Pokušaj povratka Jelene Perović na čelo Agencije za sprečavanje korupcije , ukazuju u civilnom sektoru, dešava se kad Agencija treba da donese jednu od ključnih odluka u postupcima koji se tiču Mila Đukanovića. Prema saznanjima Monitora u ASK-u je u postupku više predmeta protiv Đukanovića

,,Primate li saučešće”, pitao je tokom performansnog protesta advokat bivše direktorice Agencije za sprečavanje korupcije Jelene Perović, Nikola Martinović članove Sindikata ASK-a koji su ovaj dvojac sačekali ispred vrata ove institucije.

Dan prije, Perović i Martinović  pokušali su da uđu u kancelariju direktora ASK, ali su vrata bila zaključana.

Motiv za performans, Perović je našla u odluci Upravnog suda kojom je, po njenom tumačenju, vraćena na mjesto direktorice ASK.

Savjet  ASK je jednoglasno smijenio Perović 15. avgusta prošle godine, što je ona okarakterisala kao politčki motivisanu smjenu, i obratila se Upravnom sudu, koji je nedavno donio odluku.  U saopštenju suda se navodi da je odlučujući po podnijetoj tužbi, Upravni  sud ocijenio da u postupku koji je prethodio donošenju osporene odluke „Perović nije omogućeno da se izjasni u odnosu na razloge zbog kojih je osporenom odlukom razriješena dužnosti direktorice ASK.

Mediji su preplavljeni tumačenjem pravnika za i protiv.

Član Savjeta ASK-a, advokat Mladen Tomović za Monitor kaže da je po srijedi manipulacija i spinovanje javnosti. Po njemu je krajnje sporno tumačenje pojedinih pravnika da je Perović sada direktorica ASK-a, s obzirom da presudom  Upravnog suda „nije odlučeno meritorno i u sporu pune jurisdikcije, dok je sa druge strane nakon njenog razrješenja imenovan vršilac dužnosti direktora, koji obavlja tu funkciju u punom kapacitetu“.

Perović, za sada, kod sudova dobro ide. Osnovni sud u Podgorici donio je odluku kojom je oslobođena u slučaju utaje poreza i doprinosa tokom prodaje stana od 87 kvadrata na Cetinju koji je prethodno dobila po povoljnim uslovima.

Slučaj je vodilo je ODT u Podgorici nakon što je Osnovni sud u ljeto prošle godine donio prvostepenu presudu po tužbi države da je bivša direktorica ASK dužna da u budžet vrati više od 58.000 eura sa kamatama, jer je stan po povoljnim uslovima dobila za nepunih 32.000 eura pa prodala za 73.000 eura.

Osnovni sud je sada utvrdio da Perović nije trebala da plaća porez jer joj je to bio jedini stan. ODT je najavila žalbu u kojoj, između ostalog navodi, da „iz provedenih dokaza na glavnom pretresu proizilazi da je u spornom periodu bila vlasnik nepokretnosti-stana, površine 69 kvadrata u Podgorici,koji je stekla kupovinom”.

,,Posebno uznemirava ignorisanje dokaznog materijala od strane suda, a koje se odnosi na vlasništvo nad stanom u Podgorici”, saopštili su iz  vladajućeg Pokreta Evropa sad (PES), što je, u kontekstu komentarisanja presuda od strane vlasti, naišlo  na oštre kritike opozicije.

A iz PES-a su saopštili da je ova odluka zabrinjavajuća i da povlači pitanje urgentnosti reformi u pravosuđu. Nijesu objasnili šta ih je do sada sputavalo da sprovode reforme.

,,Presude u korist Perović najbolji su dokaz da nova vlast nije na vrijeme sprovela obećane antikorupcijske reforme”, zaključila je Vanja Marković-Ćalović, direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).

Iz MANS-a su ukazali da Perović ,,vrlo energično traži sprovođenje presude Upravnog suda u sopstvenom slučaju”, dok je presude tog istog suda, kojima su ,,poništavane njene nezakonite odluke”, u slučaju visokih funkcionera prethodnog režima, godinama ,,držala u ladici“.

Za mandata Perovićke funkcioneri su, što se tiče konflikta interesa, bili mirni. Kako je bivša predsjednica Osnovnog suda na Cetinju pomno gradila svoju karijeru svjedoče i transkripti njene komunikacije sa tadašnjom alfom i omegom crnogorskog pravosuđa Vesnom Medenicom. U njima Perović raportira Medenici uz molbe koga da zaposle, a koga da pritvore.

Iz MANS-a su ukazali na to da se pokušaj njenog povratka dešava baš u trenutku kad ASK treba da donese jednu od ključnih odluka u postupcima koji se direktno tiču Mila Đukanovića.

Prema saznanjima Monitora u ASK-u je u postupku više predmeta protiv Đukanovića koji se tiču neprijavljene imovine, satova, sumnjivih koncesija na račun njegovog sina Blaža…

Uz to, urađen je Nacrt Zakona o sprečavanju korupcije, kojim su  znatno proširena ovlašćenja ASK-a. Ova institucija bi prema tom zakonu imala pravo da pristupa bankovnim računima svih javnih funkcionera, bez potrebe za njihovom saglasnošću. Do sada je za to bilo neophodan pristanak funkcionera.

Važna novina je i  da će ASK imati ingerencije da ispita imovinu prenesenu na povezana lica, članova porodice, te da kontroliše i bankovne račune članova porodice javnih funkcionera. Na taj način se nastoji da se zakrpi rupa u postojećem zakonu putem koje su funkcioneri, kako bi izbjegli provjere imovinu, nju prepisivali na djecu, braću, sestre, roditelje…Nacrt je u završnoj fazi a uskoro će biti poslat Evropskoj komisiji.

Da li će se ASK vratiti na staro biće poznato u petak za kada je zakazana sjednica Savjeta ove institucije. Na dnevnom redu je „upoznavanje sa presudom Upravnog suda Crne Gore i definisanje koraka za postupanje po istoj”.

MLADEN TOMOVIĆ, ČLAN SAVJETA ASK-A: Ne radi se o pravosnažnoj presudi

„Neutemeljene su tvrdnje da se radi o pravosnažnoj presudi Upravnog suda, te da neko u Agenciji neće da postupi po pravosnažnoj sudskoj odluci, jer navedena presuda nije i ne može biti pravosnažna upravo iz razloga što njome nije pravosnažno odlučeno o zahtjevu tužilje Jelene Perović, odnosno o njenim pravima i obavezama i pravnim interesima, već je samo nametnuta obaveza tuženom organu u konkretnom slučaju Savjetu Agencije da u rokovima propisanim zakonom sprovede određene procesne radnje koje se odnose na izjašnjenje tužilje i ništa više od toga“,  kaže za Monitor Mladen Tomović, član Savjeta ASK-a.  „Kako se ni jedna stranka u cilju ostvarenja svojih prava i interesa ne može pozivati da nepravosnažne sudske odluke, jasno je da  navedenom presudom nije vraćena na rad bivša direktorica kako se neistinito spinuje u javnosti“, smatra on.

Tomović kaže da je cilj performansa od strane bivše direktorce i njenog punomoćnika, pravljenje medijskog cirkusa, te da punomoćnik Perović odlično zna sve navedeno kao i da Upravni sud nije nadležan da nalaže bilo kakvo vraćanje na rad ili utvrđuje postojanje radnog odnosa već isključivo da cijeni zakonitost i cjelishodnost upravnog akta. Ako smatra drugačije, napominje Tomović, Perović može ,u postupku kod redovnih sudova,  pokušati da ostvari pravo da se vrati na čelo ASK-a.

DUŠAN DRAKIĆ, VD DIREKTOR ASK-A: Pokušaj delegitimizacije 

,,Svjedočimo otvorenim pokušajima izazivanja incidenata koji imaju za cilj ne samo destabilizaciju rada Agencije, već i pokušaj njene potpune delegitimizacije. Kada institucija koja ima ključnu ulogu u borbi protiv korupcije bude dovedena u poziciju pravne i kadrovske nesigurnosti, šalje se vrlo loša poruka javnosti i međunarodnim partnerima – da postoji spremnost da se ugasi ili obesmisli rad ASK-a’’.. kaže za Monitor vd dikretora ASK-a Dušan Drakić koji dodaje da njegov riječi potvrđuju i grube prijetnje  otkazima zaposlenima koje je izrekla Jelene Perović prethodnih dana.

MONITOR: Da li je Savjet napravio proceduralnu grešku, pa je Upravni sud poništio odluku o razrješenju?

DRAKIĆ: Ustavni sud je donio presudu. Čuli smo i izjave iz Savjeta da odluka koju su donijeli suštinski i supstancijalno ima svoje utemeljenje i razloge. Sada je na Savjetu da donese novu odluku.

Bivša direktorica je imala i ima više razloga da bude razriješena i ti razlozi su poznati javnosti.

Stav velike većine zaposlenih je da je neprihvatljiv povratak na period kršenja ljudskih i radnih prava zaposlenih, na prijetnje i zastrašivanja, na zloupotrebe resursa Agencije koji su se dešavali kada je Jelene Perović bila na čelu Agencije.

MONITOR: Kakvu odluku Savjeta očekujete i šta će se desiti nakon nje?

DRAKIĆ: Od ključnog je značaja da se odluka donese na osnovu objektivnih činjenica, bez bilo kakvih pritisaka i u interesu očuvanja kredibiliteta Agencije.

Nakon toga, očekujem da ASK nastavi da radi profesionalno i nezavisno, uz još veću posvećenost borbi protiv korupcije i izgradnji povjerenja građana. Bez stabilnosti i jasno definisane institucionalne pozicije, nije moguće efikasno sprovoditi antikorupcijske politike.

MONITOR: Kako komentarišete tvrdnje o političkom uticaju na rad Savjeta ASK-a?

DRAKIĆ: Duboko vjerujem u rad Savjeta jer je to skup profesionalaca koje je Skupština izabrala za tu odgovornu dužnost.

Svako u Agenciji je odgovarao na sva pitanja koja su im postavljena, i lične i profesionalne prirode, i članovi Savjeta jednako tako trebaju da odgovaraju na sva pitanja od interesa javnosti.

Svaki pokušaj da se preko Savjeta ili drugih tijela utiče na kadrovsku politiku i odluke Agencije direktno narušava njenu nezavisnost i povjerenje građana.

MONITOR:  Da li osjećate ličnu ili profesionalnu odgovornost zbog trenutne situacije u Agenciji?

DRAKIĆ: I ličnu i profesionalnu satisfakciju osjećam zbog rezultata koje smo postigli uprkos svim izazovima. Uspjeli smo da riješimo preko 400 predmeta koji  su godinama bili pod pažnjom javnosti, a brojni drugi predmeti su u završnoj fazi. Sve to je jasno prepoznato i u domaćoj i u međunarodnoj javnosti.

Odlučan sam da istrajem u borbi za zakonitost, integritet i transparentnost u radu ASK-a, bez obzira na sve pritiske i izazove. U ovom procesu nijesam branio ni lični ni bilo čiji interes, već princip da institucije moraju funkcionisati u skladu sa zakonom i u interesu javnosti.

ASK nije i ne smije biti ničija privatna svojina, već institucija koja pripada svim građanima Crne Gore.

 Predrag NIKOLIĆ

Avgustovski pobjednici najavljivali su da će se prestati sa dotadašnjom  praksom bahaćenja i rasipanja  novca građana. Pet godina nakon tih obećanja, gorivo i službeni automobili nemilice se troše, a zarade i administracija rastu

Nakon avgusta 2020, da pokaže da će se prestati sa dotadašnjom  praksom rasipanja i bahaćenja novca građana, tadašnji premijer Zdravko Krivokapić došao je taksijem na posao. Avgustovski pobjednici najavljivali su novo, drugačije doba.  Pet godina nakon tih obećanja, gorivo i službeni automobili nemilice se troše. Uz dodatne privilegije.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) objavio je ove sedmice analizu aktivnosti i troškova dvojice potpredsjednika Vlade, koji su je pojačali nakon rekonstrukcije – Budimira Aleksića (Nova srpska demokratija) i Miluna Zogovića (Demokratska narodna partija).

Uz podsjećanje da imamo najglomazniju Vladu u Evropi sa 33 člana – 25 ministara, sedam potpredsjednika i jednog ministra bez portfelja. Uz to što potpredsjednici mogu imati više od 30 savjetnika, a na raspolaganju im je i cijeli, ne tako mali, administrativni kapacitet Vlade.

Iz CGO su ukazali da su, prema zvaničnim podacima sa sajta Vlade, aktivnosti ova dva nova potpredsjednika „ograničene i uglavnom protokolarne“. S druge strane to prati nesrazmjerno korišćenje službenih vozila iz Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore. I to ne ne baš skromnih – Mercedes E280 (PGCG-298 – Aleksić i PGCG-302 – Zogović).

Mercedesima su Aleksić i Zogović mjesečno prelazili i do 5000 km. Zvanični podaci nijesu precizni, pa je ostala nedoumica kako je Aleksić tokom januara ove godine uspio službenim autom da pređe ovoliku kilometražu, a zvanično je tokom tog mjeseca imao samo jedan sastanak u Podgorici – radnu posjetu Matici srpskoj, navodi se u analizu CGO. I Vlada i Matica su u centru grada.

Iz CGO su dalje naveli da dostupni putni nalozi ukazuju i na brojne nepravilnosti – neprecizno ili nepotpuno unijeti podaci, nečitko pisani nalozi s nedostajućim informacijama o kilometraži ili stanju brojila, a za pojedine postoji sumnja i da su naknadno prepravljani. Takođe, podaci ukazuju da su službena vozila koristili praznicima i u privatne svrhe.

Aprilska zarada Aleksića, prema javno dostupnim informacijama, iznosila je 2055.70 EUR, a Zogovića 1805.31 EUR, uz ostale beneficije.  Aleksić je inače drugi na spisku po visini primanja u Vladi. On je u martu primio platu od 2.055 eura, samo sedam eura manje od Potpredsjednika Vlade za međunarodne odnose i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića. Premijer Milojko Spajić ima manju platu od njih i ona iznosi 2.035 eura

Aleksić, profesor književnosti i doktor nauka, postao je potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama. Ima iskustvo jer je obavljao funkciju pomoćnika ministra vjera u Vladi SR Jugoslavije. Profesor je Cetinjske bogoslovije i Megatrend univerziteta u Beogradu, kao i naučni saradnik Istorijskog instituta Univerziteta Crne Gore.

Milun Zogović, koji obavlja dužnost potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj, je diplomirani pravnik.

CGO je prethodno uradio i analizu aktivnosti i troškova Milutina Butorovića (PES), novog ministra bez portfelja, zaduženog  za odnose sa Skupštinom Crne Gore.

Samo to što imamo instituciju za odnose između dvije grane vlasti jeste inovacija, ali i pokazatelj partijskog jednoglasja u trošenju državnih resursa.

I Butorović preferira mercedes, pa je zadužio isti tip E 280 registarskih oznaka PGCG297 Generalnog sekretarijata Vlade, koji je nekoliko mjeseci i lično vozio (novembar i decembar 2024. i januar 2025. godine) prelazeći dnevno i do 288km na relaciji Podgorica-Nikšić-Podgorica. Ministar bez portfelja  je u martu primio platu od 1737.51 eura. uz zaradu od 1,737 eura i brojne prateće beneficije, od kojih je auto samo jedna.

CGO je objavio da uvidom u zvanične aktivnosti na sajtu Vlade, ministar bez portfelja ima ubjedljivo najmanje zabilježenih aktivnosti, a sve one, za ovih devet mjeseci njegovog mandata, staju na jednu stranu.

Iz ove organizacije navode da su još 2016. predložili vladi model kompaktne i funkcionalne Vlade sa jednim potpredsjednikom. Međutim, posljednjim dostupnim nacrtom Zakona o Vladi predviđena su maksimalno četiri potpredsjednika.

Buturović je, kako ističu, posebnu pažnju u javnosti izazvao službenim putem u Brisel radi sastanka sa ambasadorom Crne Gore u Misiji pri EU, Petrom Markovićem. Nije tu ništa neobično za ministra koji je zadužen za saradnju sa Skupštinom Crne Gore, da ambasador Marković nije svega nekoliko dana uoči odlaska Butorovića u Brisel boravio u Crnoj Gori, u okviru konsultacija na koje je premijer Spajić pozvao sve ambasadore.

Uvećao se i broj službenih automobila, za preko preko hiljadu, od vremena kritikovanog DPS-a. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, broj službenih vozila u državnom vlasništvu porastao je na 4.810, s projekcijom da će do kraja godine dostići 5.200.

Organizacija KOD upozorava da je državni vozni park preglomazan i poziva na hitno smanjenje broja službenih vozila i bolju kontrolu njihovog korišćenja.

Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) ističe da su česte zloupotrebe službenih vozila, uključujući korišćenje u privatne svrhe i van radnog vremena, te da je institucionalna reakcija na ove nepravilnosti često izostajala. Svojevremeno je promovisana aplikacije na koju su građani slali slike službeih automobila, za praznike i vikende, od primorja do Zlatibora i Beograda. Sada bi lakše bilo slati fotografije onih koji ih ne koriste.
Da se niko u Vladi ne sjeća obećanja od prije pet godina, svjedoči i ovogodišnji Budžet Crne Gore. Naime, u njemu je za stavku aviona za potrebe Generalnog sekretarijata Vlade predviđeno čak 25 miliona eura. Avion za državni vrh kupiće se od kredita, a u Budžetu se navodi da će se kreditor utvrditi tokom ove godine.

Stručnjaci iz ove oblasti upozorili su da je avion koji se sada koristi kupljen 1999. i da može da se koristi još deceniju.

Istovremeno, troškovi za zarade samo rastu.  Građani su za samo za zarade javnih funkcionera u Generalnom sekretarijatu Vlade i kabinetu premijera za prošli mjesec, april, platili preko 69.800 eura. Po toj računici, godišnje se samo za plate tih nosilaca vlasti iz budžeta isplati preko 830.000 eura. Ne računajući i brojne druge privilegije koje uživaju na račun građana.

Predrag NIKOLIĆ

Kompleks “Montis by Splendid” sagrađen je na parcelama u neposrednoj blizini polja na kojem se izlijeva fekalna kanalizacija, pa sada investitor traži izmještanje laguna. Kako su Monitoru nezvanično kazali u Opštini, izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) može trajati godinama, u najboljem slučaju – dvije. Traži se privremeno rješenje

Lagune, odnosno “jezera”, u koja se već decenijama, bez ikakve prerade, na samom rubu obale Tare, u naselju Breza, izlijevaju sve otpadne vode iz kanalizacionog sistema Kolašina, godinama predstavljaju veliki ekološki problem, a sada su i direktna smetnja za otvaranje jednog od hotela sa pet zvjezdica. Kompleks “Montis by Splendid” sagrađen je na parcelama u neposrednoj blizini polja na kojem se izlijeva fekalna kanalizacija, pa sada investitor traži izmještanje laguna. Kako su Monitoru nezvanično kazali u Opštini, izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) može trajati godinama,  u najboljem slučaju dvije godine, nakon što se izaberu izvođač i nadzor.

Investitor je, započinjući gradnju hotela, računao na brže obezbjeđivanje komunalne infrastrukture, pa su radovi započeti na poljani bez puta, vode, kanalizacije i na svega nekoliko desetina metara od polja na kojima završavaju otpadne vode. Sa prozora tog objekta trenutno se pruža pogled na Taru, ali i na nimalo privlačnu površinu pokrivenu muljem i trskom. Svuda u okolini objekta osjeća se izuzetno neprijatan miris.  Posao izgradnje PPOV i nove kanalizacione mreže, nakon mnogo komplikovanih procedura koje zahtijevaju projekti finansirani “evropskim” novcem, konačno je stigao do faze izbora izvođača radova i nadzora. Okončanje projekta riješiće brojne probleme i Kolašincima i investitorima, ali do tada treba tražiti privremena rješenje, objašnjavaju u kolašinskoj vlasti.

“Investitor je tražio izmještanje i remedijaciju jedne od laguna. Ponudio je i nekoliko rješenja, ali još ništa nije formalizovano niti su poznati detalji tog budućeg posla. Laguna bi se izmjestila na jednu od susjednih opštinskih parcela, što bi, navodno, omogućilo otvaranje hotela. Međutim, naglašavamo da je to privremeno rješenje i da će poslužiti samo do izgradnje PPOV-a”, kazali su Monitoru iz kolašinskog preduzeća Vodovod i kanalizacija.

Uvjeravaju da će eventualno izmještanje jednog od polja na kojem završava kanalizacija biti praćeno pažljivim procedurama i da neće dodatno ugroziti životnu sredinu. Iz Opštine podsjećaju na obaveze lokalne uprave prema investitoru i na činjenicu da je u okviru hotela koji se gradi u blizini laguna, a koji se nalazi na listi razvojnih projekata u oblasti turizma, planirana izgradnja 238 smještajnih jedinica (25 apartmana i 213 soba). Investicija je “teška” 21,07 miliona eura, a namjera investitora je da realizacijom tog projekta omogući zapošljavanje 230 radnika. Međutim, u kolašinskoj vlasti još ne mogu da kažu ko bi finansirao izmještanje lagune i sanaciju tog prostora.

Izgradnja hotela na lokacijama bez prethodno riješene osnovne infrastrukture, naročito kanalizacije, pokazala se u više slučajeva u Kolašinu kao velika glavobolja i za vlast i za investitore. “Montis by Splendid” nije izuzetak, pa, osim izmještanja laguna, taj hotel još čeka i adekvatan putni prilaz, kao i vodovodnu mrežu.

Mještani čije se kuće nalaze u okolini laguna, i koji godinama tvrde da im je zbog nesnosnog smrada i komaraca život ljeti nepodnošljiv, sada se boje načina na koji će izmještanje biti izvedeno. Tvrde da će spriječiti realizaciju ukoliko bi nova lokacija bila još bliže njihovim kućama. Objašnjavaju i da godinama pokušavaju da skrenu pažnju na ugroženost Tare zbog blizine “jezera sa fekalijama”.

“Veliki je rizik da izmještanje dovede do kontaminacije novih lokacija. Ukoliko se otpadne vode preusmjere na novu poziciju, stvara se nova ekološka crna tačka. To može dovesti do zagađenja površinskih i podzemnih voda, što direktno ugrožava okolnu poljoprivredu, vodosnabdijevanje i biodiverzitet. Ne znamo koja je lokacija predviđena, ali ne bi nas čudilo da se iskoristi parcela koja se graniči sa privatnim imanjima na kojima su kuće”, kažu mještani Breze.

Upozoravaju i da bi prilikom izmještanja, zemljani radovi i eventualna sanacija postojeće lagune mogli osloboditi nataložene toksične materije koje su se godinama akumulirale. Apeluju na lokalne i državne vlasti da se taj posao ne shvati kao “fizičko prebacivanje problema na drugu lokaciju”, već kao prilika da se “konačno riješi pitanje tretmana otpadnih voda u Kolašinu na sistemski, održiv i ekološki prihvatljiv način”.

Ukupna dužina postojeće kanalizacione mreže u Kolašinu iznosi oko tri i po kilometra. Trenutno je na mrežu priključeno 850 korisnika, što je oko 8,5 odsto ukupnog broja stanovnika. Procjenjuje se da je istovremeno u upotrebi oko 1.300 septičkih jama. Izgradnja fekalne kanalizacione mreže počela je 1995. godine, a završena je uglavnom do 2000.

“Najveći dio otpadnih voda, bez prethodnog tretmana, ispušta se u potoke i rijeke Taru i Plašnicu. Otpadne vode iz kanalizacionog sistema grada ispuštaju se direktno u lagune koje se nalaze na sjeveru grada, u oblasti Breze. Lagune ne funkcionišu ispravno jer nisu obložene, a zemlja je dovoljno propusna da otpadne vode iz lagune 1 poniru u zemlju. Izlaz iz lagune 1 do lagune 2 nalazi se na takvom nivou da otpadne vode nikada ne stižu do lagune 2. Laguna koja je trenutno u funkciji ima sloj mulja na dnu debljine 30 do 60 centimetara”, piše u dokumentaciji dostavljenoj uz zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat PPOV.

Mulj iz laguna prolazi kroz proces fermentacije, pri čemu stvara neprijatne mirise i tako ozbiljno narušava kvalitet životne sredine. Pored toga, postoji mogućnost kontaminacije rijeke Tare, koja je kao krajnji recipijent otpadnih voda udaljena svega oko 25 metara.

U okviru inovirane verzije Studije izvodljivosti za PPOV iz 2020. godine analizirane su tri opcije, a kao najoptimalniji izabran je “konvencionalni proces aktivnog mulja sa aerobnom stabilizacijom mulja”. Do 2012. godine za izgradnju PPOV u Kolašinu izdvojeno je 1,2 miliona eura — gotovo milion eura je bio kredit od Evropske investicione banke, dok je iz pretpristupnih fondova EU obezbijeđeno 200.000 eura. Potom su zafalila sredstva za relizaciju, pa se PPOV i novi kilometri kanalizacione mreže još čakaju.

Prije deset godina pripremljena je Studija izvodljivosti, idejni projekat uređen je tokom 2017., a tri godine kasnije studija je inovirana. Kako je ranije saopšteno iz Vlade, Kolašinu će biti proslijeđen kredit od četiri miliona eura, a riječ je o sredstvima iz finansijskog ugovora za projekat “Vodosnabdijevanje i otpadne vode u Crnoj Gori”. Taj novac opredijeljen je za prvu fazu, dok je vrijednost ukupnog projekta procijenjena na oko 12 miliona eura, od čega je investicioni grant WBIF 8,3 miliona, a kredit EIB iznosi četiri miliona. Po okončanju svih faza realizacije, Kolašin bi trebalo da dobije 23 kilometra kanalizacione mreže i PPOV, čiji je kapacitet predviđen za 6.000 stanovnika.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ