SAD su dobile novog starog predsjednika. Obećao je: „Amerika je slomljena. Ja ću je oporaviti“. Jaz u toj zemlji je ogroman, a spoljnopolitički problemi sustižu jedan drugi. Nakon godina u vrhu američke i svjetske politike, jedno pitanje se samo nameće. Ima li 78-godišnji ishitreni biznismen-političar mudrosti i kapaciteta da vodi zemlju. Sigurno je samo da će njegova politika biti izazov konkurentima, ali i saveznicima
Milioni Amerikanaca glasali su na izborima, koje mnogi smatraju najvažnijim u modernoj istoriji SAD-a. Imali su priliku da se odluče između aktuelne potpredsjednice, predstavnice Demokrata Kamale Haris i bivšeg predsjednika, Republikanca Donalda Trampa. Osim za mjesto u Bijeloj kući na izborima se odlučivalo i o kontroli nad Predstavničkim domom i u Senatu SAD. Takođe, Amerikanci su glasali i za lokalne zvaničnike, sudije i različite političke inicijative.
Šesti novembar nam je donio vijesti sa američkih glasačkih mjesta. Tramp će biti naredni predsjednik SAD-a. On je najstariji predsjednik u istoriji ove zemlje. Biznismen političar suočen sa brojnim skandalima tokom karijere, sudskim procesima – krivičnim i građanskim, presudom, kaznom koja ga čeka za tri nedjelje, te izbjegnutim atentatom donio je Republikancima tako priželjkivani povratak. I to kakav.
„Pomoći ćemo našoj zemlji da zacijeli. Ovo će biti zlatno doba Amerike i to je veličanstvena pobjeda za američki narod. Opet ćemo učiniti Ameriku velikom”, ponavljao je mantre često korištene tokom kampanje u postizbornom obraćanju. Ovo danas nije isti onaj svijet u kome je do napada na Kapitol Hil Tramp bio ključni igrač. Izgleda da ni povratnik u ovalnu sobu nije onaj koga smo upoznali 2016. I jedan i drugi su ogorčeniji i opasniji. Zato kada pominje nove vrijednosti, čišćenje domaće politike i promjene kursa, nikom nije svejedno.
A možda može i gore. Svojim govorima opet je namrgodio mnoga čela. Osim potpredsjednika JD Vensa među saveznicima novi predsjednik je posebno istakao Elon Maska, milijardera i prilično kontroverznu ličnost. Tramp kaže da je upravo on „nova politička zvijezda i jako važan tip”. Mnogi, pa i iz republikanskog tabora ne bi željeli da vide ovakvo lice politike u budućnosti.
Da je izvojevao veliku pobjedu ne govore samo rezultati iz swing država, već i veliki broj afroameričkih i hispanoameričkih glasača koje je republikanac uspio privući. Što se tiče izbornog štaba Demokrata, Harisin tim je otkazao planirano pojavljivanje na izbornoj večeri na Univerzitetu Hauard u Vašingtonu, gdje je kandidatkinja studirala, nakon što je Tramp jurio ka pobjedi prilikom pristizanja prvih rezultata. U srijedu veče je priznala poraz: „Dok priznajem ove izbore, ne odustajem od borbe koja je podstakla ovu kampanju”, rekla je ona i dodala: „Borbe za slobodu, za priliku, za pravednost i dostojanstvo svih ljudi”.
Demokrate će nakon ovih izbora morati dobro da poslože svoje planove. Izlazne ankete isticale su tri glavna pitanja: abortus, demokratiju i ekonomiju. Prva dva su bila u korist Harisove, dok je posljednje išlo u prilog Trampu. Analitičari smatraju da je to više zbog toga što je u masi ostalo sjećanje na njegov mandat prije pandemije, kada je berza rasla, a nezaposlenost padala. Sve nakon toga mu je išlo na ruku. Pandemija prije svega. Nakon toga, pod Džoom Bajdenom, Amerikanci su trpjeli jaku inflaciju. Nijesu zaboravili ni fizičko stanje ovog predsjednika, ali ni činjenicu da, iz njihove perspektive gledano, SAD nijesu uspjele da obezbijede mir u Ukrajinu ili Izraelu. Zasigurno pamte glasači i sliku povlačenja poslednjeg američkog vojnika iz Avganistana koja je stigla već u prvim danima Bajdenovog mandata.
Moglo bi se tumačiti i da su uslovi za Trampovu pobjedu kovani od prvog dana mandata demokratskog predsjednika. Nadalje, uloga žrtve i progonjenog od strane sistema koja je kulminirala neuspjelim atentatom tokom mitinga u Pensilvaniji očigledno su nadogradili bijes birača i njihovu želju za promjenom. Na žalost izbor nije bio veliki. Kasni ulazak u igru Kamale Haris očigledno nije mogao zakrpiti sve rupe u sistemu Demokrata. Uskočila je na Bajdenovo mjesto i zaslužila priznanje za porast podrške Demokratama. Ali… Nije uspjela da dosljedno sprovede jasnu agendu ili transformativne politike. To što je ekonomija bila nedovoljno apostrofirana očigledno je bilo značajno za najveći broj glasača.
Glasačima nije smetalo što se Trampova treća predsjednička kampanja odvijala paralelno sa četiri krivična slučaja protiv njega od koji je jedan kulminirao presudom. Nju Tramp planira da ospori putem žalbe. Ovi procesi će se nakon reizbora posmatrati kroz potpuno novu prizmu.
Kroz novu prizmu osmatraće se i svijet iz Vašingtona. Kako će izgledati novi poredak pitaju se mnogi još od kada je počela predsjednička trka. I mi smo na ovim stranama par puta donosili stavove Harisove i Trampa vezane za spoljnu politiku SAD-a nakon 20. januara 2025. godine kada se i zvanično kroči u Bijelu kuću.
Svjetski lideri su već počeli da šalju čestitke. Redom su stizale čestitke i nade za nastavak tradicionalne saradnje. Čak i od onih koji su znali grubom retorikom karakterisati Trampa u prethodnim godinama. Neo-fašista i populista je odjednom postao poželjan saradnik.
Znakovite su neke od poruka koje Trampu šalju kolege iz svijeta. „Vaš istorijski povratak u Bijelu kuću nudi novi početak za Ameriku i snažno ponovno posvećivanje velikom savezu između Izraela i Amerike,“ rekao je izraelski premijer Benjamin Netanjahu. Nema sumnje da izraelski premijer računa na Trampovu podršku, naročito jer je ovaj često iznosio čvrst stav o podršci Izraelu i njegovim planovima za Palestinu.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je uputio čestitke među prvima. Vjerovatno će upravo njegova zemlja prva i osjetiti nove vjetrove američke administracije. Nerijetko je Tramp obećavao da bi završio taj sukob ko dlanom o dlan. To, znaju svi, znači samo jedno – zeleno svijetlo za Vladimira Putina.
Iz Kremlja su poslali umjerenu poruku. Dmitrij Peskov kaže da će Rusija suditi o Trampu na osnovu njegovih postupaka. Dodao je i da nije upoznat sa planovima predsjednika da čestita Trampu na izborima, jer su SAD neprijateljska zemlja. Istakao je da očekuju zaokret u spoljnoj politici, te da će se novi predsjednik oglušiti na pozive savezničkih privezaka. Nekim zapadnim medijima kolala je i priča da je čestitka iz Moskve u Vašington stigla privatnim kanalom dvojice predsjednika.
I iz Crne Gore su poslate čestitke. „Siguran sam da ćemo zajedno graditi mostove saradnje i očuvati mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu”, kazao je među prvima predsjednik skupštine Andrija Mandić. U Banja Luci je zgrada Palate pravde u bojama američke zastave. „Ovo je pobjeda Amerike kojoj mi vjerujemo“, rekao je Milorad Dodik tokom koktela organizovanog u čast Trampove pobjede.
Svi se nadaju da će novoizabrani predsjednik biti blagonaklon prema njihovim agendama. Istina je vjerovatno daleko od toga. Vremešni i hiroviti Tramp mogao bi biti izuzetno nepredvidiv igrač na geopolitičkom planu. Takvih momenata smo se nagledali i u prethodnom mandatu.
Ako je suditi po onome što je pričao tokom kampanje mnogi će imati problema sa novim predsjednikom. Prije svega mediji koje je u više navrata nazivao neprijateljskim kampom i neprijateljima naroda. Ostala je zabilježena i rečenica tokom nedavnog mitinga u Pensilvaniji da bi ako neko želi da ga pogodi morao da puca kroz lažne vijesti, aludirajući na prisutne reportere. To mu kako je rekao i ne smeta toliko.
Na meti su mu i brojni činovnici, pa se očekuje da će čistka državnog aparata biti detaljna. Najavio je i razmatranje otpuštanja državnih tužilaca koji ne slijede njegova uputstva. To bi svakako bio raskid sa dugotrajnom američkom politikom nezavisnog federalnog aparata za sprovođenje zakona.
Tokom kampanje je obećao završetak zida prema Meksiku i mnoge druge akcije vezane za smanjenje populacije migranata. Predložio je korišćenje vojske protiv „neprijatelja iznutra”, iako je ostao nedorečen ko su tačno ti elementi. Prijetio je da će goniti mnoge koje je optužio za izbornu prevaru iz 2020. godine. Takođe je obećao da neće zloupotrijebiti vlast, ta de će biti diktator, ali samo prvog dana svog mandata. Za taj dan je najavio nastavak zidanja meksikčkog zida i „bušenje, bušenje, bušenje“ misleći na pojačane aktivnosti vezane za fosilna goriva. Da li se pomenuta diktatura završava na tome, ostaje da se vidi.
Tokom prethodnih mjeseci pominjao je ne samo preispitivanje uloge i misije NATO-a što je često bilo na tapetu i tokom prvog mandata, već i nove carinske stope za partnere iz EU. Ako ostane pri svojim najavama Kina će biti glavna ekonomsko-poilitička meta. Planira se niz akcija vezanih za poreze tamošnjim kompanijama, onemogućavanje da one kupuju nekretnine u SAD itd.
SAD su dobile novog predsjednika. Ovog puta će na Kapitol Hil stići mirno i sa ustima punim obećanja o napretku. Tokom jednog od slavodobitnih govora iza njega je stajao veliki natpis: „Amerika je slomljena. Ja ću je oporaviti“. Jaz u toj zemlji je ogroman, a spoljnopolitički problemi sustižu jedan drugi. Nakon godina u vrhu američke i svjetske politike, jedno pitanje se samo nameće: Ima li 78-godišnji ishitreni biznismen-političar mudrosti i snage da vodi zemlju pravim putem? Ako se obistini i dio najavljenih planova, a obzirom na činjenicu da su Republikanci trijumfalno preuzeli poluge vlasti u SAD-u, tu zemlju čeka buran period. Iscjeljenje nacije će vjerovatno sačekati. Sigurno je: njegova politika biće izazov i konkurentima i saveznicima. Americi i svijetu.
Vrijeme politike kakvu dugo nijesmo vidjeli
Novi nasilnik je na igralištu i valja se prilagoditi – otprilike je tako izgledala srijeda kada je svijet saznao za Trampov povratak. I oni koji su oštro kritikovali njegovu političku, ali i društvenu ličnost, poput novog engleskog premijera Keira Starmera poslali su čestitke pune pomiriteljskih tonova i želja za saradnjom. Gavne sile EU Francuska i Njemačka uskladile su svoje priče o Evropi koja mora biti jedinstvena. „EU mora stajati zajedno i djelovati na jedinstven način“ – rekao je Olaf Šolc novinarima nakon razgovora sa francuskim kolegom Emanuel Makronom. Već četvrtak je donio ozbiljne prepreke ovoj saradnji, jer su sve prilike da će Njemci ići na vanredne izbore. Dva lidera su naglasila izazove Trampove protekcionističke trgovinske politike i izolovane retorike koju oslikava moto Amerika na prvom mjestu.
O nadolazećem američkom izolacionizmu i desničarskim stremljenjima novog predsjednika SAD-a govori i sarajevski novinar i profesor književnosti Amer Tikveša: „On je jedan od originalnijih na spektru desnih autokrata. Svi oni imali su ksenofobiju kao jedan od glavnih ideoloških postulata svoga djelovanja, ali ona je kod većine drugih bila ili povod za ratovanje ili barem prijetnje ratom. Kod Trampa je ona povezana s pacifizmom. On će, kaže, prekidati ratove, ali će istovremeno i otjerati migrante. Riješit će se prisustva Amerike u svijetu, ali i svijeta u Americi”, napisao je Tikveša na svom FB profilu.
Gotovo da nema političara desnog spektra koji nije poslao čestitke novoizabranom glavnokomandujućem SAD-a. Iz Južne Amerike najvatrenije poruke dolaze od desničarskog predsjednika Argentine. Javier Milei, koji dijeli sličan stil sa Trampom, nazvao je pobjedu ‘izvanrednom’ i obećao da će voditi spoljnu politiku usmjerenu samo ka dvije zemlje, SAD-u i Izraelu. „Znajte da možete računati na Argentinu u ispunjavanju vaših ciljeva“, napisao je Tikveša na svom FB profilu. .
Bivši krajnje desničarski predsjednik Brazila, Žair Bolsonaro, objavio je video snimke na kojima je sa Trampom, u kojima ga naziva -pravim ratnikom. „Neka Trampova pobjeda inspiriše Brazil da slijedi isti put“, uskliknuo je Bolsonaro I desničarski lideri iz NATO zemalja pohitali su da podijele radost. Među prvima, naravno Viktor Orban, Geert Vilders… Britanski političar Najdžel Faraž, lider desničarske Reformističke partije, rekao je u objavi na X-u: „Keir Starmer mora raspakovati crveni tepih za 47. predsjednika SAD-a. Ovo je velika prilika koju treba iskoristiti”. Marine Le Pen, liderka francuskog krajnje desnog Nacionalnog saveza, smatra da se američka demokratija jasno izrazila, a Amerikanci slobodno izabrali predsjednika. „Ovo novo političko doba koje počinje mora doprinijeti jačanju bilateralnih odnosa i težnji ka konstruktivnom dijalogu i saradnji na međunarodnoj sceni”, napisala je na X-u.
„Danas takođe moramo proslaviti važnost hispanskog glasa u ovoj pobjedi slobodnog svijeta. Vrijeme je za patriote. Vrijeme je za slobodu”, napisao je Santiago Abaskal, lider španskog desnog Voxa.
I balkanski igrači poslali su svoje čestitke, i naši naravno. Svi se nadaju dobroj volji novog igrača. Gostujući na AJB, istoričar Tvrtko Jakovina je istakao da se dogodila ogromna promjena koja će uticati na cijeli svijet, pa i na naš region. Ocijenio je da to nužno nije povoljno, naročito ne za male zemlje. „Bez obzira na to da li se veselili danas Trampovom dolasku ili ne, morate znati da ulazimo u jedno područje politike kakvo do sada nismo vidjeli. Barem ne jedno jako dugo vrijeme u 20. i 21. stoljeću”, rekao je Jakovina.
Slične stavove za istu televiziju podijelio je i Danijel Server profesor sa univerziteta Džons Hopkins. „Prva najdramatičnija promjena odnosiće se na Ukrajinu, gdje će pokušati dati dio Ukrajine Rusima kako bi ih natjerao da zaustave rat. To je najavio i tokom predizborne kampanje i možda će u tome i uspjeti”, kaže Server. On napominje da tu postoje implikacije za Balkan., „ Podjele u Ukrajini biće presedan za podjele na Kosovu i BiH”.
Na opsanosti novih politika, Ameriku i svijet je upozorio nezavisni senator Berni Sanders. On je u oštro intoniranoj poruci pozvao Demokrate da izvuku pouke iz poraza.„Ne bi trebalo biti veliko iznenađenje kada Demokratska stranka koja je napustila ljude radničke klase otkrije da je radnička klasa napustila njih. Prvo je to bila bijela radnička klasa, a sada su to i latino i crni radnici“, rekao je Sanders zahtjevajući od odgovornih ljudi koji su zabrinuti za temelje demokratije i ekonomsku pravdu da povedu vrlo ozbiljne političke rasprave.
Kultni američki pisac i scenarista Stiven King nakon pobjede Trampa napisao je na društvenim mrežama status koji se može tumačiti i kao kritika na račun obje političke struje SAD-a: „U mnogim radnjama koje prodaju lijepe, ali krhke stvari, često stoji natpis: Lijepo za gledanje, milina za držanje, ali kad se slomi – kupio si. Ista stvar važi i za demokratiju”.
Dragan LUČIĆ
INTERVJU3 sedmice
FOKUS4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
FOKUS3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice