Povežite se sa nama

DRUŠTVO

VLAST SE MIJENJA, MODELI OSTAJU: Kritičari uvijek nepoželjni

Objavljeno prije

na

Kao i stara,  i  nova vlast nastoji da medije stavi pod šapu politike, a kritičare ućutka. Za sada ih targetira, umjesto da ih, ako ima dokaza,  procesuira

 

Kritička misao odgovornu i sposobnu vlast čini boljom, napisao je na Tviteru bivši predsjednik države, Vlade i DPS-a Milo Đukanović. Prekasno je shvatio.

Pod okriljem borbe za pravdu, vlast poprima oznake diktature, totalitarizma i represije, ocijenio je Đukanović sadašnje stanje.

,,U protekle tri godine malo je aktera na javnoj sceni očuvalo nezavisnost i nepristrasnost, izoštrilo kritičku misao uprkos sve učestalijim direktnim napadima nosilaca vlasti, kao što su to činili pojedine NVO, novinari, umjetnici, intelektualci. Možemo se saglasiti sa njihovim ocjenama ili ne. možemo i bilo bi poželjno o tome sa njima i voditi dijalog. Ali moramo, posebno ako smo nosioci državnih funkcija, poštovati njihovu nezavisnost i osigurati njihovo pravo na slobodno djelovanje, bez zastrašivanja i prijetnji”, obrazložio je Đukanović na Tviteru.

Sve lijepo sročeno, ali većinu građana i danas hvata jeza od vođenja ,,dijaloga” tokom tri decenije Đukanovićeve vladavine.

,,Bivši predsjednik Crne Gore nas je nostalgično podsjetio na vrijeme ‘slobode mišljenja i javno iskazane kritike’ tokom njegove višedecenijske autokratske vladavine. Ni riječ o napadima na novinare, konstruisanju afera kritički nastrojenim NVO liderima, progonu političkih neistomišljenika, hapšenjima građana zbog ostavljenih komentara na društvenim mrežama”, napisao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Žalosno je što smo dočekali da tri godine nakon smjene vlasti Milo Đukanović bilo kome drži lekcije o odnosu prema civilnom društvu, kazali su iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).

Iz te nevladine organizacije napisali su na Tviteru da su za vrijeme Đukanovićevog režima progonjeni, hapšeni, prebijani i zastrašivani novinari kao i aktivisti civilnog društva. Dodali su kako su ,,najgnusnije” medijske kampanje tabloida vođene pod njegovim patronatom. ,,Ne zaboravljamo kako su Informer, Pink, Pobjeda, Publika satirale kritičare tadašnjeg režima”, kazali su iz MANS-a.

Zaista, teško je zaboraviti bljuvotine koje su tabloidi vlasti pisali o  direktorici MANS-a Vanji Ćalović, o novinarkama Mileni Perović i Milki Tadić Mijović i ostalima koji su protekle tri decenije kritikovali vlast. Dijaloga nije bilo, samo blaćenje.

Zbog najnovije Đukanovićeve izjave iz  URE su žestoko kritikovali bivšeg predsjednika  uz opasku da to ,,može jedino u Crnoj Gori koja trpi svakakve budalaštine i sutone mozgova”.

,,Na svu sreću Đukanović lišen svih direktnih mehanizama u rukovođenju državom, sada jedino može da katkad razveseli građane u ulozi njihovog zaštitnika koji tobože brine o demokratiji, sistemu i državi. Neka mu u tome i svesrdno i dalje pomažu njegovi mediji, kvaziintelektualci, kvaziaktivisti i foteljaši. I neka zabava traje, šta bi bilo da ih nema, bi li drugačije mogli vidjeti napredak društva od 2020. i njihovog odlaska sa vlasti”, zaključuje se u saopštenju ove partije.

No, da od aurtoritativnog načina razmjene mišljenja nijesu imuni ni novi vlastodršci potvrdio je više puta upravo sam premijer Dritan Abazović. ,,Ako smo blokirali Sputnjik, nije ni Gradska TV daleko”, kazao je Abazović prije godinu dana. On je  više puta optužio ovu televiziju za širenje mržnje i nacionalne netrpeljivosti. S druge strane na Gradskoj TV se emitiju emisije koje su naslovljenje – Zašto Dritan Abazović vodi Crnu Goru u građanski rat?.

Abazović je  u proteklom periodu takođe žestoko kritikovao i optuživao neke od organizacija poput Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), zbog kritika na račun načina trošenja novca od strane tehničke vlade, i ranije zbog kritike na račun tzv. anti mafija zakona, koji je premijer zdušno zagovarao. Optuživao ih je da rade za račun nekih drugih političkih interesa.

Takođe, prije nekoliko dana, a u susret Đukanovićevoj brizi za civilno društvo i slobodnu riječ, ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, takođe član URA,  je nakon akcije u hotelu Podgorica izjavio da su se pojedine osobe su se, kako je rekao, u prethodnih par dana ,,jasno stavile u zaštitu kriminalnih struktura”.

Adžić je za TV Vijesti izjavio da se ,,javljaju određeni pravnici koji staju na stranu mafije, određene NVO, političke partije… Imamo jasne informacije da se u Crnoj Gori, upravo zbog borbe protiv mafije, pokušalo ubistvo visokog funkcionera prije nekoliko dana. Vrlo brzo ćete biti upoznati”.

Nekoliko dana je prošlo a konkretnih dokaza još nema. Pa sve liči na ponavljanje starog obrasca targetiranja ljudi, medija, nevladinih organizacija, bez valjanih dokaza i epiloga.

Čitava ujdurma oko zaslužnih i mafijaških intelektualaca i organizacija, uslijedila je nakon što je policija u poslovnoj zgradi,koja je  poklopila hotel Podgoricu, nakon dojave o postavljenoj bombi, pronašla policijsku i vojnu opremu. U zgradi koju krasi reklama Bemaksa i ogromne crnogorske zastave, nađena je oprema za razbijanje protesta i akcije specijalne policije, uključujući pancire, gumene metke i šok bombe,  ručne – fleš i dimne bombe, startni – gasni pištolj ali i veliki broj crvenih majica sa državnim grbom sa natpisom ,,Da je vječna”.

Nakon ovog otkrića, uslijedila je racija u hotelu Podgorica i oduzimanje vozila Ranka Ubovića, vlasnika Bemaksa.

Onda se ,kao fus nota u medijima i na društvenim mrežama, pojavila crtica da je  veći dio prvog sprata pomenute poslovne zgrade (228 m2) u vlasništvu nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje (CGO), u kojoj je izvršna direktorka Daliborka Uljarević. Komšije su im Bemaks, Normal Tours i Normal Company, koje su u vlasništvu kontraverznog biznismena Žarka Burića, slovenačko akcionarsko društvo Sava osiguranje, nikšićka firma VHM Solutions, koja je 2015. godine adaptirala Zgradu Predsjednika Crne Gore. Cijeli sprat ima i kompaniji Tošković, koja se povezuje sa Ivicom Toškovićem – 2019. godine pravosnažno osuđenim zbog stvaranja kriminalne organizacije i utaje poreza i doprinosa. A tu je i kompaniju Kodio, koja je dijelom u vlasništvu firme Capital Invest – iza koje stoji Blažo Đukanović.

Iako se CGO nije baš našao  u odabranom društvu, problematično je kada vlast neku organizaciju optužuje paušalno ne nudeći dokaze već prosipa maglu po uzoru na DPS.

Ministar Adžić je isto tako prije par mjeseci optužio Akciju za ljudska prava ,,da za potrebe određenih grantova urušavaju institucije”. Razlog- jer je ova organizacija zahtijevala susprenziju policajaca optuženih za torturu. .. ,,Ministar sugeriše da bi više građana policajcima oprostilo da ih tuku i tjeraju da priznaju što nijesu učinili, nego da trguju drogom?! Umjesto da sve ‘prljave’ policajce tretira jednako, u skladu sa zakonom, ministar je nekima unaprijed oprostio i time se diskvalifikovao za obavljanje javne funkcije u pravnoj državi”, odgovorila je na ministrovu prozivku direktorica HRA Tea Gorjanc-Prelević.

Pored pojedinaca, nevladinih organizacija, vlasti smetaju i brojni mediji izašli iz DPS šinjela. Nova uprava Glavnog grada muku muči kako da zakonski sprovede promjene, bolje reći preuzimanje Gradske TV.

,,Mislim da su za naše društvo jako neophodni – kritički mediji prema svakoj vlasti. Više puta sam govorio da su nekada nacionalno bogatstvo bili mediji poput Dana i Vijesti, koji su kritikovali bivšu vlast. Danas imamo drugu situaciju, mi moramo da njegujemo medije poput CdM-a, Pobjede, Gradske, Antene M, koji su kritički prema novoj vlasti… Jer svaka vlast mora da ima svoga kontrolora, nekada su to ovi mediji, a nekada su to neki drugi”, izjavio je Nikola Marković, novinara i direktora RTV Nikšić.

On je istakao da se često nije slagao sa uređivačkom politikom ovih medija ali da ,,medijima, analizom njihove uređivačke politike treba dominantno da se bavi struka, a ne politika, jer ona uvijek ima skriveni cilj. Jesam za to da razgovaramo o svemu, o uređivačkoj politici i profesionalizmu svakog medija, ali ne ako je razlog i cilj da se stavi pod političku kontrolu bilo koji medij”.

Kao i stara,  i  nova vlast nastoji da medije stavi pod šapu politike, a kritičare ućutka. Za sada ih targetira, umjesto da ih, ako ima dokaza, procesuira.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HAOTIČAN POČETAK ZIMSKE SEZONE: Kad se turizam dešava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početak zimske sezone sa brojnim problemima i stupanje na snagu dvostrukog povećanja PDV-a na smještaj siguran su znak da će crnogorski turizam sa olovnim nogama trčati narednu 2025. godinu. Vapaje turističkih radnika nema ko da čuje. Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

 

 

Prošlogodišnja zimska sezona je u Crnoj Gori propala jer nije bilo snijega. Ove godine pao je već krajem novembra i iznenadio sve na sjeveru.  U Ski centru Kolašin 1600 mjesec dana nema struje, a tu  je i hronični problem sa vodosnabdijevanjem i nedostatak adekvatnih puteva i parkinga, da se ne govori o visokim cijenama. Pritom, za samo nekoliko sedmica kreću novogodišnji praznici i đački raspusti.

„Vremenski uslovi omogućili su skijanje već prije 15 dana, ali zbog nepostojanja sistema za osnježavanje staze su neiskorištene. To je apsurd u 21. vijeku“, kaže Dragana Bećirović iz Privredne komore Crne Gore.

U državi gdje se turizam u kontinuitetu dešava, logično je da prihodi padaju. I to ove godine zvanično – po pokazateljima Centralne banke Crne Gore za 50 miliona eura su manji nego 2023. godine ili za četiri odsto. Pad posjeta još veći – više od pet odsto. To je prvi put od obnove nezavisnosti, isključujući 2020. odnosno godinu korone, da je u turizmu žetva opala.

Finansijski rezultati bi bili još gori da ove godine nijesu značajno povećane cijene usluga, praktično u rangu sa svim evropskim mediteranskim zemljama. Baš kao i one u vanpansionu i u supermarketima. Crna Gora više nije jeftina destinacija, svakako ne za goste iz našeg regiona koji su najbrojniji. U situaciji kada se pogoršava ekonomsko stanje i u zapadnoevropskim zemljama, to onda vrijedi i za te goste. Istraživanja pokazuju da oko 80 posto Evropljana mijenjaju navike putovanja zbog klime, sigurnosti i cijena.

Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

“Ako ne preduzmemo korake prije svega u kvalitetu upravljanja našom destinacijom i ne počnemo strategijski da planiramo, jasno je da će se stanje pogoršavati“, smatra izvršni direktor Hotelsko-turističkog preduzeća “Ulcinjska rivijera“ Ćamil Hodžić.

Profesor turističke ekonomije Rade Ratković je uvjeren da je turizam žrtva Vladinog programa Evropa sad 2, jer je zbog njegove realizacije povećan porez na dodatnu vrijednost na smještaj sa sedam na 15 odsto. „Naš turizam je u fazi tihog odumiranja i pretvaranja u biznis za nekretnine“, navodi Ratković.

Sličan je stav predsjednika države Jakova Milatovića. “Ne smijemo dozvoliti da turizam, kao glavni pokretač naše ekonomije, uđe u opasnu zonu stagnacije. Umjesto strateških odgovora dobili smo povećanje poreza koji će dodatno ugroziti naš najveći ekonomski sektor dok konkurencija u regionu grabi krupnim koracima naprijed”, upozorava Milatović.

Niko se iz Vlade i Ministarstva turizma ne oglašava, kao ni iz Nacionalne turističke organizacije, dok cijene usluga rastu, ulaganja u turizam je malo i nedovoljno, a kvalitet usluga opada.

U tom kontekstu je, na primjer, razumljivo što je britanski magazin Time Out na listu najpotcjenjenijih evropskih destinacija za 2025. godinu, na prvo mjesto stavio Ulcinj, grad sa najvećim turističkim razvojnim potencijalom u Crnoj Gori.

“Dok se mnoga mjesta širom kontinenta bore sa prekomjernim turizmom, ove zanemarene destinacije čekaju da budu istražene”, navodi se u analizi ovog časopisa koji od 1968. godine izlazi u Londonu.

A da bi bile istražene, mora se do njih nekako doći. Upravo je dostupnost naše države, kako tvrdi dugogodišnji turistički radnik Branko-Diki Kažanegra, najveći problem crnogorskog turizma. „Albanija je 1993.godine  imala tri avionske linije dnevno. Zgrada aerodroma u Tirani je bila jedna baraka. A, šta mi danas imamo, a šta ima Albanija? To je najbolji primjer kako je neko išao naprijed, a mi smo išli unatrag“, ističe Kažanegra.

Zato ova privredna grana i turistički radnici u narednu godinu kreću u trku sa konkurencijom sa olovnim nogama. Izazova je previše – globalna geopolitička situacija, nepovoljna ekonomska kretanja na tržištima, izostanak ulaganja u hotelsku industiju, digitalizaciju i radnu snagu…

U svakom slučaju, turizam je precizan seizmograf koji registruje sve potrese u našem društvu i privredi. Crveni alarm je već upaljen za sve one koji nijesu zaslijepljeni od privilegija, nemara i neodgovornosti.

                                                                                                                                            Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

RATNI ZLOČINI: Crna Gora još bez optužnica protiv ,,vikend ratnika”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Specijalno državno tužilaštvo je  do sada podiglo samo tri optužnice zbog učeća dobrovoljaca iz Crne Gore u ratnim zločinima u BiH i na Kosovu

 

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) nije učinilo dovoljno u istragama o učešću tzv. vikend ratnika iz Crne Gore u ratnim zločinima i pljačkama počinjenim u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu tokom ratova devedesetih, tvrde sagovornici BIRN-a.

Izraz ,,vikend ratnici” se često koristi da opiše dobrovoljce koji su iz Crne Gore i Srbije putovali u BiH i učestvovali u ratnim zločinima tokom devedesetih.

Pravna savjetnica u Akciji za ljudska prava (HRA), Bojana Malović, tvrdi da SDT još nije samoinicijativno istraživalo djelovanje tzv. vikend ratnika, iako indicije o učešću crnogorskih državljana u silovanjima u istočnoj Bosni postoje od 1996. kada je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu podignuta prva optužnica zbog seksualnog zlostavljanja.

,,Specijalno državno tužilaštvo od novembra 2020. izviđa dokazni materijal koji se može odnositi na ‘vikend ratnike’, budući da obuhvata više od 15 crnogorskih državljana osumnjičenih za teške zločine − uključujući ubistvo, mučenje, seksualno ropstvo i silovanje na području Foče. Međutim, kako je taj postupak u fazi izviđaja njihovi identiteti nisu poznati javnosti”, kazala je Malović BIRN-u.

Crna Gora je, kao dio Jugoslavije, direktno učestvovala u ratovima devedesetih u Hrvatskoj i BiH, a cnogorski građani su, kao pripadnici Vojske Jugoslavije, učestvovali u ratu na Kosovu. U Crnoj Gori nije bilo ratnih dejstava, ali su na njenoj teritoriji zabilježeni ratni zločini.

U sudskim procesima u BiH, na Kosovu i Hrvatskoj pominju se crnogorski državljani koji su u tim državama kao dobrovoljci učestvovali u ratnim zločinima i pljačkama. U Crnoj Gori su do sada podignute tri optužnice protiv crnogorskih državljana zbog ratnih zločina u susjednim državama, od kojih se jedna završila osuđujućom presudom.

Apelacioni sud je u decembru 2019. potvrdio presudu kojom je bivši pripadnik Vojske Jugoslavije iz Nikšića, Vlado Zmajević, osuđen na 14 godina zatvora zbog ubistva 4 albanska civila u selu Žegra kod Gnjilana tokom rata na Kosovu 1999.

Pred Višim sudom u Podgorici sudi se crnogorskom državljaninu, Slobodanu Pekoviću, koji se tereti da je kao vojnik Vojske Republike Srpske (VRS) ubio dvije osobe i silovao ženu bošnjačke nacionalnosti u Foči 1992. Peković je 23. oktobra pušten da se brani sa slobode, nakon što crnogorski Viši sud u roku od tri godine nije donio presudu.

SDT je prošlog juna podiglo optužnicu protiv pripadnika crnogorske granične policije, Zorana Gašovića, koji se tereti da je kao pripadnik VRS počinio zločine protiv čovječnosti u Hadžićima kod Sarajeva 1992. godine.

Spiskovi za paljenje kuća

U izvještaju Evropske komisije o napretku za 2024. navodi se da je Crna Gora počela sa proaktivnim istragama ratnih zločina, kao i da SDT trenutno istražuje 12 slučajeva.

VDT je 16. septembra usvojilo Strategiju za istraživanje ratnih zločina koja se odnosi na period 2024 – 2027., kojom je planirano uspostavljanje održivog bilansa rezultata u istragama, procesuiranju i presudama u slučajevima ratnih zločina, uz punu saradnju sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove, koji je nasljednik Tribunala u Hagu.

Iz SDT nijesu odgovorili BIRN-u koliko su pokrenuli istraga o učešću ,,vikend ratnika” u ratnim zločinima u susjednim državama.

Visoki oficir jugoslovenske Kontraobaveštajne službe (KOS), Radomir Goranović, ističe da ,,vikend ratnici” nisu bili prisutni tokom napada Jugoslovenske narodne armije (JNA) na Dubrovnik.

Vojne formacije JNA, koje su uglavnom činili crnogorski vojnici i rezervisti,  od decembra 1991. do maja 1992. opsjedale su Dubrovnik i Konavle.

Goranović, kojeg je napad na Dubrovnik zatekao u Kuparima, tvrdi da je na dubrovačkom ratištu organizovana sistematska pljačka pod okriljem vojske.

,,Postojali su spiskovi za paljenje kuća. Prilikom povlačenja sve što je moglo iz kuća, hotela, aerodroma Ćilipi i ostalih objekata odneseno je u Crnu Goru. Ne sporim da je bilo i pojedinačnih pljački, ali su one bile manje značajne u odnosu na sistematsku koja je bila naređena od vojnog i političkog vrha”, kazao je.

,,Godinama nakon napada na Dubrovnik u Nikšiću su prepričavali da su se pojedini rezervisti kući vratili sa punim čuturicama zlata”, dodao je.

Županijski sud u Splitu je u novembru 2014. osudio Marka Grandova iz Bijelog Polja na sedam godina zatvora, jer je kao pripadnik JNA u oktobru 1991. zapalio tri kuće, opljačkao restoran i kuću Stijepa Vladimira u Slanom. Grandov je odbacio optužbe, navodeći da je osuđen jer je na jednom zapaljenom hotelu u Slanom bilo ispisano njegovo ime.

 

Odlazili u istočnu Bosnu zbog pljačke i silovanja

Sagovornici BIRN-a tvrde da pojava ,,vikend ratnika” iz Crne Gore dobija puni zamah od maja 1992. na području Foče i drugih mjesta u istočnoj Bosni i Hercegovini, u blizini granice sa Crnom Gorom.

Malović ističe da su iz Crne Gore u istočnu Bosnu odlazile naoružane paravojne grupe i pojedinci da ratuju kao dobrovoljci na strani Vojske Republike Srpske.

,,Nazivani su ‘vikend ratnici’ jer su neki od njih namjenski odlazili u rat u svrhu pljačke, sporadično, i na nekoliko dana. Uglavnom, crnogorski državljani su na bosanskoj teritoriji počinili brojna razbojništva, paljevine, pljačke, silovanja, ubistva, zlostavljanja i ostvarivali ratni profit”, tvrdi Malović.

Crnogorski dobrovoljci koji su učestvovali u silovanjima u okolini Foče pominju se i u svjedočenjima žrtava pred Haškim tribunalom.

Tako je na suđenju pripadnicima VRS Dragoljubu Kunarcu, Zoranu Vukoviću i Radomiru Kovaču ,,Svjedokinja 50″, čiji je identitet zaštićen, izjavila da je silovao jedan crnogorski vojnik, kojeg je opisala kao ,,starog” i ,,odvratnog”.

,,Odveo me je u sobu gdje mi je prijetio nožem i govorio: ‘Vidjećete vi muslimani. Nacrtaću ti krst na leđima. Sve ću vas pokrstiti. Sad ćete postati Srbi’… Silovao me je na zvjerski način, tako grubo da sam kasnije vidjela da krvarim. Sve me je boljelo: stomak, leđa, noge, sve je bilo bolno”, kazala je ,,Svjedokinja 50″.

,,Ono što me je najviše od svega zaboljelo je to što je sigurno bio tridesetak godina stariji od mene. Sigurno je bio star koliko i moj otac”, dodala je.

Dragoljub Kunarac je bio komandir specijalne dobrovoljačke jedinice sastavljene od dobrovoljaca uglavnom porijeklom iz Crne Gore. Kunarac, koji je do 1992. živio u Tivtu, osuđen je na 28 godina zatvora zbog  silovanja i porobljavanja žena bošnjačke nacionalnosti.

U dokumentaciji Međunarodnog krivičnog suda u Hagu pominje se i najmanje 10 crnogorskih vojnika kao i kuća u fočanskom naselju Aladža koja je služila kao ,,crnogorski štab”. U optužnici protiv Kunarca, pomenuta su i najmanje četiri vojnika iz Crne Gore koji su učestvovali u silovanjima u Foči.

,,Crnogorski vojnik koji je silovao FWS-50 prijetio joj je da će joj odrezati ruke i noge i odnijeti je u crkvu na krštenje”, navodi se u jednom od transkripata sa suđenja.

Podsjećajući se antiratnog skupa opozicionog Liberalnog saveza Crne Gore (LSCG) početkom devedesetih, novinar Sead Sadiković kazao je da se živo sjeća petnaestak ,,vikend ratnika” iz Bijelog Polja.

,,Sjećam se da su bili naoružani i da su zaustavili autobuse u kojima su bili ‘Liberali’. Okupljali su se u parku, orgijali i pjevali svoje pjesme. Danas se neki od njih stide svega toga”, kazao je Sadiković.

,,Oni su išli u Bosnu, prema Foči, najdalje do Pala”“, dodao je.

Optužnice u BiH i na Kosovu

Pred sudom u BIH do sada su podignute optužnice protiv dva crnogorska državljanina koji mogu spadati u kategoriju ,,vikend ratnika” – Ranka Radulovića i Miodraga Nikačevića.

Sud BiH je u septembru 2020. podigao optužnicu protiv Radulovića jer je od jula do augusta 1992. učestvovao u napadu na civilno stanovništvo na području Foče, uzimao taoce, uništavao imovinu i zatvarao civile bošnjačke nacionalnosti, ali i pomagao u prisiljavanju djevojaka na seksualni odnos. Tokom suđenja Radulović se u septembru 2021. putem video linka iz Podgorice izjasnio da nije kriv.

Radulovićevo ime se pominjalo i tokom svjedočenja na suđenju Dragoljubu Kunarcu.

,,Silovao me je i vrijeđao, psovao moju majku. Rekao je da sam bula, Turkinja… Zatim me je vratio u kuću”, navodi se u svjedočenju jedne od žrtava.

Radulović (64) koji živi u Nikšiću nikada nije bio pod istragom crnogorskih pravosudnih organa zbog navoda o učešću u ratnim zločinima. U Crnoj Gori je bezuspješno suđen za organizovani kriminal i nelegalno posjedovanje oružja, a od 24. juna je u bjekstvu nakon što je osumnjičen za silovanje dvadesettrogodišnje djevojke u Nikšiću.

Apelaciono vijeće Suda BiH je u decembru 2010. osudilo crnogorskog državljanina Miodraga Nikačevića na 10 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti počinjenih na području Foče.

Nikčević, poznat kao Zunđa i Nikač, bio je komandir specijalne jedinice VRS zvane ,,Nikačevi” koja je djelovala u Foči.

On je proglašen krivim za silovanja u aprilu i julu 1992., kao i privođenje Rasima Klapuha, kojeg je predao Vojnoj policiji, a kome se nakon toga gubi svaki trag.

,,Sud u BiH je teretio Nikačevića za progon civilnog bošnjačkog stanovništva iz opštine Foča, u okviru kog je učestvovao u prisilnom nestanku dvije osobe bošnjačke nacionalnosti, pomagao u silovanju dvije Bošnjakinje i učestvovao u zatvaranju i prisilnim preseljenjima civila bošnjačke nacionalnosti”, kazala je Malović.

Pred Okružnim sudom u Trebinju u toku je suđenje crnogorskim državljanima Milutinu Đilasu i Rajku Vojvodiću koji se terete da su 1992. godine, kao pripadnici VRS silovali žene koje nisu bile vojno angažovane i nisu učestvovale u neprijateljstvima.

Osnovni sud u Prištini 19. jula osudio je crnogorskog državljanina Ekrema Bajrovića na 12 godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih u maju 1999. protiv albanskog civilnog stanovništva u selima Starodvorane, Žač i Đurakovac na teritoriji opštine Istok.

Nakon 2020. Crna Gora je od Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove dobila dokumenta koja se odnose na  više od 15 crnogorskih državljana osumnjičenih za učestvovanje u zločinima tokom rata u Bosni i Hercegovini.

,,U poslednje vrijeme ažuriran je rad na predmetima koji su dostavljeni iz Haškog tribunala, a koji se dijelom mogu odnositi na ‘vikend ratnike’. Međutim, okončanje tih istraga možemo očekivati tek u naredne dvije godine”, smatra Malović.

Predrag NIKOLIĆ
Tekst je dio projekta ,,Kultura sjećanja za svjetliju budućnost” koji realizuje Građanska alijansa u partnerstvu sa BIRN Crna Gora, koji je podržan kroz regionalni projekat ,,Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu”, uz finansijsku podršku Evropske unije.
Regionalni projekat sprovodi UNDP. Sadržaj je isključivo odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove donatora.

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA POSLIJE IZBORA: Poslovi ne smiju da stanu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve. Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini

 

 

Deset dana nakon lokalnih izbora u Budvi i proglašenja konačnih rezultata, nema naznaka da se uskoro može očekivati dogovor političkih grupacija koje su učestvovale na njima. Postupci dvije vodeće stranke, koalicija Demokratskog fronta koju predvodi kandidat za predsjednika Opštine, Mladen Mikielj i grupa građana Budva naš grad, Nikole Jovanovića, takođe pretendenta za fotelju gradonačelnika, istovjetni su onima koje su vodili nakon majskih izbora, na kojima je rezultat u broju mandata bio neriješen. Njihove liste osvojile su oba puta po devet odborničkih mjesta u Skupštini grada, nedovoljno da same formiraju izvršnu vlast.

Pregovore pokreće Jovanović, uz uslov da njemu pripada predsjednička fotelja. On  poziva  na dogovore pojedine partije iz DF  SNP i Demokratsku narodnu partiju.. Prošlog puta  iz DF-a mu je stavljeno do znanja da to neće proći. Sasvim izvjesno neće ni sada.

Upućeni tvrde da Jovanović ima podršku aktuelnog predsjednika Opštine Mila Božovića iz pritvorske jedinice u Spužu. To je i podrška moćnog građevinskog lobija, zainteresovanog da unosni poslovi ne presahnu.

Za eventualno  pravljenje postizborne koalicije sa DPS-om, Jovanović bi morao ubijediti odbornike sa svoje liste, Budva naš grad, nekadašnje sledbenike jedinstvenog DF-a. Tokom junskih pregovora to mu nije pošlo za rukom, nekoliko njih odbilo je takvu saradnju. Sada je dovoljno  da tri odbornika to učine,  da otpadne mogućnost  povratka DPS-a u izvršnu vlast u Budvi, poslije osam godina.

Upućeni navode da je uslov DPS-a koji donosi sedam mandata, da dobije opštinska preduzeća na upravljanje. Treći partner, Evropski savez, sa dva mandata, čiji je lider Petar Odžić traži funkciju predsjednika lokalnog parlamenta. Fotelja predsjednika Opštine Budva bila bi Jovanovićeva.

Iz te vruće stolice tri gradonačelnika turističke metropole završila su u Spužu. Prva dvojica, Rajko Kuljača i Lazar Rađenović kao pripadnici OKG Budva, pravosnažno su osuđeni. Milo Božović, uhapšen u aprilu 2023. godine i dalje je predsjednik Opštine i čeka ishod sprovedenog istražnog postupka u pritvoru.

Uprkos svemu, u gradu bez parlamenta i funkcionalne vlasti, unosni poslovi nimalo ne trpe. Ugovore o javnim nabavkama za izvođenje raznih građevinskih radova, po odobrenju Višeg suda u Podgorici, potpisivao je u Spužu, predsjednik Milo Božović, sve do imenovanja potpredsjednice Opštine Jasne Dokić.

Pregled podataka Službe javnih nabavki, pokazuje kako su pojedine građevinske firme postale stalni pretplatnici na opštinski budžet. Obećane ekskluzivne  kapitalne investicije u gradu svele su se na izgradnju lokalnih puteva i ostale saobraćajne infrasturkture. Na razne atmosferske kanale, podmorske ispuste, sanaciju ili modernizaciju postojećih trotoara i saobraćajnica. Samo u 2024. godini na pomenute radove utrošeno je oko šest miliona eura. Većinu ugovora parafirala je potrpedsjednica Dokić.

Privilegovane firme, odabrane na tenderima na kojima se po pravilu pojavljuju kao jedini i najpovoljniji ponuđači, jesu poznati Bemax sa podugovaračem BB Solar, u vlasništvu Blaža Đukanovića, sina bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, zatim kompanija Carat vlasnika Dragana Perovića, kuma i poslovnog partnera Mila Božovića. Tu je i neizbježna firma Asfalt beton gradnja iz Podgorice, bliska bivšem predsjedniku Marku Batu Careviću, Hidromont inženjering iz Podgorice i druge.

Tokom 2024. godine firma Asfalt-Beton, koju zastupa izvjesni Vladimir Mirković, realizovala je osam ugovora o javnim nabavkama, vrijednim oko 3,5 miliona eura, bez obračunatog PDV. Ova firma debitovala je u Budvi u doba predsjednikovanja Bata Carevića. Asfalt beton gradnja u jednoj godini od Carevića je dobila poslove vrijedne preko 2 miliona eura. Kako bi se u posao, kao podizvođač, ugradila firma Carinvest. Asfalt beton gradnja od tada čvrsto drži monopol u izvođenju javnih radova na teritoriji Opštine.  Carević javno podržava  Jovanovića i njegov tim.

Pojedinačno najjači ugovor u tekućoj godini dodijeljen je kompaniji Hidromont za sanaciju ispusta u Bečićima i na Zavali, vrijedan 2,5 miliona eura.

Potpredsjednica Dokić potpisala je početkom novembra drugi ugovor sa Bemaxom o izradi atmosferskog kanala u centru Budve, kod gradske Pošte, vrijedan 720 hiljada eura. Podugovarač BB Solar dobija svojih 1,2 procenta za izvođenje elektrotehničkih radova.

Podsjećamo, u decembru 2023. godine, Božović je potpisao prvi ugovor sa Bemax-om  vrijedan 2.924.681 eura za rekonstrukciju ulice 22 Novembar i Mediteranske, u centru Budve. Podugovarač u ovom poslu bila je firma mladog Đukanovića BB Solar, koja je na ime procenta od 16,27 odsto inkasirala 488.000 eura. Nakon završenih radova koji su trajali tokom turističke sezone, glavni problem tog dijela grada, stvaranje velikih poplava tokom obilnih padavina, nije riješen. Poplave su i dalje tu, ulice su neprohodne nakon prvih kiša uprkos utrošenim milionima.

Bemax je ponovo angažovan, da napravi novi atmosferski kanal koji će vodu sa ulice odvesti dalje, u more. Za popravni rad, Bemax i BB Solar prihodovaće 600.000 eura.

Najvrjedniji ugovor u poslednje dvije godine parafirao je predsjednik Božović u julu 2023., tri mjeseca nakon hapšenja, sa konzorcijumom kojeg čine firme Carat doo, Asfalt-Beton doo, Geotim MNE doo,  za izvođenje radova na komunalnom opremanju za izgradnju tri saobraćajnice u naselju Dubovica. Vrijednost ovog posla je vrtoglavih 4,5 miliona eura.

Istog dana Perović i Božović potpisuju još jedan ugovor za igradnju saobraćajnice A 75-75 u Bečićima, na iznos od 347.000 eura. U jednom danu blizu 5 miliona eura iz gradske budžeta prelilo se u ruke budvanskog biznismena Dragana Perovića.

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve.

Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo