Povežite se sa nama

DRUŠTVO

POSLANICI ZA GODINU I PO POTROŠILI PREKO 45.000 EURA NA TELEFONIRANJE: Ko zna za sebe, ne zna za druge

Objavljeno prije

na

Zamislite prosječnog građanina ili građanku koji zarađuje prosječnu platu od 750 eura. Niko mu ne plaća to što dolazi na posao, niti stanarinu. Taj prosječan čovjek, ukoliko nema riješeno stambeno pitanje, u prosjeku potroši oko 300 eura na kiriju i još najmanje 100 eura za račune. Ukoliko ne vozi, mjesečno plaća prevoz makar 150 eura. Ostane mu/joj 200 eura koje treba da rasporedi na hranu, kućne potrepštine, garderobu, izlaske… Savremene igre gladi

 

Abaz DizdarevićMilan Knežević, Andrija NikolićSimonida Kordić, Mevludin Nuhodžić, Suzana Pribilović, Miloš Konatar, Slaven Radunović, Dragica Sekulić, Branko Radulović, Vesna Pavićević, Suada Zoronjić, Genci Nimanbegu, Vladan Raičević, Maja Vukićević, Dragan Ivanović, Milosava Paunović, Nikola Rakočević, Jelena Božović, Nikola Bajčetić, Dragan Vukić, Nikola Rakočević, Maksim Vučinić, Damir Šehović… – neki su među više od 30 poslanika i poslanica u Skupštini Crne Gore koji su u posljednjih godinu i po dana samo za telefonske pozive potrošili po više od 1 500 eura iz državnog budžeta.

Za telefoniranje u tom vremenskom periodu, dakle, utrošeno je preko 45 hiljada eura. To su podaci Skupštine Crne Gore. Prema pisanju “Vijesti“, službene pozive na račun građana nijesu obavljali poslanici Aleksa Bečić, Boris Bogdanović, Mihailo Anđušić, Predrag Bošković, Božena Jelušić, Andrija Mandić, Valentina Minić, Mehmed Zenka, Nela Savković Vukčević

Nije to jedina privilegija koju mogu da koriste predstavnici i predstavnice naroda u Parlamentu. Osim ovih mjesečnih naknada za telefonske račune, poslanici i poslanice imaju pravo i na plaćeno gorivo ili korišćenje svog automobila, parking, pravo na zakup stana, dnevnice za dolazak na skupštinska zasijedanja, službeno vozilo…

Tako je za troškove korišćenja sopstvenog vozila za dolazak na sjednice Skupštine najviše  isplaćeno Simonidi Kordić – 9 721 eura, a zatim Jeleni Božović – 9 270 eura. Slijede ih Vesna Pavićević – 7 485, Jovanka Laličić – 6 043, Kenana Strujić Harbić – 5 976, Milun Zogović – 5 862, Milosava Paunović – 4 936, Andrija Popović – 4 882, Jovanka Bogavac – 4 407 eura… Oni putuju iz Herceg Novog, Kotora, Tivta, Berana, Pljevalja…

Troškovi dolaska svojim vozilom na posao su za poslanika Dejana Đurovića iznosili 4 339 eura, Bogdana Fatića – 5 847. Samo za prethodnu godinu Genci Nimanbegu potrošio je u te svrhe 3 606 eura, dok za ovih pola godine nije imao troškova po tom osnovu. Za dolazak sopstvenim vozilom na sjednice Miomir M. Mugoša isplaćen je 1 635 eura, a Andrija Nikolić 2 191…

Ima i onih koji koriste sve privilegije. Tako je iz budžeta za zakup stana Branku Čavoru, Maji Vukićević, Momu Koprivici i Draganu Krapoviću plaćeno po 5 940 eura, a Albinu Ćemanu – 5 569. Prošle godine Tamara Vujović je u ove svrhe potrošila 3 107.

Za hotelski smještaj za predsjednicu Parlamenta Danijelu Đurović izdvojeno je čak 21 021 eura.  Hotelski smještaj za Jovanku Bogavac je koštao 4 247 eura, a za Milosavu Paunović 5 032 eura.

Jovanki Laličić isplaćeno je 2 079 eura dnevnica za dolazak na skupštinska zasijedanja, Jovanki Bogavac 1 935, Simonidi Kordić 1 566, Vesni Pavićević 1 476 eura…

Troškove goriva za službena vozila u vrijednosti od 2 744 eura napravila je Branka Bošnjak, dok je Dragan Vukić za to utrošio 1 957 eura, Branimir Gvozdenović 1 710, Božena Jelušić 1 869, Momo Koprivica 2 003, Slaven Radunović 1 871…

Svi ovi brojevi upućuju na samo jedan zaključak – isplati se, dakle, predstavljati građane i građanke u najvišem domu jedne države.

Plate poslanika i poslanica u Crnoj Gori su i do 25 puta veća od materijalnog obezbjeđenja porodice (MOP) za jednog člana, a do 13 puta od MOP-a za petočlanu familiju. Prema podacima od prošle godine, plata predstavnika i predstavnica građana je oko dvije hiljade eura, ne računajući sve druge privilegije, kao ni naknade koje nerijetko dobijaju za rad po raznoraznim odborima. MOP za jednog člana iznosi oko 80 eura, a za pet članova nešto preko 152 eura.

MOP primaju porodice koje su po svim kriterijuma siromašne. I dok su plate poslanika u prethodnom periodu zahvaljujući programu “Evropa sad” porasle za oko 200 eura, socijalna primanja su se zanemarljivo uvećala. Prema podacima iz januara ove godine, u 24 opštine ukupno je bilo 6 325 porodica koje su primale MOP, a njima je tog mjeseca ukupno isplaćeno preko 723 hiljade eura.

Građani i građanke Crne Gore za bruto plate 81 poslanika i poslanice na godišnjem nivou izdvoje oko tri miliona eura.

Zamislite sada prosječnog građanina ili građanku koji zarađuje prosječnu platu koja, prema podacima Uprave za statistiku MONSTAT iz februara ove godine, iznosi oko 750 eura. Niko mu ne plaća to što dolazi na posao, niti stanarinu. Taj prosječan čovjek, ukoliko nema riješeno stambeno pitanje, u prosjeku potroši oko 300 eura na kiriju i još najmanje 100 eura za račune. Ukoliko ne vozi, mjesečno plaća prevoz makar 150 eura. I ostane mu/joj 200 eura koje treba da rasporedi na hranu, kućne potrepštine, garderobu, izlaske… Savremene igre gladi.

U Crnoj Gori svaki četvrti građanin živi u riziku od siromaštva, a, prema podacima UNICEF-a iz februara 2022. godine, najmanje trećina djece – u siromaštvu.

U susret Međunarodnom danu siromašnih koji se obilježava 9. avgusta, valja preispitati onu narodnu – ko nije za sebe, nije ni za druge. Čini se da su je najprivilegovaniji u državi izokrenuli u ko zna za sebe, ne zna za druge.

Andrea JELIĆ

Komentari

DRUŠTVO

TRIDESET I DVIJE GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Oprema sa Ćilipa kao podsjećanje na zločin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukradena aerodromska oprema, kako najavljuje premijer, doći će pred tužilaštvo. Zbog ratnih zločina tokom opsade Dubrovnika tužilaštvo u Crnoj Gori još nije pokrenulo nijedan krivični postupak

 

Predsjednik Vlade Dritan Abazović objavio je u utorak da je pronađena i evidentirana oprema koja je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992. Premijer-glasnik je obznanio da je oprema završila u tužilaštvu.

,,Nakon 30 godina, zahvaljujući rukovodstvu Aerodroma Crne Gore, prilikom popisa imovine ove državne kompanije, pronađena je i evidentirana oprema za koju se sumnja da je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992, najsramnije stranice crnogorske istorije koju je ispisalo tadašnje rukovodstvo”, napisao je Abazović na Fejsbuku. Dodao je da za razliku od prethodnih Vlada, ova ne bježi od prošlosti, već se sa njom suočava kako buduće generacije iste greške ne bi ponavljale.

Hrvatski mediji prenijeli su ovu izjavu uz podsjećanje da je ,,oprema koju su JNA i crnogorski rezervisti ukrali s Ćilipa jednim dijelom, kako se vjeruje, završila je u zračnoj luci Tivat, a većina u zračnim lukama u Beogradu, Nišu i Podgorici”. Ističu i da ,,vrijednost opreme koja je ukradena iz dubrovačke zračne luke, prema tvrdnjama nekadašnje uprave aerodroma Ćilipi iznosi 10 milijuna eura”.

Na Abazovićvo ,,otkriće” oglasila se bivša savjetnica direktora Aerodroma Biljana Knežević koja je objavila dokument kojim se podsjeća da je bivši direktor Ranko Bošković 2004. godine kolege u Hrvatskoj obavijestio da je oprema u Podgorici i Tivtu.

U dokumentu se navodi spisak sredstava od kojih su na aerodromu Tivat već tada neka bila rashodovana ili nisu bila u funkciji, dok su korišteni elevator, troje samohodnih stepenica, servisno i vatrogasno vozilo… Na aerodromu Podgorica sva sredstva sa Ćilipa, te 2004, bila su van funkcije ili su rashodovana.

Vlada i premijer o ovome kao da ništa ne znaju iako je ovo prvi pisani  dokument kojim se priznaje da je dubrovački aerodrom opljačkan i da je dio opreme završio u Crnoj Gori. Značajan, jer je prethodna vlast, na čelu sa DPS-om, sve činjela da nametne kolektivnu amneziju na ovaj dio nečasne istorije u kojoj su njeni čelnici igrali vodeće uloge.

Epopeja o vraćanju imovine sa aerodroma Ćilipi traje duže od dvije decenije. Rukovodstvo dubrovačkog aerodroma  je prvo od JAT-a, koji je bio vlasnik svih aerodroma u bivšoj Jugoslaviji, tražilo povrat svoje imovine. Kada je 2003. formirano preduzeće Aerodromi Crne Gore prepiska je nastavljena sa rukovodstvom kompanije koja gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GLOBALNI INDEKS ORGANIZOVANOG KRIMINALA ZA 2023. : Na lošem glasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

„Porast tokova kokaina u luci Bar i široko rasprostranjene veze mreža sa grupama iz Latinske Amerike, EU i Zapadnog Balkana pokazuju da su organizovane kriminalne grupe porijeklom iz Crne Gore uspostavile konsolidovanu kriminalnu mrežu“, piše u Izvještaju kojim smo, prema indeksu  organizovanog kriminala, rangirani kao 5. u Evropi i 54. na svijetu

 

Crna Gora je rangirana kao peta u Evropi na Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2023. godinu. Od 193 države u svijetu, Crna Gora je na 54 mjestu.  To piše u Indeksu transnacionalnog organizovanog kriminala u svijetu koji je prije tri dana predstavila Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC).

Ni ovo istraživanje nije moglo proći bez onih koji su zaslužni za ovaj (ne)zavidan položaj – kotorskih kriminalnih klanova.

“Grupe formirane u mafijaškom stilu su dominantna vrsta kriminalnih mreža u Crnoj Gori. Klanovi “Škaljari” i “Kavači” su najistaknutiji akteri i prvenstveno se bave pranjem novca i trgovinom kokainom iz Latinske Amerike. Dva klana su koristila značajne količine nasilja, koje se preko granice prelilo u Srbiju i Evropu. Vođe kriminalnih grupa ili visokopozicionirani članovi koji služe kazne u Crnoj Gori često regrutuju nove snage u zatvorima. Sofisticiranost kriminalnih mreža je u porastu. Porast tokova kokaina u luci Bar i široko rasprostranjene veze mreža sa grupama iz Latinske Amerike, EU i Zapadnog Balkana pokazuju da su organizovane kriminalne grupe porijeklom iz Crne Gore uspostavile konsolidovanu kriminalnu mrežu“, piše u Izvještaju.

Oni ukazuju i na ono što odbija da prizna vladajuća elita koja neumorno prst krivice upire u svoje prethodnike. „Kriminalne mreže su uglavnom povezane sa mafijaškim grupama i trgovinom kokainom i povezane su sa korumpiranim lokalnim političarima i policijom. Postoji značajan politički uticaj u kriminalnim aktivnostima, koji potiče iz najviših ešalona države. Policija je takođe često uključena u zaštitu kriminalnih aktera, a u nekim slučajevima i pripadnici tajne službe. Državni akteri štite imovinu kriminalaca. Široko rasprostranjen politički uticaj i veze sa organizovanim kriminalcima stvaraju strah među organima reda, čineći ih nevoljnim da efikasno djeluju protiv organizovanih kriminalaca, čime se povećava nekažnjivost. Pored toga, korupcija osigurava zaštitu kriminalnih mreža unutar javnih institucija. Čini se da je prisustvo stranih domaćih i privatnih kriminalnih aktera u Crnoj Gori nisko u odnosu na druge kriminalne aktere. Prvi uglavnom učestvuju na tržištu krijumčarenja ljudi, dok se drugi fokusiraju na finansijske zločine i šeme pranja novca.”, navodi se u izvještaju koji je, naglašavaju autori, sačinjen na osnovu podataka iz ove godine.

Kada je riječ o političarima, u Izvještaju se posebno ističe da je zemlja gurnuta u duboku političku nestabilnost otkako je manjinska vlada zbačena izglasavanjem nepovjerenja u avgustu 2022. godine.

“Uprkos kontinuiranim političkim krizama, privremena vlada je uložila napore u borbi protiv organizovanog kriminala, posebno u borbi protiv trgovine kokainom i šverca cigareta. Međutim, tenzije i nepovjerenje unutar vladajuće koalicije i nedostatak konstruktivnog učešća svih političkih partija na plenarnim sjednicama, doveli su do kašnjenja i neefikasnosti u poboljšanju ključnih zakona. Parlament tek treba da pokaže u praksi svoju posvećenost reformskoj EU agendi i da poboljša svoju koordinaciju sa vladom u pogledu zakonodavnih inicijativa”, navodi se u izvještaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok tužilaštvo istražuje prijavu protiv hirurga Nikole Fatića, mediji špekulišu da je po srijedi nezakonito uzimanje organa. Fatić se ne oglašava. Iz partije Alternativa tvrde da se istražuje da li je hirurg ,,odnio” medicinski otpad – tromb. Čekaju se nalazi obdukcije da se saopšti u kom će pravcu krenuti istraga. Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali on nije odgovarao na naše poruke. Izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji

 

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je istragu kojom je obuhvaćen vaskularni hirurg Kliničkog centra Crne Gore Nikola Fatić na osnovu krivične prijave koju je protiv doktora podnijela porodica preminulog pacijenta. Iz tužilaštva je saopšteno da će nakon utvrđivanja rezultata obdukcije tijela pacijenta koji je preminuo nakon operacije u KCCG u Podgorici, a kojeg je operisao doktor Fatić, biti utvrđen dalji tok istrage.

Na navode medija po kojima je porodica pokojnika podnijela prijavu zbog navodnog protivpravnog oduzimanja ljudskih organa ili djelova tijela, odnosno zbog navodnog nesavjesnog liječenja njihovog člana porodice iz tužilaštva se nijesu javno izjašnjavali.

Iz Uprave policije je potvrđeno da je tokom vikenda policija pretresla prostorije hirurškog odjeljenja Kliničkog centra u Podgorici, te prikupljala obavještenja vezana za navode iz krivične prijave, odnosno tužilačke istrage. Takođe je saopšteno da je policija pretresla i privatnu ordinaciju doktora Nikole Fatića.

Iz Kliničkog centra Crne Gore je saopšteno da će po dobijanju rezultata obdukcije i policijske istrage ,,biti odlučeno o svim radnjama koje će biti preduzete u vezi sa ovim slučajem, bez prejudiciranja”.

Mediji pišu da se Fatić sumnjiči da je teglu sa ostacima dijela organa, aorte, koju je operisao, neovlašćeno iznio iz Kliničkog centra i odnio u svoju privatnu ordinaciju. On se sumnjiči da je, nakon što je porodica vidjela teglu sa etiketom na kojoj je bilo napisano ime pacijenta i alarmirala policiju, to vratio u jednu od prostorija KCCG u kojoj je nađena prilikom pretresa.

Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali nije odgovarao na naše poruke. A izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji.

Dok je cijeli slučaj obavijen ćutanjem, jedina se oglasila organizacija Alternativa koja je objavila da je policija pretresala prostorije gdje borave hirurzi, ali prema njihovim saznanjima, tom prilikom nije pronađen nijedan dokaz o eventualnoj trgovini organima. Iz ove organizacije su saopštili da se ne radi o organu nego o trombu: ,,Treba da znate da taj vrsni vaskularni hirurg nema ni svoju kancelariju u Kliničkom centru. Prinuđen je da stvari ostavlja gdje stigne, da je šikaniran i proganjan od strane istih onih koji sad plasiraju aferu o ‘trgovini organima’. Optužuju ga da je kući odnio ‘tromb'(medicinski otpad) koji je izvadio pacijentu”.

Vesko Pejak iz partije Alternativa tvrdi da događaj predstavlja nastavak pritiska na ono malo ljekara koji pružaju otpor javašluku i neredu koji vlada u ,,elitnoj” zdravstvenoj instituciji Crne Gore: ,,Nije bio dio tima koji naplaćuje operacije, tima koji namjerno odlaže termine pacijentima da bi se liječili u privatnim klinikama, tima koji piše lažne prekovremene! Dr Nikola radi kao savjestan ljekar, ne uzima mito, svakog pacijenta savjesno prima i pomaže”.

U periodu kada je KCCG rukovodio Jevto Eraković, Fatić je 2018. dobio otkaz. Početkom ove godine, postala je pravosnažna presuda kojom je KCCG dužan da Fatiću isplati 32.000 eura zbog nezakonitog otkaza i suspenzije.

Prije ove Osnovni sud u Podgorici je donio presudu kojom je utvrđeno da je Fatić pretrpio zlostavljanje na radu kod poslodavca Kliničkog centra Crne Gore od avgusta 2017. do juna 2018. godine neraspoređivanjem  na radno mjesto u zakonom propisanom roku, uz neosnovano obavezivanje na obavljanje probnog rada i neopravdanim izolovanjem zaposlenog.

U vrijeme kada je bio pred otkazom, Monitor je u martu 2018. pisao o problemima u KCCG: ,,Pacijentkinja J. S. primljena je u Centar za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra CG 9. marta. Dr Nikola Fatić procijenio je da se radi o bolesnici koja je za hitnu operaciju, jer je nakon pretraga ustanovio trombozu abdominalne aorte i kompletnog aortoilijakalnog segmenta. Međutim, nadležni zabranjuju operaciju uz obazloženje da pacijent nije hitan slučaj. Na urgenciju porodice i pismenu preporuku dr Fatića da se liječenje nastavi van KCCG, J. S. dobija uput za nastavak liječenja u Klinici za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra Srbije. U Beogradu je tretiraju kao hitan slučaj i u roku od jednog sata primaju u operacionu salu i uspješno operišu”.

Sada se čeka nalaz obdukcije da se vidi u kojem smjeru će tužilaštvo usmjeriti ovaj slučaj.

Patoanatomski otpad

Iz Kliničkog centra Crne Gore su objasnili da se hirurški odstranjeni djelovi krvnih sudova i organa uništavaju kremiranjem ili sahranjivanjem.

,,Prema članu 167 Zakona o zdravstvenoj zaštiti, sa djelovima ljudskog tijela koji su hirurškim zahvatom ili na drugi način odstranjeni, postupa se na način koji propisuje Ministarstvo, uz saglasnost nadležnog organa opštine. Za svaki hirurški odstranjeni dio ljudskog tijela obavezno se vrši patomorfološka i histološka obrada”, navode iz KC CG. Pojasnili su da je patoanatomski otpad medicinski otpad koji uključuje djelove tijela, amputate, tkiva i organe odstranjene tokom hirurških zahvata, tkiva uzeta u dijagnostičke svrhe, fetuse, placente i drugi anatomski otpad koji zahtijeva posebne uslove zbrinjavanja.

,,Radi se o ljudskim organima i djelovima tijela koji se kasnije skladište u posebnom prostoru na niskim temperaturama do konačnog odlaganja, odnosno, sahranjivanja u grobnici u vlasništvu Kliničkog centra”, naveli su iz KCCG.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo