Povežite se sa nama

OKO NAS

PETNJICA: MJEŠTANI SAVIN BORA TRAŽE GRANIČNI PRELAZ PREMA PEŠTERU: Kraćim putem do susjeda

Objavljeno prije

na

Mještani bihorskog sela Savin Bor zatražili su od nadležnih državnih organa da u što kraćem roku donesu odluku da se iznad mjesta Кruščica, u dijelu Pešterske visoravni, otvori granični prelaz prema Srbiji. Oni ocjenjuju da je riječ o korisnoj inicijativi, čija bi realizacija ubrzala razvoju ne samo Bihora, već čitavog sjevera Crne Gore.

Predsjednik Mjesne zajednice Savin Bor Senad Rastoder ističe da je narod u Bihoru, a naročito u ovom selu i okolnim mjestima, prirodno upućen na saradnju s ljudima koji žive u tom dijeli Pešterske visoravni.

,,Nas sa Srbijom razdvaja samo administrativna granica i ništa drugo. Odavde do Tutina udaljenost je ista kao i odavde do Petnjice”, kaže Rastoder i dodaje da se uspostavljanjem državne granice na ovom području lokalno stanovništvo suočilo sa svakakvim problemima, jer im je onemogućen slobodan prolaz na teritoriju Srbije.

,,Zato je potrebno u što kraćem roku otvoriti granični prelaz na Pešterskoj visoravni kako bi se stanovništvu iz pograničnog pojasa omogućilo da iz ekonomskih, rođačkih i susjedskih odnosa nesmetano prelazi granicu”, ističe predsjednik mjesne zajednice Savin Bor.

Rastoder tvrdi da bi otvaranje graničnog prelaza na Pešterskoj visoravni pozitivno uticalo na izgradnju putne infrastrukture i smanjivanju regionalnih razlika.

,,Činjenica je da se putna mreža na prostoru Bihora nalazi u dosta lošem stanju. To važi i za puteve koji vode prema Pešterskoj visoravni, iako k ovom prostoru gravitira veliki broj stanovnika. Smatram da bi otvaranje graničnog prelaza bilo višestruko korisno, jer bi pokrenulo realizaciju drugih projekata, od izgradnje modernih saobraćajnica, pa sve do investicija koje bi uticale na smanjenje regionalnih razlika”, kaže Rastoder.

Mještani podsjećaju da se Savin Bor prema granici sa Srbijom prostire na dvanaestom kilometru od Petnjice i da je jedno od rijetkih sela na sjeveru Crne Gore koje se može pohvaliti da još uvijek ima jaka pojedinačna poljoprivredna i farmerska gazdinstva, kao u najboljim vremenima.

Iako se radi o planinskom mjestu, smještenom na preko hiljadu i dvjesta metara nadmorske visine, u mjesnoj zajednici Savin Bor živi više od 500 stanovnika.

Da život u ovom kraju nije stao ukazuje i osnovna škola na Savinom Boru koja s područnim odjeljenjima broji više od 120 učenika.

Posebno je zanimljivo to što mještani u svojim štalama i torovima gaje blizu dvije hiljade ovaca i osamsto krava, čime se malo koji planinski kraj Crne Gore može pohvaliti. Stočni fond u drugim djelovima prostranog Bihora u posljednjih nekoliko decenija potpuno je desetkovan.

Mještani navode da je Savin Bor po mnogo čemu specifično mjesto i da na ovom prostoru žive vrijedni domaćini, koji žive od svoga rada. Oni upravo zato smatraju da bi se otvaranjem graničnog prelaza na Pešterskoj visoravni stvorili još bolji uslovi za život u ovim krajevima. Dok sela na sjeveru Crne Gore, pa i ona blizu gradu, polako ostaju pusta, to sa Savin Borom nije slučaj. Ovo mjesto udaljeno je od Petnjice oko dvanaest kilometara, i još toliko od Berana.

,,Istina je da ni naše selo nije zaobišlo iseljavanje, ali to nije toliko izraženo kao u nekim drugim sredinama”, kaže predsjednik mjesne zajednice. Rastoder vjeruje da je ovdje narod opstajao kroz vjekove zahvaljujući upornom radu.

,,Ta praksa traje do danas. Na to upućuje i podatak da u Savinom Bori nema kuće koja ne drži bar pet krava, osim ako se ne radi o socijalno ugroženim domaćinstvima. Važno je napomenuti da se naši planinski katuni graniče sa Srbijom, zato bi otvaranje graničnog prelaza prema Tutinu dalo dodatni stimulans mještanima da još više rade jer bi svoje proizvode mogli da plasiraju u Srbiji. Prije svega u fabrikama i na tržištu u Tutinu”, kaže Rastoder.

Za otvarnje graničnog prelaza zalaže se i Zaim Ličina iz susjednog manjeg sela Кruščice, najbližeg Peštereskoj visoravni, navodeći da bi uz odgovarajuće podsticajne mjere usmjerene k potrebama mlađih generacija Savin Bor sa svojom okolinom mogao da postane još privlačnije mjesto za život.

,,Ako se žele zaustaviti migraciona kretanja onda se posebna pažnja mora posvetiti mladim ljudima”, smatra Ličina.

Prema njegovim riječima, potrebno je uspostaviti čvrstu vezu sa studentima i upoznavati ih sa razvojnim potencijalima Petnjice, kako bi se nakon završenih studija vraćali i davali doprinos razvoju sredine u kojoj su rođeni.

,,Isto tako, treba uvesti stimulativne mjere za mlade bračne parove koji izražavaju spremnost da ostanu da žive u svom zavičaju. Ali, najvažnije je za stanovnike ovog područja da se otvori granični prelaz ka Sandžaku, jer je to naša najkraća veza do susjednih gradova”, kaže Ličina.

Mještani tvrde da Savin Bor sa svojom okolinom može da postane i dobra turistička destinacija, kada bi se na pravi način valorizovali njegovi prirodni potencijali.

,,Ovdje je sve ekološki netaknuto. Od hrane do vode i vazduha. Zato ovo područje zaslužuje da se proglasi zaštićenom ekološkom i turističkom zonom”, kažu mještani. To bi, smatraju oni, uz uspostavljanje graničnog prelaza na Pešterskoj visoravni, otvaranje otkupnih centara i uz instaliranje kapaciteta za proizvodnju zdrave hrane i smještaj turista, donijelo dobrobit čitavom kraju i dodatno uticalo na podizanje nataliteta i zaustavljanje iseljavanja.

Mještani Savin Bora nijesu nerealni. Oni ne zahtijevaju da to bude neki moderni i skupi granični prelaz.

,,Mi želimo da se otvori bilo kakav zvanični prelaz. Manji objekat sa rampom bi bila dovoljna. Mi smo prirodno upućeni na taj kraj do kojeg sada moramo okolo-naokolo, preko Rožaja i državnog prelaza Dračenovac, što je nerealno kada nam je ovdje prečicom sve nadohvat ruke”, priča predsjednik mjesne zajednice.

Stanovnici ovog i susjednih sela, kao i Petnjičke opštine, traže samo kraći put do susjeda na Pešterskoj visoravni. Slučaj bihorskih sela u dijelu prema Pešterskoj visoravni najbolje ilustruje kako su administrativne granice na prostoru bivše Jugoslavije prekinule veze među ljudima, koji su prirodno upućeni jedni na druge.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo