Povežite se sa nama

Izdvojeno

MOJKOVAČKO KOMUNALNO PREDUZEĆE U DUGOVIMA: Spolja gladac, a  unutra jadac

Objavljeno prije

na

Mojkovačko preduzeće Komunalne usluge Gradac dugo je imalo imidž  preduzeća bez problema,  u kojem radnici primaju zarade po ,,švajcarskom modelu”. Uvid u finansijsko stanje  i tehničku  dokumentaciju infrastrukture, kojom upravlja ta firma, ovih dana, pokazalo je da je idila bila samo varka

 

Neobezbijeđen vodozahvat gradskog vodovoda, postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda  (PPOV) bez potrebnih dozvola za rad,  Reciklažni centar sa transfer satnicom koji nikad nije radio, sa blizu 850.000 eura  duga… To je samo dio onog što opterećuje poslovanje mojkovačkog  preduzeća Komunalne usuge Gradac. Dodatno, novi menadžment muče i  neriješeni imovinski odnosi na dijelu vodoizvorišta gradskog vodovoda, katastrofalno stanje deponije na obali Tare,  ali i jasni signali od radnika da su spremni na štrajk i u slučaju najmanjeg kašnjenja zarada.

To preduzeće je dugo u javnosti ostavljalo utisak firme bez problema.  Radnici su uglavnom privlačili pažnju medija kreativnošću, pa su simpatije javnosti zaslužili originalnim oslikavanjem čistača za snijeg, kontejnera i pješačkih prelaza. Mojkovac je, zahvaljujući njihovoj mašti i trudu, tokom novogodišnjih praznika često dobijao epitet najljepše okićenog grada, a bivši direktor Predrag Smolović hvalio se novinarima kako plate dijeli po „švajcarskom modelu“, pet dana unaprijed.  Zbog svega toga,  malo kome je padalo na pamet da  se detaljnije bavi poslovanjem te firme i otkrije, očigledno brojne i dugo gomilane,  probleme o kojima je minule sedmice  progovorio novi v.d. direktora Bojan Mišnić. Iza blistave „fasade“ poslovanje Komunalnih usluga Gradac, krije se, ipak, vrlo problematično finansijsko stanje, ali i zabrinjavajuće stanje infrastrukturnih objekata i mnogo nezadovljnih povjerilaca.

„Po preuzimanju funkcijie v.d. izvršnog direktora d.o.o Komunalne usluge Gradac zatekao sam nepovoljnu finansijsku situaciju, koja je uslovljena neredovnim izmirivanjem obaveza prema dobavljačima, kao i opterećenjima reprogramom kredita i ratama za mašine u mjesečnom iznosu od preko 5.000  eura. Dug prema dobavljačima iznosi preko 80.000, a po osnovu neizmirenih obaveza za doprinose preko 765.000 eura“ , saopštio je Mišnić.

Za Monitor tvrdi da je u toku revizija u firmi na čijem je čelu, pa će se tačno stanje duga znati uskoro. No, do tada, i ono što su konstatovali, kaže Mišnić, dovoljno govori o nedomaćinskom odnosu.

Izuzetno teška situacija nametnula je prvo da  počne  ,,podizanje procenta naplate komunalnih usluga za pravna i fizička lica“.  Po tom osnovu, tvrdi v.d. direktora, u prethodnom periodu,  preduzeće  je minimalno prihodovalo. Mišnić planira i da dug umanji iznajmljivanjem mehanizacije preduzeća. Prema njegovim riječima ,,mehanizacija je u prethodnom periodu  zloupotrebljavana i u većini slučajeva neadekvatno naplaćivana“. Ohrabren je aktivnostima koje država i Opština preduzimaju na rješavanju stanja na gradskoj deponiji. Očekuje trajna rješenja za taj prostor do kraja godine.

Ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović najavila je da su se stekli  uslovi za raspisivanje tendera, obezbijeđena su finansijska sredstva za rješvanje tog ogromnog ekološkog problema.

„Deponiju na obali  Tare smo zatekli u katastrofalnom stanju zbog nemarnog i neplanskog odlaganja otpada, što je dovelo do popunjenosti kapaciteta od preko 90 odsto. Jedan dio deponije smo uspjeli da obezbijedimo uz pomoć firme, koja raspolaže potrebnom mehanizacijom za takvu vrstu poslova, kako ne bi ugrozili eko-sistem rijeke Tare”, kaže Mišnić.

Sada je u planu države i Opštine da na mjestu današnje deponije naprave park, koji će služiti i u turističke svrhe. Za taj i druge projekte, koji se tiču upravljanja otpada u Mojkovcu,  biće potrebno oko tri milona eura.  Da su se obistinila obećanja državne i lokalne vlasti od prije tri godine,  Mojkovčani bi već imali funkcionalan Reciklažni centar sa transfer stanicom. Kamen temeljac za taj objekat postavio je 2019. godine tadašnji premijer Duško Marković, a već naredne godine, radovi su, navodno, bili u završnoj fazi. Međutim, sve što je oko Reciklažnog centra funkcionisalo za to vrijeme je zapošljavanje partijski podobnih. Nova  lokalna vlast raskinula je prije nekoliko mjeseci ugovore sa sedmoricom,  koji su zvanično ,,radili” u objektu, koji nikad radio nije. Ostao je samo stražar.

Transfer stanica sa sortirnicom nalazi se na, donedavno neuređenoj,  lokaciji bivšeg Rudnika olova i cinka Brskovo, a ukupne je površine blizu 10.000 metara kvadratnih. Pored sortirnice, sadrži administrativni objekat i vagu, a predviđena je za sakupljanje različitih kategorija otpada. Kako je objašnjavano srednom 2020., ralizacijom tog projekta ,,rješava se problem odlaganja čvrstog otpada na duži vremenski period”.  Taj predizborni projekat koštao je, navodno,  1,94 miliona eura, koje su Vlada Crne Gore i Uprava javnih radova obezbijedile kroz kapitalna ulaganja.

Prema pouzdanim informacijama Monitora ispostavilo se da  PPOV u tom gradu  funkcioniše već više od 10 godina, a da nikad nije obavljen tehnički prijem. Mnogo šta u radu  tog postrojenja godinama ne zadovoljava ni najniže kriterijume  i standarde. Kako je izračunalo novo rukovodstvo preduzeća Konunalne usluge Gradac da bi se PPOV ,,doveo u red” potrebno je dodatnih 200.000 eura. Taj novac, lokalna vlast i država namjeravaju da nabave iz evropskih fondova.

Mnogo muke, ali i novca, biće potrebno i da se uredi  vodoizvoriše Gradac. Od izvora do prihvatnog bazena gradskog vodovoda, voda godinama teče ničim ne obezbijeđena. Pored toga,  na privatnoj je imovini.  Opština je bila riješena da ekspropriše tu parcelu, no 20.000 eura, određenih budžetom za tu namjenu, nije dovoljno. Vlasnik je svoju imovinu procijenio na skoro 200.000 eura.

,,Vodoizvorišete  je u neadekvatnom stanju, zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa,  nije infrastrukturno obezbijeđeno, ali i  zbog neposjedovanja potrebnih dozvola. Za rješavanje tog problema biće obezbijeđena sredstva u saradnji sa lokalnom samoupravom”, navaljuje Mišnić ambiciozno.

Za Monitor kaže da je trenutno veliki broj  radnika na bolovanju.  ,,Još jedan od problema sa kojim se preduzeće suočava jeste i veliki broj zaposlenih koji se nalaze na bolovanjima. Takođe i pokušaj političkog uticaja poraženih struja na posljednjim lokalnim izborima podsticanjem određenog dijela zaposlenih na neizvršavanje radnih obaveza”, tvrdi novi v.d. direktora Komunalnih usluga Gradac.

Mišnić, međutim, kaže da Mojkovčani neće trpjeti zbog svega toga. Obećava da će komunalne usluge ostati na zadovoljavajućem nivou.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

PRERASPODJELA MOĆI POSLIJE 30. AVGUSTA 2020.: Borba za duvansko nasljeđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preuzimanje duvanskih poslova nakon smjene DPS vlasti okupilo je kriminalce, policajce i kontroverzne biznismene – neke nove i neke stare. Tužilaštvo je na potezu. Ili je duvanska priča (ponovo) u rukama neke od druge dvije grane vlasti

“Biće sada velike borbe”, kazivao je jedan dobro upućen i pronicljiv čovjek nedugo nakon avgustovskih izbora 2020. i smjene višedecenijske DPS vlasti koja je uslijedila. Na iznenađenje svojih sagovornika, on nije najavljivao juriš oslobodilaca na zarobljene institucije kriminalno-koruptivnog sistema, već bitku za preuzimanje i kontrolu njegovih poluga moći. Sa naglaskom na uhodane švercerske kanale pod patronatom (djelova) bivših vlasti.

Ubrzo je stigla potvrda da se stvari kreću u tom pravcu. Unutar tridesetoavgustovske većine, već početkom 2021. godine, krenule su prve međusobne optužbe o interesima njihovih zvaničnika u različitim tranzitnim poslovima. Ponajviše duvanskim. Pandorinu kutiju otvorio je Nebojša Medojević pa su mu se, uskoro, pridužile kolege iz tada vladajuće koalicije, prozivajući saborce iz vlasti koji, navodno, nijesu odoljeli izazovima unosnih duvanskih poslova.

U tom su kontekstu pominjani članovi porodice nekadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića, potpredsjednik vlade nadležan za sistem bezbjednosti Dritan Abazović i njegova URA, ministar finansija Milojko Spajić… Sve skupa sa nekim policijskim zvaničnicima i sveštenicima SPC.

Te su priče dobile svojevrsnu potvrdu nakon hapšenja Rada Miloševića (URA), nekadašnjeg direktora Uprave prihoda i carina, u decembru 2022., nakon gubitka milionski vrijednog tovara zaplijenjenih cigareta. Nestanak dupke punog kamiona koji je zaplijenjene cigarete prevozio iz carinskog skladišta u Podgorici ka spalionici u Nikšiću registrovale su, umjesto domaćih pripadnika sistema bezbjednosti, strane partnerske službe. Uhapšeno je, uz Miloševića, 20-tak osoba među kojima je popriličan broj državnih službenika, a SDT do danas nije okončalo istragu koja je, u međuvremenu, “proširena” makar dva puta. Dok se čeka epilog tog slučaja, Milošević tvrdi da mu je “sve namjestila” ANB.

U aprilu prošle godojne, nakon hapšenja predsjednika opštine Budva Mila Božovića (NSD, odnosno, nekadašnji DF), priča o učešću novih vlasti u starim švercerskim poslovima dobila je još jednu dimenziju. I veći nivo, pošto se Božović tereti za učešće u švercu kokaina. Ali, ni ta priča još nema sudski epilog.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE IBAR-A: Ko će u vlast, ko niz vodu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar pravde Andrej Milović, ukoliko parlamentarna većina usvoji  prijedlog premijera Milojka Spajića  za njegovo razrješenje, neće sa te pozicije otići zbog IBAR-a, ili loših zakonskih rješenja.  U središtu političkih trvenja u vlasti, kojih je sve više, nijesu  principi i reforme, već borba za moć

 

Tek što su u parlamentu usvojeni tzv IBAR zakoni, krenula su politička trvenja. Sedmica je otvorena konferencijom za štampu ministra pravde Andreja Milovića, na kojoj je on pozvao premijera Spajića da predloži Skupštini  da ga razriješi.

„Predsjedniče Vlade Spajiću, pozivam Vas da uputite prijedlog Skupštini za smjenu ministra pravde koji Vas je svugdje branio. Šta će reći plenum i kako će komentarisati moj dosadašnji rad – vidjećemo”, saopštio je Milović. U nastavku je obrazlagao kako je zbog IBAR-a ćutao kada je „mučki protivstatutarno“ isključen iz Pokreta Evropa sad, te ocijenio da je došlo vrijeme da Spajić i on svedu političke i institucionalno račune: „Prije negoli njegovo toksično okruženje, a onda i on povuče sve ka ponoru, kako PES koji je počeo da vuče ka ponoru, tako Vladu i cijelu Crnu Goru“.

Konferencija je uslijedila nakon što je Spajićeva Vlada donijela krajem sedmice odluku da jedan od IBAR zakona iz domena pravosuđa u parlamentu na završnoj sjednici  predstavlja Momo Koprivica, potrpedsjednik Vlade za politički sistem, a ne ministar pravde. Prethodno je Spajić uputio notu predsjedniku Parlamenta Andriji Mandiću da ministri ne mogu u Skupštini prihvatiti bez konsultacija sa Vladom amandmanske intervencije. Nakon što je Milović prihvatio jedan od amandmana, za koji kaže da je „čisto tehnički“, odlučeno je da ga zamijeni Koprivica, koji bi prema nezvaničnim izvorima, mogao biti novi ministar pravde.

Premijer je uzvratio prijedlogom Skupštini za razrješenje Milovića.  „Nakon što sam, kada su mi obaveze to dozvolile, ispratio današnji nastup ministra Andreja Milovića, moram priznati da sam sasvim siguran u ispravnost odluke da Skupštini predložim njegovo razrješenje“, ocijenio je Spajić odmah nakon konferencije, nakon čega je taj prijedlog uputio parlamentu.

“Sa tom odlukom, istini za volju, upoznao sam ga prije njegovog javnog istupa, što njegovu konferenciju za medije u konačnom čini običnom predstavom za javnost”, saopštio je.  „Preciznosti radi, Milovićevi raniji nastupi u javnosti, na koje sam mu vrlo jasno skretao pažnju, a na momente ih se i stidio, razlog su podnošenja prijedloga za njegovu smjenu, koji zbog rada na ispunjavanju evropske agende nije mogao biti podnijet ranije”.

Konačno, Spajić je optužio Milovića da je “stao rame uz rame sa predsjednikom Crne Gore  u pokušaju destabilizacije integriteta Vlade i time urušavanja evropskog puta Crne Gore”.  Spajić tvrdi : “Nije slučajnost da u trenutku kada su i Vlada i Skupština demonstrirale rezultate u poglavljima 23 i 24 i ispunile neophodne uslove za dobijanje IBAR-a, kreće koordinisana opstrukcija ministra Milovića i predsjednika Milatovića”.  Milatović je prethodno odbio da potpiše dva od 12 IBAR zakona koji su mu upućeni. Jedan se odnosi na zakon o RTCG, a drugi o sudskom savjetu. Civilni sektor smatra da su Milatovićevi razlozi za kritiku tih rešenja opravdani.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

AFERA TUNEL: Izgubljeni u mraku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok čekamo da istina konačno izađe iz tunela, ako tamo već nije trajno zatrpana i zabetonirana, predstavnici nove vlasti svu krivicu za sve evidentniji neuspjeh istrage prebacuju na svoje prethodnike. Ostaje samo kontinuitet neriješenih zločina koji su potresli Crnu Goru

 

Da je u administrativnom centru Podgorice, u kojem se nalaze najvažnije državne institucije, u tajnosti iskopano 30 metara tunela od stambene zgrade do depoa Višeg suda, saznali smo u septembru prošle godine. Činjenica da je, neopaženo, moguće iskopati tunel u zoni u kojoj se nalaze štićeni objekti poput Skupštine, Vlade, Ustavnog suda, Centralne banke, otvorilo je brojna pitanja o stanja u bezbjednosnom sektoru u Crnoj Gori.

Devet mjeseci kasnije sumnje su samo produbljene. Ove sedmice, Osnovni sud u Podgorici ukinuo je pritvor državljaninu Srbije Vladimiru Eriću, osumnjičenom da je učestvovao u kopanju tunela koji je vodio do depoa Višeg suda. Erić je bio u pritvoru od marta, kada je na osnovu međunarodne potjernice izručen iz Švedske. Iz suda je saopšteno da se Erićev DNK ne poklapa sa tragovima koji su pronađeni u tunelu.

,,Imajući u vidu navedene rezultate DNK vještačenja, dovedena je u pitanje osnovana sumnja da je okrivljeni izvršio krivična djela stavljena mu na teret, što za posljedicu mora imati ukidanje pritvora okrivljenom”, naveli su iz suda. Iz Osnovnog državnog tužilaštva su uložili žalbu Višem sudu na ovu odluku, te naveli da imaju dokaze i da je njihova istraga u završnoj fazi.

U sklopu istrage, do sada su bile uhapšene četiri osobe iz Podgorice – Katarina Baćović, Nikola Milačić, Ivica Piperović i Marijan Vuljaj, zbog sumnje da su povezani sa kopanjem tunela. Vrhovni sud u januaru ove godine odbio je da im produži pritvor, jer Osnovno tužilaštvo nije navelo za koje krivično djelo ih tereti, za koji period, niti su date činjenice na osnovu kojih se traži produženje pritvora.

Po saznanjima policije u kopanju tunela učestvovali su i državljani Srbije Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović i Vladimir Erić. Osim oslobođenog Erića, ostali osumnjičeni su i dalje nedostupni crnogorskim istražiteljima. Tokom dosadašnje istrage nije pronađen nijedan predmet iz dokaznog materijala koji je ukraden iz depoa Višeg suda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo