Mileni Petrović.

Port Milena, odnosno luka Milena, je decenijama bila sigurno utočište za brodove i najveće mrijestilište ribe na Mediteranu. Bila je poznata širom Evrope po svojim kalimerama, jedinstvenim kućicama sa mrežama za izlov ribe, jer ih je fotografisao svaki turista koji je došao u Ulcinj.

Povremenim izlivanjima rijeke Bojane, luka i kanal su u plovnom stanju bili sve do 1930. godine. Nakon što je 1934. godine izgrađena Solana, radi čije je bezbjednosti podignut nasip duž Bojane, pročišćavanje luke i kanala riječnom vodom je prestalo.

Nakon katastrofalnog zemljotresa, 1979. godine, oko kanala je krenula intenzivna gradnja, tačnije pravi stampedo. Uzurpiraju se njegove obale praćene nasipanjem šuta, zemlje, ispuštanjem otpadnih komunalnih voda iz okolnih objekata (hotela, odmarališta, restorana, kuća, pansiona, auto-servisa…), a koje tu dospijevaju direktno ili indirektno preko potoka Bratice.

,,Prosječna širina Port Milene je nekada iznosila od 80 do 120 metara, a danas se na pojedinim mjestima može takoreći preskočiti. Sve to pokazuje nemoć državnih i opštinskih organa”, kaže Hodžić.

Situaciju je posebno otežavala činjenica da je najveći dio gradske kanalizacije završavao u ovom kanalu, pa je on postao najveća ekološka bomba na Jadranu. Ribe gotovo više nije bilo, kalimere su propadale, dok se sa tog prostora, posebno ljeti, širio nesnosni miris. Bilo je svakom jasno: dok se ta ekološka bomba ne ukloni, malo je izgleda da će čitav Ulcinj prodisati.

U jednoj studiji crnogorske Vlade iz 2013. godine se isticalo da Port Milena predstavlja najveći problem na jugu države, uz ukazivanje na potrebu iskopavanja kontaminiranog mulja iz tog kanala.

„Završetkom radova na izgradnji kanalizacione mreže za nekoliko prigradskih naselja, projekta koji se realizuje preko Evropske investicione banke i koji je vrijedan pet miliona eura, stanje u Port Mileni će biti za oko 70 odsto bolje“, tvrdi sekretar za investicije u lokalnoj upravi Minir Karamanaga.

Očekuje se da će se stanje sasvim normalizovati tek nakon realizacije projekta kompletne sanacije kanalizacione i vodovodne mreže u Ulcinju, koja se realizuje iz kredita njemačke KfW banke, a koja samo u prvoj fazi dostiže cifru od 20 miliona eura.

A na ušću Port Milene u more gradiće se ribarska luka koja će, prema projektu, moći da primi oko 80 čamaca. U okviru luke predviđena je i hala za rukovanje ribom i hlađenje, kao i 60 ribarskih kabina.

Kao rezultanta ovih radnji i očekivanja, krenula je obnova kalimera, što će sufinasirati i lokalna samouprava. Jer, te starinske naprave za ulov ribe su jedan od simbola Ulcinja, a Uprava za zaštitu kulturnih dobara je 2017. godine ,,ribarenje kalimerama” proglasila „nematerijalnim dobrom od lokalnog značaja“.

Hodžić smatra da je sada pravo vrijeme, da nakon što je Solana proglašena Parkom prirode, bude zaštićena i Port Milena. Jer, ona je, kako naglašava, dio kulturne baštine, turističko-ekološki brend, ekonomski samoodrživ lokalitet i arhitektonsko-pejsažna autentičnost Ulcinja.

,,Nakon ekološke rekonstrukcije, najbolje bi bilo da se upravo ovdje napravi marina, kao mjesto gdje su u slučaju nevremena vlasnici ulcinjskih čamaca decenijama sklanjali svoja plovila. Jer, to je prirodna marina koja bi mogla imati oko 400 vezova“, smatra bivši predsjednik Opštine Ulcinj Gzim Hajdinaga.

                                                                                                                                                                       Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo