Kada institucije na glorifikaciju ratnih zločinaca reaguju različito, u zavisnosti od toga ko govori, pitanje više nije samo odnos prema prošlosti, već kvalitet vladavine prava danas, upozoravaju iz CGO

Glorifikacija pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca u Crnoj Gori više nije marginalna pojava, već pitanje vladavine prava, političke odgovornosti i vrjednosne usklađenosti države sa Evropskom unijom. Posebno zabrinjava neujednačen institucionalni odgovor, koji ostavlja utisak da granice dopuštenog ne određuje samo zakon, već i politička moć onoga ko ih prelazi.

To su neki od ključnih nalaza novog analitičkog papira Centra za građansko obrazovanje (CGO) „Strategije relativizacije zla: ratni zločinac kao ‘general’ – Glorifikacija Ratka Mladića kao test vladavine prava i demokratskih vrijednosti u Crnoj Gori“.

Publikacija dokumentuje slučajeve veličanja pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića nakon njegove smrti 27. avgusta i analizira reakcije policije, tužilaštva, Vlade, Skupštine i drugih institucija kroz domaći pravni okvir, raniju praksu i obaveze Crne Gore u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

Nalazi pokazuju da glorifikacija Mladića nije ostala na marginama društvenih mreža: „U njoj su učestvovali nosioci državnih i lokalnih funkcija, partijski funkcioneri, predstavnici vjerskih struktura, rukovodioci javnih ustanova i drugi javni akteri. Pratila su je organizovana okupljanja, transparenti i grafiti u više crnogorskih gradova, uključujući i poruke otvorene mržnje.“

Nasuprot rasprostranjenosti pojave institucionalni odgovor bio je neujednačen.

„Crna Gora kroz član 370 Krivičnog zakonika ima pravni okvir za postupanje u slučajevima javnog odobravanja, negiranja ili značajnog umanjivanja težine pravosnažno utvrđenih ratnih zločina, kada su ispunjeni zakonski elementi. Međutim, reakcija institucija bila je najbrža prema grupama na ulici, sporija prema nosiocima javnih funkcija, a izostala je kod nosilaca najviših funkcija. Dosadašnja poznata postupanja završavala su u prekršajnoj, a ne krivičnoj ravni. Time se proizvodi opasna percepcija da granice dopuštenog ne određuje samo zakon, već i politička pozicija aktera”, navode iz ove organizacije.

Analiza ukazuje i na izostanak jasnog političkog standarda na vrhu izvršne vlasti: „Premijer Milojko Spajić nije se lično oglasio ni povodom saučešća koje je predsjednik Skupštine Andrija Mandić uputio porodici Mladića, niti povodom kontinuiranog veličanja Mladića u Crnoj Gori. Predsjednik države Jakov Milatović jasnije je osudio glorifikaciju, ali bez postupanja prema svom savjetniku Nebojši Vuksanoviću, koji je podržao jednu od glorifikujućih objava Mladiću.”

Posebna vrijednost analize je, kako kažu, što glorifikaciju ne posmatra samo kao niz pojedinačnih incidenata, već identifikuje „tri strategije relativizacije zla“.

„Prva je zamjena pravne činjenice identitetskom pripadnošću, kroz ‘sud naroda’, ‘sud istorije’ i osporavanje kredibiliteta međunarodnih sudova. Druga je heroizacija kroz vojni i vjerski rječnik, gdje ‘general’, ‘vitez’ ili ‘mučenik’ potiskuju činjenicu pravosnažne osude. Treća je predstavljanje zločina kao nužne odbrane sopstvenog naroda, čime se sudski utvrđene činjenice podređuju narativu kolektivne ugroženosti.“

R.M.

Milutin Simović, bivši ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja,  osuđen je  prvostepeno na šest mjeseci kućnog zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja. Simović je pribavio protivpravnu imovinsku korist u iznosu od 1.535,30 eura

Bivši ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović osuđen je  prvostepeno na šest mjeseci kućnog zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja.

Sudija Višeg suda u Podgorici Veljko Radovanović je rekao da je Simović počinio krivično djelo zloupotrebljavajući službeni položaj u produženom trajanju.

Simović je pribavio protivpravnu imovinsku korist u iznosu od 1.535,30 eura.

,,Oštetio je crnogorski budžet za nešto više od 1.500 eura. Privatne troškove je prikazivao kao službene koje je ostvario u hotelu Splendid dva puta, te hotelu Bjanka i u hotelu u Rimu. Sud je kao olakšavajuće imao u vidu da ranije nije osuđivan”, rekao je Radovanović.

Sudija je rekao i da je sud nesumnjivo utvrdio da je Simović počinio krivično djelo.

Simovićev branilac, advokat Miroslav Adžić novinarima je kazao da će odbrana uložiti žalbu Apelacionom sudu Crne Gore.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je optužnim predlogom Simoviću stavilo na teret produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja, koje navodno obuhvata 16 radnji izvršenja.

Prema optužbi, on je od juna 2017. do avgusta 2020. godine blagajni Ministarstva dostavljao račune za boravke u hotelima i konzumiranje hrane i pića sa suprugom, članovima porodice i drugim bliskim osobama, nakon čega su mu troškovi nadoknađivani u gotovini kao troškovi službene reprezentacije.

Tužilaštvo tvrdi da se nije radilo o izdacima povezanim sa vršenjem službene dužnosti i da je Simović na taj način sebi pribavio imovinsku korist od oko 5.000 eura.

Simović je u završnoj riječi 15. jula trežio od Višeg suda u Podgorici da ga oslobodi optužbe za zloupotrebu službenog položaja. Tada je rekao da trošenje državnog novca nije njegov životni stil, niti njegov manir.

Specijalni tužilac Siniša Milić kazao je tada da je tokom postupka nesporno utvrđena Simovićeva krivica i da je bivši ministar bio svjestan svojih postupaka.

Prema stavu tužilaštva, Simović je privatne troškove članova porodice prikazivao kao službene, koristeći sredstva namijenjena reprezentaciji. Tužilac je, između ostalog, ukazao na boravke Simovića i njegove supruge u hotelu “Splendid” i u Rimu, navodeći da nijesu pronađeni putni nalozi koji bi dokazali službenu prirodu tih troškova.

Milić je tada predložio sudu da Simovića oglasi krivim i kazni zatvorom, ocjenjujući da je takva sankcija važna zbog generalne prevencije i odvraćanja drugih javnih funkcionera od zloupotrebe položaja. Zatražio je i da sud prilikom odmjeravanja kazne cijeni činjenicu da je Simović u vrijeme izvršenja djela bio visoki državni funkcioner.

R M.

Nakon što je CGO pozvao Crnogorsko narodno pozorište da povuče predstavu ,,Predmet Medeja” iz selekcije 59. BITEFA, iz nacionalnog tetera poručili su da su već donijeli odluku o otkazivanju učešća

Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozvao je Crnogorsko narodno pozorište (CNP) da povuče predstavu ,,Predmet Medeja” iz selekcije 59. Bitefa i javno obrazloži na osnovu čega je donešena odluka da ostane jedina, uz Beogradsko dramsko pozorište (BDP), u programu festivala iz kojeg je pet od sedam predstava povučeno u znak solidarnosti sa umjetnicima i drugim društvenim akterima izloženim političkim pritiscima u Srbiji.

Kako se navodi u saopštenju koje potpisuje koordinator za razvoj Miloš Knežević, ostankom u takvom programu CNP više nije samo učesnik festivala, već preuzima i odgovornost za poruku da se preko cenzure i pritisaka na umjetničke slobode može preći bez posljedica.

,,Njemačka trupa Gob Squad odbila je poziv još prije zvaničnog objavljivanja programa. Nakon objave, učešće su otkazali Teatro Praga iz Portugala, Slovensko narodno gledališče iz Nove Gorice sa predstavom ‘Anhovo’, italijanska trupa Motus sa ‘Diptihom Frankenštajn’, libanski autor Ali Čarur sa predstavom ‘When I Saw the Sea’ i argentinska autorka Marina Otero sa predstavom ‘Kill Me’. Njihovo povlačenje nije pitanje umjetničkog programa, već čin profesionalne i građanske solidarnosti sa onim djelovima srpskog društva koji su izloženi pritiscima i bore se za autonomiju profesije – umjetnicima, studentima, akademskom zajednicom i aktivistima koji traže pravdu i slobodu izražavanja”, kazao je Knežević.

Tome, kako je dodao, prethodi prošlogodišnja odluka Upravnog odbora Bitefa da cenzuriše program Miloša Lolića i odbije predstavu švajcarskog reditelja Mila Raua.

,,Važno je ukazati i da je reditelj predstave ‘Crno zlato’ Oliver Frljić javno naveo da nije znao da je njegova predstava, u produkciji BDP-a, uvrštena u program ovogodišnjeg Bitefa, da je za to saznao iz medija i da ne želi da posluži kao alibi za zaborav prošlogodišnje cenzure. Znači, za jednu od dvije predstave koje ostaju imamo nedvosmisleno protivljenje reditelja takvoj odluci. Logično je i da javnost zna ko je i iz kojih razloga u ovakvoj situaciji donio odluka o nastavku učešća CNP-a na ovakvom izdanju Bitefa”.

Knežević je rekao i da je paradoksalno što je ,,Predmet Medeja” odabrana za otvaranje 59. Bitefa.

Iz CNP su ocijenili  da je saopštenje CGO ,,pretenciozno, prejudicirano i netačno”.

,,Crnogorsko narodno pozorište je donijelo odluku o otkazivanju učešća i saopštilo je organizatoru, odnosno rukovodstvu BITEF-a, prije javnog poziva CGO-a. Uprkos tome što informacija o otkazivanju još uvijek nije bila javno objavljena, smatramo neprimjerenim da se CNP, bez prethodnog traženja stava ili odgovora po ovom pitanju, dovodi u vezu s kvalifikacijama iznesenim u saopštenju. Ozbiljne kvalifikacije zahtijevaju i ozbiljan odnos prema činjenicama”, saopšteno je iz CNP-a.

Dodaju i da vjeruju da bi prethodna komunikacija sa CNP-om doprinijela tačnom i potpunijem informisanju javnosti.

R.M.