Povežite se sa nama

OKO NAS

ANDRIJEVICA: MJEŠTANI ULOTINE I DALJE BLOKIRAJU KONCESINARA ŠUMA: Sto protiv jednoga

Objavljeno prije

na

Izjave pred tužiocem dali su mještani Ulotine Dragoslav Vulević, Rade Vlahović, Vladica Šoškić, Danilo Šoškić, Slaviša Šoškić i Bratislav M.Vlahović. Oni su negirali krivicu i zaprijetili da će podnijeti kontraprijavu.

Vlasnik preduzeća Momo Jokić takođe iz iz tog sela, stavlja im na teret da su počinili krivična djela oštećenje tuđe stvari, krađa, samovlašće i nasilničko ponašanje. Lijepo sročeno.

„Niko od nas nema čak ni prekršajnu kaznu. Nismo znali ni gdje je tužilaštvo, a on nam na teret stavlja ovakva krivična djela. On, koji je uništio šumu, puteve i izvore”, kaže Vladica Šoškić.

Mještani Ulotine pričaju da Jokić ne samo što uništava šume, već je kao poznati stečajni upravnik u stečaj i likvidaciju poveo pola sjevera Crne Gore, a sada, kako ističu, želi da „uvede stečaj” i u njihovo selo.

„To mu nećemo dozvoliti. Naše selo i naše šume, izvori i rijeke ne mogu biti ničija privatna prćija. To su naši preci stotinama godina čuvali i sačuvali, a on bi sada da uđe u šumu i reže kao da mu je babovina”, kaže Dragoslav Vučeljić.

Vučeljić navodi da je Agencija za zaštitu životne sredine po zahtjevu mještana sačinila elaborat, koji je pokazao da sječa nije pričinila štete zaštićenim vrstama biljaka, životinja i gljiva, ali da je zato potrebno sanirati posljedice erozije i klizišta, te ozbiljnije pristupiti rješavanju problema vodoizvorišta, drugim riječima privremeno zaustaviti šumske radove.

„Pojedini djelovi tog elaborata mogu koncesionaru ići na ruku. Trenutno je snijeg i ne može početi da siječe, ali mi poručujemo da smo spremni na dalji otpor, iako još ne znamo kakav je stav zauzelo tužilaštvo”, kaže Vučeljić i dodaje da koliko kod je koncesionar i njihov komšija uporan, mještani su još uporniji.

,,Njemu neka odobravaju. Mi ćemo stajati koliko god bude potrebno i nećemo mu dozvoljavati da uđe u šumu”, kažu Uloćani.

Oni su podsjetili da se radi o šumi u gazdinskoj jedinici Piševska rijeka – Zeletin, odjeljenja 25 i 26, koja, kako su naveli, predstavlja zaštitni pojas iznad njihovog, i još nekoliko sela na tom području.

Mještani tvrde da bi nastavak sječe šume na ovom potezu donio velike probleme lokalnom stanovništvu, s obzirom da se radi o rastinju koje je vjekovima štitilo Ulotinu od sniježnih lavina i drugih elementarnih nepogoda sa vrhova Zeletina. Opominju da će ukoliko njihovim zahtjevima ne bude udovoljeno i dalje blokirati put koji preko njihovih imanja vodi do šume. Taj put siječe čak dvanaest privatnih posjeda.

,,Obavještavamo nadležne institucije da ćemo svim raspoloživim sredstvima stati u zaštitu šume iznad našeg sela, koju je država dala koncesionarima na korišćenje. Uradićemo to jer mi ne smijemo dozvoliti da se taj zaštitni pojas uništava. Ovaj šumski pojas štiti da se sa visokih planisnkih vrhova sniježne lavine ne sruče na sela”, kaže Rade Vlahović.

Mještani Ulotine, njih oko stotinu, prije više od godinu započeli su blokadu puta koji vodi prema planini Zeletin.

„Mi smo o svemu ranije obavijestili policiju, sve domaće institucije i upoznali međunarodnu zajednicu”, pričaju mještani. Oni tvrde da bi svaka dalja sječa šume iznad ovog sela predstavljala ekocid nad prirodom.

,,Naši preci su još od davnina brižno vodili računa o ovom zaštitnom pojasu, koji se nalazi ispod golog kamenitog brda, znajući šta on znači za Ulotinu”, kažu oni.

Mještani ukazuju na nespornu činjenicu da bi sječa šume u potpunosti poremetila i vodoizvorišta s kojih se selo napaja vodom i da bi došlo do ugrožavanja rijetkih divljih životinjskih vrsta.

Vučeljić je Monitoru dostavio i video meterijal o štetama koje je do sada napravio koncesionar, o tome kako su šume i izvori izgledali prije ulaska mašina, a kako izgledaju danas.

,,Koncesionar je do sada izvodeći radove u odjeljenju 24 narušio i poremetio pojedina vodoizvorišta. Ako bi se nastavila sječa na ovom području, gradnjom puteva i takozvanih vlaka, zatim korišćenjem raznog goriva i maziva, došlo bi i do ugrožavanja svih izvora pitke vode s kojih se mještani snabdijevaju”, poručuju mještani.

Time su se Uloćani pridružili pobuni velikog broja stanovnika sjevernih opština koje traže da se onemogući nemilosrdna eksploatacija svih prirodnih resursa ovog dijela države, bez ikave koristi za lokalno stanovništvo.

Zeletin je velika planina koja pripada masivu Prokletija, a proteže se od Andrijevice, odnosno andrijevičkog sela Kuti, pa sve do Gusinja. Prirodnjaci ističu da je ova planina jedan od najočuvanijih biodiverziteta u Crnoj Gori, jako interesantnog reljefa, na kojem se neprestano smjenjuju litice i grebeni, vrtače i jaruge, pašnjaci i lokve, listopadne i zimzelene šume prepune atraktivnih stogodišnjih stabala.

Na čitavom sjeveru Crne Gore ogromno blago od posječene šume sliva se u džepove moćnih pojedinaca koji za sobom ostavljaju devastirane prostore i uništene puteve.

Ovih dana aktuelna je priča o tome kako u Rožajama koncesije godinama dobijaju ljudi koji nerijetko i ne žive u Crnoj Gori. Zatim ih samo preprodaju na Kosovu ili u Albaniji i ostvaruju ekstraprofit.

Ni poslije toliko vremena nije dobio epilog ni slučaj beranskih privatnih drvoprerađivača, koji ne rade godinama, jer koncesije na šume dobijaju samo dva-tri privilegovana tajkuna koji obrću sa šumskom građom milione eura. I preturaju iz džepa u džep, iz posla u posao, iz izbora u izbore.

Uloćanima je dozlogrdilo. Momo Jokić prevršio je mjeru. Sjekao je svuda gdje se moglo sjeći i sada je došao u rodno selo da prisvoji stoljetnu šumu na Zeletinu. Bez imalo srama.

„Neće biti da smo nas stotinu krivi, a on jedan ispravan. Ovo što je uradio sa podnošenjem krivične prijave, samo je pripremanje terena da bi mogao uz asistenciju policije da uđe u šumu. Neće proći”, poručuju mještani Ulotine, dok čekaju da se izjasni tužilac.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo