Povežite se sa nama

Izdvojeno

EU I MI: Ponovo se, valjda, nešto pokrenulo

Objavljeno prije

na

Ove godine se približavanje Zapadnog Balkana EU ubrzalo, prije svega zbog ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine. EU ne želi nemire i destabilizaciju u regionu, nastoji da dovodi ovdašnju radnu snagu, kao i da na Balkanu zaustavi migrantski talas. A Crna Gora da ostane – prva sljedeća članica Unije

 

„Politika Zapada prema Crnoj Gori nije jednoznačna. Veći dio zapadnih zemalja ne skriva zadovoljstvo što je došlo do pada autokratskog režima Mila Đukanovića i smatraju da je to nepovratan proces. Zapad podržava svaku vladu u Crnoj Gori, koja će osigurati mir i stabilnost, unaprijediti regionalnu saradnju i jačati svoje odnose sa NATO-om kao punopravna članica i ne dovodeći u pitanje međunarodno priznanje Kosova od strane Crne Gore“, kaže za Monitor direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) u Ljubljani dr Zijad Bećirović.

Prema njegovim riječima, većina zemalja EU bi radije da se proces integracija država Zapadnog Balkana uspori jer u Briselu još ne znaju da li će biti proširenja, te posebno kada. „Zbog toga i aktuelna crnogorska Vlada uživa međunarodnu podršku“, uvjeren je on.

Takva je bila poruka koju su prošle sedmice u Podgorici saopštili ministarka vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon i austrijski ministar za evropske i međunarodne poslove Aleksander Šalenberg. Potpuno podržavamo trenutnu vlast koja stoji iza ideje da se pronađe rješenje ovog problema što prije. Nema vremena za gubljenje”, kazao je austrijski diplomata.

On je istakao da su u Crnu Goru došli kao medijatori, po mandatu visokog predstavnika EU za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku Žozepa Borelja, te da se posjeta dešava uz „jasno upozorenje, ali i ohrabrenje koje donosimo u ime naših kolega”.

Slovenačka ministarka je istakla da situacija predstavlja signal za alarm. Posebno je insistirala na potrebi da se „koliko sjutra, uspostaviti Ustavni sud”. „Dakle – imenovati četvoro sudija Ustavnog suda. Očekujemo da će se ovog petka uspostaviti postupak za njihovo imenovanje. Taj postupak morao bi da se završi najkasnije do kraja januara”, poručila je Fajon.

Odmah nakon ove posjete, ali i poruka koje su jasno saopštili i izaslanici predsjednika SAD Gabrijel Eskobar, premijera Ujedinjenog kraljevstva za Zapadni Balkan lord Stjuart Pič i specijalni predstavnik njemačke savezne vlade za zemlje jugoistočne Evrope Manuel Sarazin, opoziciona Demokratska partija socijalista je iskazala spremnost da bude kooperativna u procesu izbora sudija Ustavnog suda. Ključna poluga ucjenjivačkog kapaciteta Đukanovićeve stranke je na taj način slomljena.

No, odgovornost je svakako i na vladajućoj koaliciji kojoj je poručeno da će EU ozbiljno razmotriti saradnju sa vladom koja bi bila fomirana na osnovu upitnog Zakona o predsjedniku, te da će EU, ukoliko Crna Gora ne napravi funkcionalne institucije i ne izabere sudije Ustavnog suda, u januaru ili februaru mogla razmatrati kako da zaustavi pregovarački proces.

Izborom nove vlasti po izmijenjenom zakonu o predsjedniku Crna Gora bi rizikovala da izgubi povjerenje EU”, navela je Fajon naglašavajući da je „to, međutim, vjerovatno najmanji rizik”.

Slovenačka ministarka je napomenula da nakon izbora sudija Ustavnog suda očekuje i „dogovor o izborima”, i da je to naredni korak, uz konsenzus političkih subjekata.

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović smatra da Crnoj Gori ne prijeti zamrzavanje pristupnih pregovora sa EU ili bilo kakvo pogoršanje odnosa sa zapadnim državama.

„Nikome nije u interesu da Crna Gora uđe u bilo kakvu blokadu. Ne očekujem da bude većih nesporazuma na međunarodnom planu”, navodi Abazović.

Njemački analitičar Bodo Veber ne vjeruje da će parlamentarna većina ući u sukob sa EU, jer bi onda zaista moglo doći do realizacije one prijetnje da će se, možda, zamrznuti integracijski put Crne Gore. „Upozorenje je došlo i iz Slovenije, a ako Ljubljana time prijeti, onda to treba ozbiljno shvatiti. Nije uobičajeno da predstavnici država članica EU upućuju takve prijetnje, pa neće ni tako jednostavno odustati”, kaže on.

Da zvanična Podgorica ima malo snage da se odupre pristiscima sa Zapada pokazuje nevoljna odluka da se odustane od programa ekonomskog državljanstva. Uprkos činjenici da je taj program donio Crnoj Gori oko 300 miliona investicija i oko 70 miliona prihoda, što je za ovu državu veliki novac. Ipak, to je znatno manje nego što je Crna Gora u posljednjih deset godina, po raznim osnovama, dobila od EU – više od pola milijarde eura.

Da EU, a posebno u saradnji sa SAD, može kada to želi, da efikasno koristi svoje poluge uticaja na Balkanu pokazuje odluka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da pozove kosovske Srbe da uklone barikade na sjeveru Kosova, koje im je upravo on naredio da postave. Taj njegov opasan igrokaz, uz asistenciju kosovskog premijera Aljbina Kurtija, je okončan iako je Rusija željela eskalaciju nasilja na tom području kako bi, bar na trenutak, malo uklonila pažnju svijeta sa brutalne agresije na Ukrajinu.

U ovoj situaciji, sa pažnjom sa Zapada prate izjave i djelovanja svih onih političkih subjekata koji izražavaju simpatije za stavove zvanične Moskve uključujući i Demokratski front, kao dio vladajuće većine u Crnoj Gori.

„I u starim članicama EU i NATO-a ima proruskih snaga tako da Crna Gora po tom pitanju nije nikakav novitet, ali službena politika vaše države je jasna i na fonu je EU i NATO-a“, kaže Bećirović.

I tako će, dakle, biti sve dok DF ne bude dio vlasti. A da li će to ostati, biće jasnije krajem januara.

Kako ističe i predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, evropski poslanik Vladimir Bilčik, jedini način da se izađe iz ove situacije da novi mandat političari u Crnoj Gori dobiju kroz parlamentarne izbore, koji bi dali kredibilnu političku većinu Vladi. Preduslov za to je funkcionalan Ustavni sud.

Uz dobijanje statusa kandidata za BiH, vizne liberalizacije za Kosovo, te rješavanje institucionalne krize u Crnoj Gori, možda bi se mogla potvrditi teza predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen da se „ponovo nešto pokrenulo na zapadnom Balkanu”.

                                                                                                                           Mustafa CANKA

Komentari

FOKUS

MILO ĐUKANOVIĆ – ZNACI NERVOZE: Sam na slobodi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svi njegovi ljudi su na optužnicama. Nakon hapšenja Lazovića i Katnića, Đukanović je sam na slobodi i uplašen da to možda neće tako i ostati.  No pravo pitanje je – kome se to obraća dugogodišnji vođa? Koga želi da animira svojim vatrenim govorom i prizivanjem crnogorske krvave tradicije, kojoj je upravo vladavina prava jedini branik

 

 

Dugugodišnji vođa  poručio je ljutito, preko prijateljskih medija,  da je vrijeme da se podvuče crta.  Nakon što su uhapšeni gotovo svi njegovi ključni ljudi, a on ostao sam na slobodi.

“U Crnoj Gori je na sceni politički revanšizam, kao nova stranica tradicije crnogorskih osveta”, ocijenio je Đukanović nakon hapšenja nekadašnjeg visokog funkcionera bezbjednosnog sektora Zorana Lazovića  i bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića, poistovjećujući rad Specijalnog državnog tužilaštva sa krvnom osvetom, institutom običajnog prava koji je upravo suzbijan institucionalnom pravdom. No, Đukanović nije slučajno napravio omašku.  Zna trodecenijski vođa šta je krvna osveta, a šta vladavina prava. I ne plaši se on krvne osvete, već upravo suprotno –sistema koji isporučuje pravdu i sprovodi zakon.  Crnogorsko pravosuđe, koje je kontrolisao, još je živo. No,  Specijalno državno tužilaštvo pod Vladimirom Novovićem, uspjelo je nakon decenija nepovjerenja u crnogorsko zarobljeno pravosuđe da promijeni percepciju javnosti.  Pokrenulo je važne procese uz pomoć EUROPOL-a.  Koji ispada, slušajući Đukanovića, ima neke  veze sa  crnogorskom tradicijom  osveta.

“Jako griješi onaj ko u onim lisicama nad kojima likuje, na rukama drugih ljudi, ne prepoznaje svoje lisice sjutra”, kazao je dugogodišnji vođa, dajući na volji svojoj uznemirenoj mašti.

“Živimo u jako zatrovanoj atmosferi. Atmosferi koja govori da će se ćeranija po Crnoj Gori nastaviti. Zašto na to upozoravam? Crnogorsko društvo je društvo osvetnika. Nije to karakteristično samo za albanske zajednice, za koje se uglavnom vezuje krvna osveta. Treba da se prisjetimo da u srcu Crne Gore, u Katunskoj nahiji, krvna osveta među određenim starocrnogorskim porodicama traje duže od 200 godina. E, ko to ne zna taj ne razumije kako je opasno kada vam jedina politika nakon dolaska na vlast postane revanšizam. Revanšizam je samo političko ime za osvetu. To znači da ne postoji svijest o tome da treba podvući crtu ispod crnogorske prakse osvete”, pojasnio  je svoj stav doskorašnji šef države.

No nije tu stao.  On je u intervjuu za Antenu M zlokobno priprijetio i poručio  da “onaj ko radi ovo što sada radi, taj ne shvata da je već otpočeo novu stranicu crnogorskih osveta”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠTA ČEKA SADAŠNJE I BUDUĆE PENZIONERE: Različite priče premijera i ministra finansija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Odgovorno osmišljena, detaljno pripremljena i brižljivo provedena reforma sistema penzionog osiguranja nudi priliku. Otaljana na brzinu, bez zajedničkog promišljanja i pripreme, može donijeti katastrofu nepojmljivih razmjera. Za sada smo bliži lošijoj opciji

 

Priča o reformi (zapravo – korjenitoj izmjeni) postojećeg sistema penzionog osiguranja ponovo je top tema. Premijer Milojko Spajić našao je za potrebno da izađe pred kamere, što baš ne voli da radi, kako bi ubijedio javnost da penzije neće pobjeći. “Građani uopšte ne treba da strahuju za svoje penzije”, kazao je pokušavajući da primiri rastuću nervozu koju je, koji dan ranije, proizveo ministar finansija Novica Vuković.

Govoreći o korekciji postojećeg penzionog sistema (sistem međugeneracijske solidarnosti) ministar Vuković je u razgovoru za Glas Amerike najavio rješenje u kome će zaposleni upravljati “sa svojom bruto platom, odnosno sa svojim doprinosima i zaradom”, dok će se država brinuti da to bude urađeno “kroz zakonski okvir”. To ne zvuči kao korekcija nego temeljna izmjena i prelazak na sisteme kapitalizacionih fondova i individualnog penzijskog osiguranja.

I to nameće podugačak niz pitanja na koja se moraju ponuditi istiniti i detaljni odgovori. Koji će sadašnjim penzionerima, zaposlenima i onima koji se tek spremaju (školuju) za budući izlazak na tržište rada, pružiti čvrsta uvjerenja kako iz tog reformskog posla neće izaći finansijski oštećeni ili uskraćeni za neka od postojećih i Ustavom garantovanih prava. Trenutno to nije slučaj.

Najjednostavnije je to vidjeti poređenjem nedavnih izjava premijera i ministra finansija. Govoreći o budućoj reformi sistema penzionog osiguranja, koja kao prvi vidljivi efekat treba da donese obećano povećanje prosječne i minimalne (neto) zarade, ministar Vuković kaže “može se desiti jedino korekcija kada govorimo o doprinosima”. Na potpitanje novinara o kakvim korekcijama je riječ, lakonski odgovara kako je to “…nešto s čim je upoznata javnost”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

KOSOVO, SREBRENICA, SRPSKI SVET –  VUČIĆEVE IGRE BEZ KRAJA: Klišei za čuvanje fotelja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prošle nedjelje je održana na Pešteru i završnica vojne vježbe Vihor 2024. Poredpredsjednika Srbije, i drugih srbijanskih dužnosnika prisustvovali su i komandant KFOR-a Ozkan Ulutaš, predsjednik Republike Srpske (RS), ali i predsjednik Skupštine (i lider Nove srpske demokratijeAndrija Mandić i lider Demokratkse narodne partije (DNP) Milan Knežević. Mandić i Knežević su najavljeni u svojstvu „lidera srpskog naroda u Crnoj Gori“. Vježba je bila sa bojevim gađanjem

 

Ako je vjerovati režimskim medijima u Srbiji i njihovim razglasnim stanicama u regionu, Srbiju i srpski narod čekaju teški i odsutni dani za odbranu prava na postojanje i slobodu. Stanje je skoro pa ratno. Prvo je krajem marta gospodar Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će 5. i 6. maja „u Beogradu i drugim delovima Srbije biti održan veliki Vaskršnji sabor Srbije i Republike Srpske“. To je odlučeno „posle višesatnih razgovora” koje je imao s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, u prisustvu Njegove svetosti patrijarha srpskog Porfirija. „Na tom saboru biće donete važne odluke o opstanku srpskog naroda na svojim ognjištima, njegovom ekonomskom napretku, očuvanju srpskog jezika i ćiriličkog pisma…” istakao je Vučić.

Prošle nedjelje je održana na Pešteru i završnica vojne vježbe Vihor 2024. Pored predsjednika Srbije, ministra odbrane i drugih srbijanskih dužnosnika prisustvovali su i komandant KFOR-a Ozkan Ulutaš, predsjednik Republike Srpske (RS), ali i predsjednik Skupštine (i lider Nove srpske demokratijeAndrija Mandić i lider Demokratkse narodne partije (DNP) Milan Knežević. Mandić i Knežević su najavljeni u svojstvu „lidera srpskog naroda u Crnoj Gori“. Vježba sa bojevim gađanjem održana je „sa ciljem daljeg unapređenja obučenosti i osposobljenosti komandi i jedinica Vojske …tokom pripreme i izvođenja borbene operacije“ kako je navelo Ministarstvo odbrane Miloša Vučevića, uskoro novog premijera. Na vježbi su učestvovali kopnena i vazduhoplovna komponenta vojske i specijalne snage. Dodik je rekao da je srbijanska vojska „pokazala da je sposobna i spremna da očuva Srbiju, njenu teritoriju i slobodu“ dok je Milan Knežević uočio još jednu opasnost po srpstvo. Na twitteru je kasnije napisao da „stavovi (predsjednika) Jakova Milatovića Mila Đukanovića o Srbiji, Srebrenici, Kosovu, Rusiji“ su isti i da zapravo Milatović ima „još rigidniji stav i isključiviji od njegovog prethodnilka“.

Skoro se navršilo 11 godina od Briselskog sporazuma koji su potpisale vlasti u Beogradu i Prištini uz posredovanje EU. Predsjednik Srbije ih je nazvao „11 godina brutalnih laži“ i da je to bilo „vreme svakodnevnih besmislica, izmišljanja i pravdanja, neispunjavanja onoga što su potpisali i Beograd i Priština, ali i EU“. Po srbijanskoj vlasti, Srbija je ispunila sve što je do nje bilo. Nakon priča o Kosovu i davanja pogrdnih etiketa antimafijaškoj vladi Albina Kurtija koja se drznula da udari na laboratorije za drogu i kripto valute narko bosova u službi Beograda priča je opet prebačena na drugu vječitu temu – Srebrenica.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo