Povežite se sa nama

OKO NAS

A2A I VLADA NASTAVLJAJU PARTNERSTVO: Strujne igre

Objavljeno prije

na

Produžeci. Nakon višegodišnjih pregovora, stručnjaci Vlade Crne Gore i italijanske A2A nijesu uspjeli da se dogovore o nastavku saradnje u crnogorskoj Elektroprivredi. Zato su pregovarači usaglasili Privremeni ugovor koji će važiti najkasnije do 1. jula. Niko ne zna šta će potom biti.

,,Ovaj ugovor ne predstavlja produženje EPCG ugovora već je potpuno nov i samostalan sporazum između Države Crne Gore i A2A S.p.A”, stoji u saopštenju Vladinog Biroa za odnose sa javnošću. Suštinski, to znači da menadžeri A2A, i pored astronomskih zarada koje im se isplaćuju na račun crnogorskih potrošača, više neće imati ni jedan jedini provjerljiv cilj (zadatak) na osnovu koga bi se mogao cijeniti njihov rad.

A ako ćemo pravo, to ni u minulih pet godina nije bio slučaj. Vladini specijalci, predvođeni potpredsjednikom Vujicom Lazovićem, uložili su ogroman napor da od crnogorske i italijanske javnost sakriju svu apsurdnost aranžmana koji su svojevremeno utanačili Silvio Berluskoni i Milo Đukanović. Niko više ne smije da pomene obećani profit od 100 miliona eura; Smanjenje distributivnih gubitaka sa 25 na 12-15 odsto; Nove (termo)elektrane; Ili su baš svi, izuzev Vasilija Miličkovića i Udruženja manjinskih akcionara EPCG, još uvjereni da je italijanskih osam eura veće od grčkih 11. Pošto su ih komšije sa južne strana Jadrana pametno uložili u finansijski oporavak i odbranu likvidnosti ,,kraljeve banke”. Ostala je tajna, zbog jezičkih ali i ekonomskih barijera, da li su zvaničnici A2A pred svojim akcionarima, kada su govorili o Prvoj banci i njenom osnivaču – kralju – mislili na Nikolu (Petrovića) ili na Mila (Đukanovića)?

Kako god, aranžman sa Prvom je praktično jedino ispunjeno obećanje iz crnogorsko-italijanskog ,,posla stoljeća”. Samo što njega nije bilo u zvaničnim dokumentima. Ili je to neki usmeni sporazum, pokriven garancijama koje se ne rješavaju na međunarodnim arbitražama.

Uglavnom, cirkus se nastavlja. A2A nastavlja da upravlja EPCG, kako bi se obezbijedilo ,,nesmetano obavljanje daljih aktivnosti neophodnih za realizaciju izgradnje drugog bloka Termoelektrane Pljevlja”. To što se Italijani, ili oni koji nam se sve ovo vrijeme tako predstavljaju, protive ovom poslu navodno ne smeta Vladinim zvaničnicima.

Kao što im nije smetalo ni to što njihovi ,,strateški partneri” u minulih pet godina nijesu ispunili ni jedno jedino obećanje.

Oni obećavaju: ,,Ukoliko do 30. juna 2015. godine, ne bude pronađeno zajedničko rješenje za izgradnju drugog bloka Termoelektrane Pljevlja, Privremeni ugovor će prestati da važi. U tom slučaju će država preuzeti upravljanje nad EPCG-om i nastaviti samostalnu realizaciju izgradnje drugog bloka TE Pljevlja bez obzira na poziciju A2A”. A zašto je on uopšte potpisivan?

Zvanično, gradnja drugog bloka termoelektrane duže od godinu dana blokira dogovor partnera iz Podgorice i Milana. I nema indicija da bi se tu moglo bilo šta promijeniti. Izuzev ako neko od domaćih ekonomskih čarobnjaka za prepakivanje privatnih dugova u javne obaveze ne pronađe model po kome će građani Crne Gore, uz državne, pokriti i investicione troškove akcionara A2A. I to ne svih, nego samo onih povlašćenih i, čini se, poprilično skrivenih od očiju javnosti sa obje strane Jadrana. Moglo bi to biti previše uz sve kombinate, željezare, puteve, aerodrome, plaže i planine koje nam je vrhuška DPSDP koalicije već natovarila na pleća.

Možda nije potpuno nevažno: dok na gradnju drugog bloka TA Pljevlja gleda kao na već gotovu stvar, izvršna vlast ne pokazuje ni najmanju namjeru da vlastitim građanima obrazloži tu ideju i prezentuje računicu o ekonomskim i ekološkim dometima tog posla. Iako se, praktično, kao gotova stvar uzima to da će i novi energetski objekat, kao i sve prethodne, finansirati građani Crne Gore. Razrađuje se samo model.

Pitanje je, dakle, da li će se projekat finasirati novim zaduženjem države (što je manje vjerovatno zbog činjenice da je Crna Gora već ušla u zonu visoko zaduženih država) ili će kredit uzeti EPCG, da bi ga preko povećane cijene električne energije otplaćivali uglavnom potrošači iz kategorije ,,domaćinstva”.

U međuvremenu, državno tužilaštvo u Podgorici pokušava da dokumentuje sumnje kako je još poneko u aranžmanu Vlade Crne Gore i A2A imao kraljevski tretman.

Vrhovno državno tužilaštvo – Odjeljenje za suzbijanje organizovanog kriminala,

korupcije, terorizma i ratnih zločina pokrenulo je izviđaj vezan za privatizaciju

Elektroprivrede, potvrđeno je početkom marta.

Sada čekamo. Samo se ne zna – šta. U ovoj priči sve je kristalno jasno još od prvog momenta. I prvog miliona.

Z. RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DIVLJANJE CIJENA U CRNOG GORI: Enigmatična poskupljenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povodom ovonedjeljnog Međunarodnog dana potrošača svi akteri koji utiču na formiranje cijena su izjavili da oni nijesu krivi za enormna poskupljenja. I dok, eto, na neobjašnjiv način cijene osnovnih proizvoda stalno rastu, potrošačima se, sem većih izdataka, ne nudi rješenje

 

U Crnoj Gori je, po zvaničnoj statistici, u riziku od siromaštva više od petine ukupnog stanovništva i čak svako treće dijete. Divljanje cijena posljednih godinu dana mnogima je donijelo veće probleme u preživljavanju, a Vlada, trgovci i ostali centri moći sve to ne shvataju nimalo ozbiljno.

Ove sedmice, 15. marta, obilježen je Međunarodni dan zaštite prava potrošača. Crnogorski potrošači ovaj dan dočekuju u uslovima veoma visokih cijena koje opterećuju njihov životni standard, saopšteno je iz Centra za zaštitu potrošača (CEZAP): „Uvažavajući sve ekonomske faktore koji utiču na cijene u uslovima slobodnog tržišta, CEZAP prepoznaje i nekorektno tržišno postupanje trgovaca koji drže visoke marže kao jedan od glavnih faktora koji doprinosi ovakvom stanju”, navodi se u saopštenju.

U CEZAP-u smatraju da postoji osnov za intervenciju države u tom dijelu, kako bi se zaštitili ekonomski interesi potrošača i njihov životni standard.

Vlada sa drži po strani ili svojim odlukama dodatno urušava ovaj položaj. Odnedavno više nemamo smanjenu stopu akciza na gorivo, pa je došlo do rasta cijene goriva koje je sada jedno od najskupljih u regionu. I dok cijene goriva padaju na svjetskom tržištu, kod nas su zbog akciza već dva puta povećane.

Vlada će odlučiti da li će ponovo umanjiti akcize na gorivo zavisno od kretanja cijena naftnih derivata na svjetskoj berzi od poremećaja na tržištu, saopštili su iz Ministarstva finansija.

Da kretanje cijena na našem ne zavisi toliko od cijena na globalnom tržištu pokazala je analiza Konsultantske kuće Fidelity Consulting. Oni su uporedili cijene proizvoda u Crnoj Gori iz decembra 2022. i decembra 2021. sa cijenama na globalnom nivou i došli su do sljedećih podataka: cijene ulja i masti u Crnoj Gori porasle su za 21 odsto, uprkos tome što su na globanom nivou pale za čak 23 odsto. I sa ostalim proizvodima u Crnoj Gori su oboreni rekordi. Cijene hljeba i žitarica u Crnoj Gori porasle za 31, a na globanom nivou za samo pet odsto; cijene mesa u Crnoj Gori porasle su za 20 odsto, a na globanom nivou za svega jedan odsto; cijene mlijeka, sira i jaja u kod nas su porasle za 48 odsto, a na globanom nivou za svega tri odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VALORIZACIJA  SPOMEN-KOMPLEKSA SLOBODA U BERANAMA: Trka sa administracijom i vremenom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama, autorsko djelo čuvenog i svjetski proslavljenog arhitekte Bogdana Bogdanovića, do pune valorizacije sačekaće još neko vrijeme. Na tom putu je veći broj administrativnih barijera koje treba proći, kako ne bi propale pare iz državnog budžeta namijenjene u te svrhe

 

Nakon što je proglašen kulturnim dobrom od nacionalnog značaja, spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama, autorsko djelo čuvenog i svjetski proslavljenog arhitekte Bogdana Bogdanovića, do pune valorizacije sačekaće još neko vrijeme. Na tom putu je veći broj administrativnih barijera koje treba proći, kako ne bi propale pare iz državnog budžeta namijenjene u te svhre.

Lokalne vlasti u ovom gradu ušle su, tako, u trku sa vremenom da bi iskoristile 300  hiljada eura opredijeljenih u ovoj godini za valorizaciju. Proglašenje kulturnim dobrom je, kažu, samo prvi korak, a do valorozacije biće ih još dosta.

Bogdanovićev spomenik nacionalnim kulturnim dobrom u Crnoj Gori proglašen je pred sam kraj prošle godine, a direktorica  Polimskog muzeja Berane, Violeta Folić, kaže da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore o tome obavijestila Opštinu Berane, kao imaoca kulturnog dobra.

,,Mi smo negdje od 2013. godine  uporno slali inicijative, i evo sada konačno, poslije deset godina, dočekali smo da se ovaj spomenik proglasi kulturnim dobrom. Mnogo je važno da je spomen-kompleks dobio status kulturnog dobra od nacionalnog značaja, jer to znači da država ima pravo i obavezu da vodi dalju brigu o ovom značajnom spomen-kompleksu u Beranama”, priča Folićeva za Monitor.

Ona objašnjava da su upravo zbog toga ranije prekunute aktivnosti koje su bile u završnoj fazi izrade idejnog rješenja uređenja i valorizacije spomen-kompleksa Jasikovac.

,,Proglašenje nacionanim kukturnim dobrom podrazumijeva, naime, da mi više ne možemo tamo raditi ništa bez saglasnoti, odobrenja i konsultovanja Uprave za zaštitu kulturnih dobara”, kaže Folićeva.

Direktorica Polimskog muzeja posebno ističe da valorizacija spomen-kompleksa nije proces koji se dešava brzo, već da to predstavlja ,,maraton”, odnosno da će za taj posao trebati malo više vremena.

Folićeva smatra da ovo, na neki način, garantuje održivost spomenika, donosno čitavog sponem-kompleksa. Otvaraju se, kako objašnjava, mogućnosti da Opština Berane, kao imalac kulturnog dobra, od Ministarstva kulture dobija godišnje određena sredstva kroz Program zaštite i očuvanja kulturne baštine, gdje prednost imaju pokretna i nepokretna baština sa statusom kulturnog dobra.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ulcinjska Port Milena, nekada pitoreskna laguna na samom početku Velike plaže, nakon decenija devastacije, dobija novi izgled. Od ekološke crne tačke ponovo postaje jedna od najatraktivnijih lokacija Ulcinja

 

„Ja sam uvjeren da je ovo decenija Ulcinja i da je ona već počela. To se ogleda i po visini investicija na svim poljima, počevši od onih u infrastrukturu pa do ulaganja u hotelske objekte visoke kategorije”, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.

Prema njegovim riječima, to se možda najbolje vidi na početku Velike plaže, gdje se privodi kraju gradnja poslovno-stambenog kompleksa Porto Milena, iza koje stoji kapital iz Turske.

Cijeli ovaj prostor nakon decenija zapuštenosti dobija novi izgled, što je, kako navodi poznati ulcinjski ekolog, izvršni direktor NVO Zeleni korak, Dželal Hodžić, i dug prema istoriji. Jer, ovaj kanal od 1885. godine nosi ime po crnogorskoj knjeginji, kasnije kraljici Mileni Petrović.

Port Milena, odnosno luka Milena, je decenijama bila sigurno utočište za brodove i najveće mrijestilište ribe na Mediteranu. Bila je poznata širom Evrope po svojim kalimerama, jedinstvenim kućicama sa mrežama za izlov ribe, jer ih je fotografisao svaki turista koji je došao u Ulcinj.

Povremenim izlivanjima rijeke Bojane, luka i kanal su u plovnom stanju bili sve do 1930. godine. Nakon što je 1934. godine izgrađena Solana, radi čije je bezbjednosti podignut nasip duž Bojane, pročišćavanje luke i kanala riječnom vodom je prestalo.

Nakon katastrofalnog zemljotresa, 1979. godine, oko kanala je krenula intenzivna gradnja, tačnije pravi stampedo. Uzurpiraju se njegove obale praćene nasipanjem šuta, zemlje, ispuštanjem otpadnih komunalnih voda iz okolnih objekata (hotela, odmarališta, restorana, kuća, pansiona, auto-servisa…), a koje tu dospijevaju direktno ili indirektno preko potoka Bratice.

,,Prosječna širina Port Milene je nekada iznosila od 80 do 120 metara, a danas se na pojedinim mjestima može takoreći preskočiti. Sve to pokazuje nemoć državnih i opštinskih organa”, kaže Hodžić.

Situaciju je posebno otežavala činjenica da je najveći dio gradske kanalizacije završavao u ovom kanalu, pa je on postao najveća ekološka bomba na Jadranu. Ribe gotovo više nije bilo, kalimere su propadale, dok se sa tog prostora, posebno ljeti, širio nesnosni miris. Bilo je svakom jasno: dok se ta ekološka bomba ne ukloni, malo je izgleda da će čitav Ulcinj prodisati.

U jednoj studiji crnogorske Vlade iz 2013. godine se isticalo da Port Milena predstavlja najveći problem na jugu države, uz ukazivanje na potrebu iskopavanja kontaminiranog mulja iz tog kanala.

„Završetkom radova na izgradnji kanalizacione mreže za nekoliko prigradskih naselja, projekta koji se realizuje preko Evropske investicione banke i koji je vrijedan pet miliona eura, stanje u Port Mileni će biti za oko 70 odsto bolje“, tvrdi sekretar za investicije u lokalnoj upravi Minir Karamanaga.

Očekuje se da će se stanje sasvim normalizovati tek nakon realizacije projekta kompletne sanacije kanalizacione i vodovodne mreže u Ulcinju, koja se realizuje iz kredita njemačke KfW banke, a koja samo u prvoj fazi dostiže cifru od 20 miliona eura.

A na ušću Port Milene u more gradiće se ribarska luka koja će, prema projektu, moći da primi oko 80 čamaca. U okviru luke predviđena je i hala za rukovanje ribom i hlađenje, kao i 60 ribarskih kabina.

Kao rezultanta ovih radnji i očekivanja, krenula je obnova kalimera, što će sufinasirati i lokalna samouprava. Jer, te starinske naprave za ulov ribe su jedan od simbola Ulcinja, a Uprava za zaštitu kulturnih dobara je 2017. godine ,,ribarenje kalimerama” proglasila „nematerijalnim dobrom od lokalnog značaja“.

Hodžić smatra da je sada pravo vrijeme, da nakon što je Solana proglašena Parkom prirode, bude zaštićena i Port Milena. Jer, ona je, kako naglašava, dio kulturne baštine, turističko-ekološki brend, ekonomski samoodrživ lokalitet i arhitektonsko-pejsažna autentičnost Ulcinja.

,,Nakon ekološke rekonstrukcije, najbolje bi bilo da se upravo ovdje napravi marina, kao mjesto gdje su u slučaju nevremena vlasnici ulcinjskih čamaca decenijama sklanjali svoja plovila. Jer, to je prirodna marina koja bi mogla imati oko 400 vezova“, smatra bivši predsjednik Opštine Ulcinj Gzim Hajdinaga.

                                                                                                                                                                       Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo