Povežite se sa nama

DRUŠTVO

VLAST SE MIJENJA, MODELI OSTAJU: Kritičari uvijek nepoželjni

Objavljeno prije

na

Kao i stara,  i  nova vlast nastoji da medije stavi pod šapu politike, a kritičare ućutka. Za sada ih targetira, umjesto da ih, ako ima dokaza,  procesuira

 

Kritička misao odgovornu i sposobnu vlast čini boljom, napisao je na Tviteru bivši predsjednik države, Vlade i DPS-a Milo Đukanović. Prekasno je shvatio.

Pod okriljem borbe za pravdu, vlast poprima oznake diktature, totalitarizma i represije, ocijenio je Đukanović sadašnje stanje.

,,U protekle tri godine malo je aktera na javnoj sceni očuvalo nezavisnost i nepristrasnost, izoštrilo kritičku misao uprkos sve učestalijim direktnim napadima nosilaca vlasti, kao što su to činili pojedine NVO, novinari, umjetnici, intelektualci. Možemo se saglasiti sa njihovim ocjenama ili ne. možemo i bilo bi poželjno o tome sa njima i voditi dijalog. Ali moramo, posebno ako smo nosioci državnih funkcija, poštovati njihovu nezavisnost i osigurati njihovo pravo na slobodno djelovanje, bez zastrašivanja i prijetnji”, obrazložio je Đukanović na Tviteru.

Sve lijepo sročeno, ali većinu građana i danas hvata jeza od vođenja ,,dijaloga” tokom tri decenije Đukanovićeve vladavine.

,,Bivši predsjednik Crne Gore nas je nostalgično podsjetio na vrijeme ‘slobode mišljenja i javno iskazane kritike’ tokom njegove višedecenijske autokratske vladavine. Ni riječ o napadima na novinare, konstruisanju afera kritički nastrojenim NVO liderima, progonu političkih neistomišljenika, hapšenjima građana zbog ostavljenih komentara na društvenim mrežama”, napisao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Žalosno je što smo dočekali da tri godine nakon smjene vlasti Milo Đukanović bilo kome drži lekcije o odnosu prema civilnom društvu, kazali su iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).

Iz te nevladine organizacije napisali su na Tviteru da su za vrijeme Đukanovićevog režima progonjeni, hapšeni, prebijani i zastrašivani novinari kao i aktivisti civilnog društva. Dodali su kako su ,,najgnusnije” medijske kampanje tabloida vođene pod njegovim patronatom. ,,Ne zaboravljamo kako su Informer, Pink, Pobjeda, Publika satirale kritičare tadašnjeg režima”, kazali su iz MANS-a.

Zaista, teško je zaboraviti bljuvotine koje su tabloidi vlasti pisali o  direktorici MANS-a Vanji Ćalović, o novinarkama Mileni Perović i Milki Tadić Mijović i ostalima koji su protekle tri decenije kritikovali vlast. Dijaloga nije bilo, samo blaćenje.

Zbog najnovije Đukanovićeve izjave iz  URE su žestoko kritikovali bivšeg predsjednika  uz opasku da to ,,može jedino u Crnoj Gori koja trpi svakakve budalaštine i sutone mozgova”.

,,Na svu sreću Đukanović lišen svih direktnih mehanizama u rukovođenju državom, sada jedino može da katkad razveseli građane u ulozi njihovog zaštitnika koji tobože brine o demokratiji, sistemu i državi. Neka mu u tome i svesrdno i dalje pomažu njegovi mediji, kvaziintelektualci, kvaziaktivisti i foteljaši. I neka zabava traje, šta bi bilo da ih nema, bi li drugačije mogli vidjeti napredak društva od 2020. i njihovog odlaska sa vlasti”, zaključuje se u saopštenju ove partije.

No, da od aurtoritativnog načina razmjene mišljenja nijesu imuni ni novi vlastodršci potvrdio je više puta upravo sam premijer Dritan Abazović. ,,Ako smo blokirali Sputnjik, nije ni Gradska TV daleko”, kazao je Abazović prije godinu dana. On je  više puta optužio ovu televiziju za širenje mržnje i nacionalne netrpeljivosti. S druge strane na Gradskoj TV se emitiju emisije koje su naslovljenje – Zašto Dritan Abazović vodi Crnu Goru u građanski rat?.

Abazović je  u proteklom periodu takođe žestoko kritikovao i optuživao neke od organizacija poput Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), zbog kritika na račun načina trošenja novca od strane tehničke vlade, i ranije zbog kritike na račun tzv. anti mafija zakona, koji je premijer zdušno zagovarao. Optuživao ih je da rade za račun nekih drugih političkih interesa.

Takođe, prije nekoliko dana, a u susret Đukanovićevoj brizi za civilno društvo i slobodnu riječ, ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, takođe član URA,  je nakon akcije u hotelu Podgorica izjavio da su se pojedine osobe su se, kako je rekao, u prethodnih par dana ,,jasno stavile u zaštitu kriminalnih struktura”.

Adžić je za TV Vijesti izjavio da se ,,javljaju određeni pravnici koji staju na stranu mafije, određene NVO, političke partije… Imamo jasne informacije da se u Crnoj Gori, upravo zbog borbe protiv mafije, pokušalo ubistvo visokog funkcionera prije nekoliko dana. Vrlo brzo ćete biti upoznati”.

Nekoliko dana je prošlo a konkretnih dokaza još nema. Pa sve liči na ponavljanje starog obrasca targetiranja ljudi, medija, nevladinih organizacija, bez valjanih dokaza i epiloga.

Čitava ujdurma oko zaslužnih i mafijaških intelektualaca i organizacija, uslijedila je nakon što je policija u poslovnoj zgradi,koja je  poklopila hotel Podgoricu, nakon dojave o postavljenoj bombi, pronašla policijsku i vojnu opremu. U zgradi koju krasi reklama Bemaksa i ogromne crnogorske zastave, nađena je oprema za razbijanje protesta i akcije specijalne policije, uključujući pancire, gumene metke i šok bombe,  ručne – fleš i dimne bombe, startni – gasni pištolj ali i veliki broj crvenih majica sa državnim grbom sa natpisom ,,Da je vječna”.

Nakon ovog otkrića, uslijedila je racija u hotelu Podgorica i oduzimanje vozila Ranka Ubovića, vlasnika Bemaksa.

Onda se ,kao fus nota u medijima i na društvenim mrežama, pojavila crtica da je  veći dio prvog sprata pomenute poslovne zgrade (228 m2) u vlasništvu nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje (CGO), u kojoj je izvršna direktorka Daliborka Uljarević. Komšije su im Bemaks, Normal Tours i Normal Company, koje su u vlasništvu kontraverznog biznismena Žarka Burića, slovenačko akcionarsko društvo Sava osiguranje, nikšićka firma VHM Solutions, koja je 2015. godine adaptirala Zgradu Predsjednika Crne Gore. Cijeli sprat ima i kompaniji Tošković, koja se povezuje sa Ivicom Toškovićem – 2019. godine pravosnažno osuđenim zbog stvaranja kriminalne organizacije i utaje poreza i doprinosa. A tu je i kompaniju Kodio, koja je dijelom u vlasništvu firme Capital Invest – iza koje stoji Blažo Đukanović.

Iako se CGO nije baš našao  u odabranom društvu, problematično je kada vlast neku organizaciju optužuje paušalno ne nudeći dokaze već prosipa maglu po uzoru na DPS.

Ministar Adžić je isto tako prije par mjeseci optužio Akciju za ljudska prava ,,da za potrebe određenih grantova urušavaju institucije”. Razlog- jer je ova organizacija zahtijevala susprenziju policajaca optuženih za torturu. .. ,,Ministar sugeriše da bi više građana policajcima oprostilo da ih tuku i tjeraju da priznaju što nijesu učinili, nego da trguju drogom?! Umjesto da sve ‘prljave’ policajce tretira jednako, u skladu sa zakonom, ministar je nekima unaprijed oprostio i time se diskvalifikovao za obavljanje javne funkcije u pravnoj državi”, odgovorila je na ministrovu prozivku direktorica HRA Tea Gorjanc-Prelević.

Pored pojedinaca, nevladinih organizacija, vlasti smetaju i brojni mediji izašli iz DPS šinjela. Nova uprava Glavnog grada muku muči kako da zakonski sprovede promjene, bolje reći preuzimanje Gradske TV.

,,Mislim da su za naše društvo jako neophodni – kritički mediji prema svakoj vlasti. Više puta sam govorio da su nekada nacionalno bogatstvo bili mediji poput Dana i Vijesti, koji su kritikovali bivšu vlast. Danas imamo drugu situaciju, mi moramo da njegujemo medije poput CdM-a, Pobjede, Gradske, Antene M, koji su kritički prema novoj vlasti… Jer svaka vlast mora da ima svoga kontrolora, nekada su to ovi mediji, a nekada su to neki drugi”, izjavio je Nikola Marković, novinara i direktora RTV Nikšić.

On je istakao da se često nije slagao sa uređivačkom politikom ovih medija ali da ,,medijima, analizom njihove uređivačke politike treba dominantno da se bavi struka, a ne politika, jer ona uvijek ima skriveni cilj. Jesam za to da razgovaramo o svemu, o uređivačkoj politici i profesionalizmu svakog medija, ali ne ako je razlog i cilj da se stavi pod političku kontrolu bilo koji medij”.

Kao i stara,  i  nova vlast nastoji da medije stavi pod šapu politike, a kritičare ućutka. Za sada ih targetira, umjesto da ih, ako ima dokaza, procesuira.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVI UHAPŠENI POLICAJCI: Brojka samo raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora

 

“Nadam se da smo dosadašnjim radom makar malo promijenili percepciju da visoka korupcija prolazi nekaženjeno. Naša misija je da svaki slučaj procesuiramo, kako bi pokazali da niko nije iznad zakona“, rekao je nedavno glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.

U prilog njegovim tvrdnjama idu i brojne akcije koje su pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja izvodili od marta 2022.godine kada je imenovan.  Spisak osoba uhapšenih tokom tih akcija je trocifren.

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora.

Prošle sedmice uhapšen je Ilija Vasović, bivši šef kriminalistike u Baru, a nakon što je portal Libertass press objavio prepisku između njega i optuženog šefa kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta, Aleksandra Mrkića.  Vasoviću tužilaštvo na teret stavlja krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Poslije hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića prvi na spisku za hapšenje iz bezbjednosnog sektora našao se bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović.

U julu 2022.godine dobio je poziv da se javi službenicima Specijalnog policijskog odjeljenja, što je i uradio i od tada se nalazi u pritvoru. Lazović je u spisima Europola označen kao pripadnik kriminalnog Kavačkog klana, koji se dovodi u vezu sa međunarodnim švercom kokaina. SDT Lazovića sumnjiči za pripadnost kriminalnoj organizaciji, šverc droge, oružja i zloupotrebu položaja.  I pored brojnih optužbi na njegov račun, u podgoričkom Višem sudu mu ni nakon dvije godine nije počelo suđenje niti u jednom slučaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Rudnika u Mojkovcu neće biti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Tara resources nije do 25. maja dostavila korigovanu Studiju izvodljivosti, pa se Vlada odlučila za raskid ugovora i naplatu bankarske garancije. Koncesionaru ostaje da se žali Privrednom sudu ili da pokrene arbitražu

 

Vlada će raskinuti ugovor za kompanijom Tara resources, o ekspolataciji rude u rudniku Brskovo kod Mojkovca, saopštio je ministar rudarstva i energetike Saša Mujović. Koncesionar nije u roku koji je istekao 25. maja dostavio Vladi korigovanu Studiju izvodljivosti čime su se stekli uslovi za jednostrani raskid ugovora i naplatu bankarske garancije.

Vlada je zadužila Mujovića da dostavi pisani otkaz koncesionaru, aktivira bankarsku garanciju (500.000 eura) i sprovede sve druge radnje u cilju zaštite prava države. ,,Problem sa kompanijom Tara Resources je bila njihova studija izvodljivosti, koja je u dva navrata dostavljena, ali se oba puta kosila sa zakonima Crne Gore. A znate da je riječ o krovnom dokumentu kojim investitor dokazuje da će rudnik funkcionisati po ekološkim standardima”, naglasio je Mujović.

Tara Resources može se žaliti Privrednom sudu, kao i pokrenuti arbitražu. ,,Na njima je kakva će biti odluka, ali mi smo spremni na sve scenarije i duboko utemeljeni u činjenicama da je pravda na našoj strani i uporedna sudska praksa”, dodao je Mujović.

Projekat otvaranja rudnika je vrijedan 150 miliona eura. Koncesionar je prošle godine saopštio da je uložio 30 miliona, te da od januara 2023. godine plaća koncesionu naknadu koja iznosi blizu 650 hiljada  eura. Nakon osnovnog ugovora iz 2010. godine Vlada je sa Tara Resources potpisala šest aneksa. Posljednjim, u julu 2021. godine, koncesionar je dobio dvije godine da pribavi urbanističko-tehničke uslove. Tumačenja oko toga da li su se stekli razlozi za raskid ugovora, rješila je Međuresorna komisija koja je predložila Vladi da se ugovor raskine.

Premijer Milojko Spajić zatražio je da se pribavi dodatno pravno stručno mišljenje kako bi se otklonio finansijski rizik za državu. Angažovana je advokatska kuća Harrisons. Ministar Saša Mujović je na konferenciji za novinare 21. marta objasnio kako je dobijeno pravno tumačenje da bi jednostranim raskidom ugovora, kakav je bio prijedlog komisije, došli na klizav teren, a postojala bi mogućnost da Tara Resources pokrene međunarodnu arbitražu i ugrozili bi interese Crne Gore. Zato je koncesionaru određen rok 25. maj, da dostavi korigovanu dokumentaciju.

,,Ovo je pobjeda znanja nad neznanjem, istine nad obmanom, dobrom nad lošom namjerom, opštim dobrom nad interesom malog broja osoba”, saopštili su iz Građanske inicijative Zdravi Mojkovac.“Lokalna zajednica je pokazala ogromnu snagu i izrazito visoku svijest. Nisu nasjeli na priče ‘o zlatnim brdima i dolinama’ koje su plasirali kompanija i njihovi pomagači, kako iz prethodne tako i sadašnje vlasti.“ Oni su pozvali obrađivače nacrta prostornog plana Crne Gore do 2030. godine da uklone iz tog dokumenta sve što je vezano za rudarske aktivnosti na Brskovu.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUDSKA PRAKSA IZMEĐU NAVIKA I PRAVA: Klin, ploča i pritvor

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osumnjičeni i optuženi u pritvoru, neki i godinama, čekaju da se domaća pravila o određivanju i produženju pritvora usaglase sa preporukama Evropskog suda. Odgovornima se ne žuri pošto njihove greške, po pravilu, plaća neko drugi

 

Ustavni sud Crne Gore je adresa na koju nezadovoljne stranke traže pravni lijek kada smatraju da im je nanijeta nepravda. No o njihovim odlukama i mišljenju, svjedoci smo, u javnosti se govori zavisno od slučaja i toga da li i kome odgovara ono što su oni utvrdili. I ne samo u javnosti. Podjednaka selektivnost, da pročitaju i usvoje mišljenje sudija Ustavnog suda, prisutna je i kod sudija Višeg suda. Opet zavisno od slučaja do slučaja. To je najuočljivije kada se govori o pritvorskim predmetima u kojima sudije Ustavnog i Višeg suda, u većini slučajeva, imaju različita mišljenja. Od kojih ne odustaju.

Tako postoje već tri žalbe koje su na rješenje o pritvoru pisali advokati bivšeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića, a koje su sudije Ustavnog suda usvojile. Te odluke, izgleda, ne zanimaju sutkinju specijalnog odjeljenja Višeg suda Nadu Rabrenović. Baš kao što je ne dotiču ni one koje su sudije Ustavnog suda usvojile u slučaju Miloša Medenice, sina bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. U njegovom slučaju i sudije Apelacionog suda su, prilikom donošenja odluke o ukidanju rješenja kojim mu se produžava pritvor, ukazale na odluku Ustavnog suda, ali ni to nije uticalo na odluku sutkinje Rabrenović.

Tako je Medenica u pritvoru više od dvije godine, kao jedini član kriminalne grupe, koju je, prema tvrdnjama Specijalnog tužilaštva, lično formirao. A suđenje nije odmaklo dalje od početka, tačnije ni do danas nijesu saslušani svi optuženi. Tako se pritvori, saglasni su brojni pravnici, pretvaraju u kaznu.

To smatra i advokatica Andrijana Razić. Ona kaže kako je u Crnoj Gori pritvor – suprotno zakonu, Ustavu, međunarodnim standardima – postao pravilo, a ne strogi izuzetak, kako bi trebalo i moralo da bude.„Postala je, nažalost, uobičajena praksa da se onoga momenta kad se odredi pritvor bilo kojem uhapšenom ili osumnjičenom licu, već podrazumijeva provizorno osuđujuća presuda, da bi se pokrilo trajanje tog pritvora. To je zastrašujuća praksa koju primjenjuju sudovi odavno“, smatra Razić.

Bivša zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom Valentina Pavličić ukazuje da je neophodno da postoji kvalitetniji dijalog između Ustavnog sudstva i redovnog sudstva. Taj  dijalog ne postoji. „Imamo situaciju da Ustavni sud utvrđuje povrede ljudskih prava, a da se one na identičan način ne verifukuju kod redovnog sudstva. Uvijek kažem da je bolje da se učimo na tuđim greškama i vidimo kako je praksa u regionu ili uopšte regulisala ta pitanja, a da izbjegnemo greške koja će država sjutra morati da ispravlja ili plaća. Međutim, to je nemoguće uraditi dok se ne utvrdi individualna profesionalna odgovornost“, kazala je ona.

Pavličić je pojasnila da se individualna profesionalna odgovornost ne odnosi na izraženo mišljenje sudija u njihovoj odluci. “Ali, ako Ustavni sud kao zadnja brana i zadnji branik prava na nacionalnom nivou, primijeni određene međunarodne standarde ono što je najmanje očekivati ja da se njegovim primjerom povode i ostali sudovi. Tim prije što nemam dilemu da ti predmeti neće, u konačnom, doći pred Evropski sud“, kaže Pavličić. Zato ne krije čuđenje što krivično odjeljenje Vrhovnog suda ne zasjeda i razmatra šta je to Ustavni sud vodilo u pogledu ukidnih razloga odluka o produženju pritvora. I da, ako imaju različite stavove po tim pitanjima, ukrste argumente.

Kada je riječ o dugom trajanju pritvora Pavličić dodaje da nije dobro za Crnu Goru i njen pravosudni sistem da postoji, kako ocjenjuje, ozbiljan zaostatak u rješavanju te vrste predmeta. „Kao neko ko je bio i predsjednik tog odjeljenja, prema onome što ja znam, nema te države koja će moći u realnom periodu da presudi 170 predmeta organizovanog kriminala. I dobijamo sporu pravdu. Onda neko bude tri godine u pritvoru i nakon toga mora biti pušten jer država nije u stanju da izvrši svoje obeveze  i obezbijedi pravo na pravično suđenje u razumnim rokovima, Prema nekim pokazateljima, nama su rokovi po 196 dana trajanja postupaka“, dodaje ona.

Pavličić ukazuje da je neophodno da rukovodioci redovne pravne vlasti i Ustavnog  suda zauzmu jedinstvene stavove. “U nekim predmetima već tri puta se ukidaju redovne odluke sudova. To će biti problematizovano od strane Evropskog suda jer će reći da mi ne poštujemo naš pravni sistem. Čak je Apelacioni sud ukazao Višem na odluku Ustavnog suda i ukinuo neka rješenja o pritvoru vraćajući ih Višem sudu na ponovno odlučivanje. I Viši sud je donio istu odluku. To je taj ping- pong postupak koji je prisutan apsolutno u svim procesima u Crnoj Gori – i krivičnim i parničnim. I to će nam se vratiti kao bumerang. Zato sam, i kao zastupnik pred Evropskim sudom, zagovarala potrebu da se ona sredstva koja se odlivaju iz budžeta na tu vrstu odšteta isplaćuju iz budžeta onih institucija gdje je napravljena ta povreda.”

Pavličić smatra da bi tek tada sudovi vodili računa kada se ukine rješenje Ustavnog suda da to obrazloženje ne bude copy paste već da se dobro razmotri i argumentuje. “Sudovi po tom pitanju moraju biti na visini zadatka. Oni sada to, nažalost, nisu i tu treba uraditi dosta toga kako bi se stanje popravilo”.

Pavličić smatra da koliko god pričali o vetingu, kojem se ne protivi, postavlja se pitanje ko da ga sprovede. “Parlament? Pa to neće prihvatiti nijedan naš međunarodni partner. To jedino mogu biti nezavisne komisija od strane međunarodnih eksperata. I  da se prvo vetinguju tijela koja biraju tužioce i sudije, a ne da tamo sjede lica iz reda uglednih pravnika koji su najmanje ugledni u tom smislu stručnosti ali su predstavnici određenih političih grupacija. I da po tom kriterijumu biraju kandidate…”,  zaključuje ona.

Direktorica Direktorata ljudskih i manjinskih prava, Mirjana Pajković, ukazala je nedavno da se dešava da odluke o lišenju slobode budu zakonite u smislu nacionalnog zakonodavstva, a da sa stanovišta Konvencije budu prilično proizvoljne ili protivne.

„U praksi se nailazi na krovne primjere kršenja zakonitosti odluke o lišenju slobode kao što su samo formalno pokrivenost nacionalnim zakonom, korišćenje stereotipnih formulacija uz odsustvo relevantnih dokaza o odluci za lišenje slobode, nepreispitivanje blažih mjera, ali i nepoštovanje zakonskih rokova o produženju pritvora i nepoštovanje odluke Ustavnog suda“, rekla je Pajković.

Prema njenim riječima, praksa Evropskog suda za ljudska prava daje jasne smjernice ukazujući da postojanje osnova sumnje kao uslova za određenje pritvora, protokom vremena, ne može biti dovoljan razlog da se pritvor produži. „Razlozi da se produži pritvor moraju biti relevantni, dovoljni i moraju biti sadržani u odluci o pritvoru. Odsustvo takvih razloga u obrazloženju odluke nije rijedak primjer u nacionalnim pravnim sistemima. Zbog toga je potrebno navesti šta se u praksi Evropskog suda smatra relevantnim i dovoljnim razlozima“, navela je Pajković.

Osumnjičeni i optuženi u pritvoru, neki i godinama, čekaju da se domaća pravila o određivanju i produženju pritvora standardizuju sa preporukama Evropskog suda. Odgovornima se ne žuri pošto njihove greške, po pravilu, plaća neko drugi.

Svetlana ĐOKIĆ   

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo