Izdvojeno
ZAOKRET U PREGOVORIMA: Vlada u ruci, principi na papiru
Lideri ZBCG vraćeni su za Spajićev pregovarački sto. Mandatar je dugo insistirao da oni neće biti dio njegove vlade, no kako se većina za vladu krunila, odlučio se za vladu koju će u parlamentu podržati ZBCG. Uslov je njihov potpis na principe o spoljnopolitičkoj orijentaciji Crne Gore. Principi na papiru do sada nikom nisu bili problem
Iako je mandatar Milojko Spajić krajem avgusta obustavio pregovore o formiranju vlade sa Koalicijom Za budućnost Crne Gore (ZBCG), i više od mjesec dana istrajavao na tome da će formirati vladu bez njih, suočivši se sa različitim pritiscima i osipanjem podrške, promijenio je stav. Lideri bivšeg Demokrtaskog fronta ove su sedmice ipak vraćeni za Spajićev pregovarački sto.
Zaokret se dogodio nakon što su Demokrate Alekse Bečića, i pored insistiranja mandatara, ostale pri stavu da ne žele da odlučujući glas u budućoj vlasti bude sa nekadašnje koalicione liste Demokratske partije socijalista, aludirajući na lidera DUA, Mehmeda Zenku. Zbog takve odluke Demokrata, nakon što nije uspio da u sopstvenoj stranci i koaliciji promijeni raspoloženje onih kojima se nije dopao prekid pregovora s ZBCG, ostao je i bez minimalne većine za njeno formiranje.
Model za koji se Spajić odlučio je vlada koju će, kako sada stvari stoje, sačinjavati PES i koalicioni partneri, Demokrate, SNP i dio manjina, najvjerovatnije Albanska alijansa i Albanski forum. Vladu će u parlamentu podržavati ZBCG. Upravo su lideri tih partija, izuzev lidera Albanskog foruma, prisustvovali ovonedjeljnim konsultacije kod mandatara. Niko od njih nije želio da komentariše ishod susreta. Spajić je kratko saopštio da je „sastanak bio konstruktivan“ i da ima „većinu veću nego što je očekivano“.
Prema nezvaničnim informacijama, novi dogovor podrazumijeva da ZBCG neće ući u vladu, ali će dobiti mjesto predsjednika parlamenta, te pozicije u „dubini“. Kao šef parlamenta, nezvanično je označen Andrija Mandić, jedan od lidera ZBCG. Od te je pozciije u međuvremenu odustao lider Demokrata Aleksa Bečić. . Demokratama će navodno pripasti priličan broj važnih pozicija u budućoj vladi – potpredsjednika vlade, odnosno zamjenika premijera za bezbjednost, unutrašnju politiku i politički sistem, potpredsjednika za spoljne i evropske poslove i četiri ministarstva – unutrašnjih poslova, odbrane, kulture i medija i turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Nova Spajićeva postavka, bar tako trenutno izgleda, isključuje dio manjinskih partija koje su do sada učestvovale u pregovorima. U budućoj vladi, kako sada stvari stoje, neće tako biti Bošnjačke stranke (BS) Ervina Ibrahimovića, Hrvatske građanske iniicjative (HGI), kao ni svih albanskih partija izuzev Albanske alternative koju predvodi Nik Đeljošaj i prema pisanju medija moguće i Albanski forum.
U medijima se spekuliše zašto u novoj Spajićevoj računici nema BS. Podsjećano je da je ta stranka, skupa sa HGI, od početka pregovora insistirala na vladi „jasne evropoatlanske orijentacije“, a to znači bez ZBCG. Monitorovi izvori u BS kažu da su „samo preko noći isključeni iz pregovora“ i da nijesu odbili učešće.
„Nijesmo o tome ni odlučivali na organima partije. Nakon 100 dana pregovora Spajić je odlučio da nismo više unutra, da ulaze Demokrate i ZBCG“, objašnjavaju. Opovrgavaju i spekulacije da je uslov za ulazak BS u vladu, bio i da Socijaldemokrate budu dio vlade. „ To nije bio uslov, već samo predlog“,kažu naši izvori iz vrha BS. .
Spajić je, kako je objavio Dritan Abazović, poziv za novi krug pregovora uputio i Uri , za koju je saopštio nakon izbora da neće biti dio njegove vlade, zbog afere Do Kvon. Tu aferu je Abazović lansirao u posljednjoj predizbornoj sedmici i ona je prema mnogim procjenama PES koštala dodatnih, pokazalo se za formiranje vlade presudnih glasova. I pored tog poziva, URA nije dio novih pregovora, jer je, kako pišu mediji ,Spajić procijenio, nakon odlaganja susreta između njega i Abazovića od strane lidera URA, da oni ne žele u vladu.
Spajić će, prema više izvora, insistirati da lideri ZBCG Andrija Mandić i Milan Knežević potpisom na papiru dokažu svoju „evropsku i evroatlansku orijentaciju“ kako bi bili dio modela nove vlasti. Lideri ZBCG su navodno obećali Spajiću na ovonedeljnom sastanku da će potpisati njegove nove principe, dokument u kom će se obavezati da će kao potencijalni konstituenti buduće vlasti u potpunosti slijediti spoljnu politiku države. To je, tvrdi se, Spajićev uslov za ulazak ZBCG u aranžman u firmiranje neke vrste manjinske vlade.
Potpisi na pravno neobavezujuća dokumenta do sada nijesu bili problem. Lideri DF već su stavili potpis na Spajićeve Principie iz jula ove godine, skupa sa drugim tadašnjim mandatarovim partnerima za sastavljanje vlade. U tom se dokumentu navodi da će „vanjskopolitička orijentacija 44. Vlade biti utemeljena na aktivnom i kredibilnom članstvu Crne Gore u NATO, punoj posvećenosti EU integracijama i ubrzanom procesu pristupanja Crne Gore EU, daljem razvijanju dobrosusjedske saradnje i jačanju uloge naše države u multilateralnim inicijativama i organizacijama”. ZBCG, odnosno bivši Demokratski front je već potpisao sličan dokument i nakon 30. avgusta 2020. godine i pada DPS na izborima.
Mediji pišu da su Mandić i Knežević takođe obećali Spajiću da će ZBCG glasati u parlamentu za predloge njegove partije, za najavljeni ekonomski program “Evropa sad 2”, te da će biti dio tropetinske većine za izbore u pravosuđu, koju mandatar treba da obezbijedi. Zauzvrat, osim pozicije predsjednika parlamenta, ZBCG će navodno dobiti i 20 odsto od ukupnog broja političkih imenovanja u upravnim odborima kompanija u državnom vlasništvu, kao i oko 12 odsto od ukupnog broja ambasadora koji se biraju politički.
Strane diplomate se, poslije Spajićevog obrta, još nijesu oglašavale. Ranije su diplomate KVINTE, a prvenstveno američki visoki funkcioneri, više puta ponovljali da ZBCG ne vidi kao svoje partnere. Prema pisanju medija, predstavnici PES-a tvrde da će zapadni partneri prihvatiti Spajićev model, jer ZBCG neće biti u izvršnoj vlasti. Uglavnom, ne treba žuriti sa konačnim zaključcima, još sve nije gotovo, pregovarački proces može donijeti nove promjene.
Nakon zaokreta u pregovorima o novoj vladi, reagovala je Demokratska partija socijalista. Oni tvrde da pozicija Mandića na čelu parlamenta kompromituje NATO članstvo Crne Gore, jer je šef Skupštine po funkciji član Savjeta za odbranu i bezbjednost, pa će imati uvid u tajne podatke, uključujući i one NATO-a. U PES-u međutim odgovaraju da je Crna Gora nezavisna država a da će Spajić biti garant evroatlanske orijentacije vlade.
Spajić djeluje optimistično. Izgleda računa da će za izbor vlade sada imati podršku 48 poslanika – 23 poslanika sa liste PES-a izuzev isključene poslanice Jevrosime Pejović, 13 poslanika koalicije ZBCG, sedam Demokrata, po dva SNP-a i Albanskog foruma i jednog predstavnika Albanske alijanse.
Šta će nam nova polumanjinska vlada ,ukoliko se formira, donijeti, vidjećmo. Bez obzira na silna dokumenta i potpise jasno je: doba principa je prošlo.
Milena PEROVIĆ
Komentari
FOKUS
DUŠKO KNEŽEVIĆ MEĐU NAMA: Biznisi posrnulog tajkuna
Kad govori o odbrani svoje imovine Knežević ne pominje ulogu koju su u njenom sticanju imali nekadašnji DPS prvaci Milo Đukanović, Svetozar Marović, Branimir Gvozdenović… I zajedničkim kombinacijama. O tome svjedoče uništene Atlas banka, Jadranski sajam, bolnica u Meljinama
„Vrši se pljačka moje imovine u Crnoj Gori i htio sam da dođem da to zaustavim, ali i da dokažem svoju nevinost, jer svi ljudi koji su me optuživali sada su već u zatvoru”, poručio je uoči ekstradicije iz Londona Duško Knežević, donedavno odbjegli a sada pritvoreni, kontroverzni biznismen. Jedan od šampiona tajkunske akumulacije i privatizacije u Crnoj Gori.
Šta će sve i kako braniti Knežević tek treba da vidimo. Zato se možemo prisjetiti makar dijela svega onoga što mu je prošlo kroz ruke preko više desetina kompanija koje je registrovao u Crnoj Gori, Srbiji, na Kipru… Uglavnom pod okriljem Atlas grupe.
Najveću pozornost javnosti Kneževićevi poslovni poduhvati privukli su tokom stečaja u njegovoj Atlas banci, nakon što je po nalogu CBCG likvidirana njena mlađa sestra Investiciona banka Montenegro (IBM). Pošto su banke ostale bez novca svojih deponenata, iz Fonda za zaštitu državnih depozita isplaćen je 101 milion vlasnicima uloga do 50.000 eura. Privatni vlasnici računa na kojima je bilo više od 50.000, te državna i lokalna preduzeća morali su da približno još toliko novca pokušaju naplatiti iz stečajne mase. Vlada i državna preduzeća imali su u Kneževićevim bankama 10, 5 miliona, a opštine još pet.
Na teret države palo je i više od osam miliona koje je Atlas banka dugovala Ivesticiono razvojnom fondu, ali i garancije za kredit koje je ta banka uzela od Evropske investicione banke. Tek tada je objelodanjeno da su Kneževićeve firme u njegovim bankama držale manje od 1,5 miliona eura, odnosno, tek nešto više od 0,5 odsto ukupnih depozita. Zapravo, njima je banka služila za uzimanje (tuđeg) novca, u sumnjivim kreditnim aranžmanima. Naknadne dubinske analize pokazale su da je približno trećina visokorizičnih kredita data firmama u Kneževićevom vlasništvu. Ili njemu.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
SRPSKI REVIZIONIZAM O SREBRENICI KAO POKRIĆE KORUMPIRANIM POLITIČARIMA: Ponovno guranje Crne Gore u kandže mitomanija i zavjera
Premijer Spajić je juče( četvrtak) rekao da će Vlada glasati za rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici . No, otvaranje ovih bolnih tema očito stvara nelagodu Spajiću koji se koalicionim sporazumom obavezao na rekonstrukciju Vlade i uvođenje vučićevskih DNP-a i NSD. Srbijanski režimski mediji neprestano vrte revizionističke priče o ratu u i oko Srebrenice po kojima na kraju ispada da je genocid zapravo izvršen nad Srbima. Istina je, naravno, drugačija
Ko prati vučićevsku štampu i njegove marionete u Srbiji, BiH i Crnoj Gori lako stiče utisak da je UN-ova rezolucija o genocidu u Srebrenici jula 1995. pitanje života i smrti za sav srpski narod, Srbiju i Republiku Srpsku (RS). Predsjednik Aleksandar Vučić govori kako će Srbi biti proglašeni za genocidni narod, rezolucija će dovesti do ukidanje Republike Srpske, dok će Srbiji biti nametnuto plaćanje ratne odštete. I Vaskršnji sabor Srbije i Srpske je pomjeren jer se čeka glasanje u UN-u. U samom tekstu rezolucije se ni Srbi kao narod, niti vojska, niti bilo koja osoba spominje, a još manje etiketira kao „genocidan“. Uprkos tome, crnogorski podržavaoci Prve familije Srbije su se uključili u beogradsku propagandu. Jovan Vučurović, poslanik Nove srpske demokratije (NSD) i predsjednik parlamentarnog Odbora za ljudska prava i slobode je pozvao Vladu da ne podrži rezoluciju jer je „usmjerena protiv srpskog naroda“. Milan Knežević, lider Demokratske narodne partije (DNP) je rekao da Njemačka (kosponzor rezolucije) je „država koja je svijetu podarila Hitlera, Himlera, Gebelsa, Aušvic proglašava nas Srbe genocidnim a najstradalniji smo narod Balkana“. Pri tome zgodno zaboravlja da sadašnja Njemačka priznaje holokaust čije negiranje, nacistički simboli i pozdravi su zabranjeni zakonom. SNP-ov Dragoslav Šćekić, jedan od potpredsjednika Vlade Milojka Spajića kaže da će glasati protiv ako rezolucija dođe na Vladu jer „nećemo dozvoliti da bilo koji narod u ovom momentu nazivamo genocidnim“.
Demokratska partija socijalista (DPS) je tražila da Vlada bude kosponzor rezolucije zgodno zaboravljajući svoju i bivšeg lidera Mila Đukanovića ratnu prošlost. Bivši ministar u vladi RS-a Momčilo Mandić je još 2012. pohvalio ulogu Đukanovića za „pomoć koju su on i njegova vlada 1994. upućivali VRS-u i srpskom narodu“ u vremenu kad je Milošević uveo sankcije RS-u. „Gorivo za naše tenkove koji su se borili od Foče preko Srebrenice do Bihaća i dalje slao je upravo Đukanović i ko zna šta bi bilo sa RS da te pomoći nije bilo“ rekao je Mandić. Na Youtube-u postoji snimak u kome se Đukanović hvali da Momir Bulatović „ne treba da štiti srpstvo“ od njega, jer vlada koju on vodi je „morala godinama kriomice od Slobodana Miloševića i Bulatovića da pomaže srpski narod u Hercegovini i Republici Srpskoj, kad su joj oni odlučno i bezdušno spustili rampu“.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
ESKOBAR I MI: Specijalan
Mandat Gabrijela Eskobara bez sumnje je, kada je u pitanju Crna Gora, bio – specijalan. Po dolasku na tu poziciju, mnogi su ga analitičari najavljivali kao neuobičajenog, direktnijeg diplomatu koji „nameće rješenja“. Povremeno je bio toliko direktan, da se činilo da je predsjednik crnogorskog parlamenta, ili šef ovašnje vlade, a ne diplomata strane države
Crna Gora će biti naredna članica EU, poručio je optimistično Gabriel Eskobar, specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan, pred sam kraj svoga mandata. Da odlazi sa te pozicije potvrdio je i sam, istovremeno demantujući pisanje portala Frontliner, koji je prije nekoliko dana ustvrdio da je Eskobar u stvari razriješen.
Frontliner tvrdi da je Eskobar razriješen dužnosti izaslanika SAD za Zapadni Balkan nakon njihovog istraživanja u kom su „otkriveni potencijalni sukobi interesa i doveden u sumnju Eskobarov diplomatski integritet“.
Medij navodi da je kontroverza oko Eskobara počela njihovim istraživanjem, objavljenim 22. marta, u kom su „iznijete tvrdnje o finansijskim vezama između Eskobarove porodice i srpskih državnih organa“. To se, kako se u tekstu ocjenjuje, „dovodi u sumnju neutralnost američkog izaslanika u osjetljivom dijalogu Kosova i Srbije.“
Eskobar je oštro demantovao te navode: “Želim direktno da kažem da je sve u tom izvještaju laž koja se može provjeriti. Prije svega, nisam otpušten i svi u Stejt dipartmentu su to potvrdili. Drugo, moja supruga ne prima novac ni od jedne strane vlade. Moja supruga u svakoj ambasadi u kojoj smo služili, u Boliviji, Portugalu, Italiji, pa čak i Srbiji, bila je ponosna zagovornica međuljudskih kontakata. Ali ona to radi bez ikakvog plaćanja, bez ikakvog ugovora. Ona će to nastaviti da radi. Treće, nemam veze sa navodnim advokatom u advokatskoj firmi u Teksasu. A ta advokatska kancelarija ima veb-sajt i odgovorni novinar može doći do njih i potvrditi da nema veza. I četvrto, tvrdnja da su informacije potekle iz kongresnih izvora je lažna jer Kongres nije obaviješten o bilo kakvim kadrovskim promjenama”, prokomentarisao je Eskobar pisanje Frontlinera.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
DRUŠTVO4 sedmice
AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu
-
FOKUS4 sedmice
HAPŠENJE ZORANA LAZOVIĆA I MILIVOJA KATNIĆA: Odoše drugovi, samo njega nema
-
DRUŠTVO4 sedmice
KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi
-
INTERVJU4 sedmice
SLAVO KUKIĆ, AKADEMIK AKADEMIJE BiH: RS s Dodikovim konceptom ne može ekonomski opstati
-
DRUŠTVO4 sedmice
I DIREKTORICA ASK-A JELENA PEROVIĆ NA POPISU UHAPŠENIH DRŽAVNIH FUNKCIONERA: Duge vožnje dovele u pritvor?
-
DRUŠTVO4 sedmice
PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi
-
FOKUS3 sedmice
MILO ĐUKANOVIĆ – ZNACI NERVOZE: Sam na slobodi
-
INTERVJU4 sedmice
SERGEJ SEKULOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR, BIVŠI MINISTAR UNUTRAŠNJIH POSLOVA: Istina kao preduslov za pravdu