Povežite se sa nama

OKO NAS

A2A I VLADA NASTAVLJAJU PARTNERSTVO: Strujne igre

Objavljeno prije

na

Produžeci. Nakon višegodišnjih pregovora, stručnjaci Vlade Crne Gore i italijanske A2A nijesu uspjeli da se dogovore o nastavku saradnje u crnogorskoj Elektroprivredi. Zato su pregovarači usaglasili Privremeni ugovor koji će važiti najkasnije do 1. jula. Niko ne zna šta će potom biti.

,,Ovaj ugovor ne predstavlja produženje EPCG ugovora već je potpuno nov i samostalan sporazum između Države Crne Gore i A2A S.p.A”, stoji u saopštenju Vladinog Biroa za odnose sa javnošću. Suštinski, to znači da menadžeri A2A, i pored astronomskih zarada koje im se isplaćuju na račun crnogorskih potrošača, više neće imati ni jedan jedini provjerljiv cilj (zadatak) na osnovu koga bi se mogao cijeniti njihov rad.

A ako ćemo pravo, to ni u minulih pet godina nije bio slučaj. Vladini specijalci, predvođeni potpredsjednikom Vujicom Lazovićem, uložili su ogroman napor da od crnogorske i italijanske javnost sakriju svu apsurdnost aranžmana koji su svojevremeno utanačili Silvio Berluskoni i Milo Đukanović. Niko više ne smije da pomene obećani profit od 100 miliona eura; Smanjenje distributivnih gubitaka sa 25 na 12-15 odsto; Nove (termo)elektrane; Ili su baš svi, izuzev Vasilija Miličkovića i Udruženja manjinskih akcionara EPCG, još uvjereni da je italijanskih osam eura veće od grčkih 11. Pošto su ih komšije sa južne strana Jadrana pametno uložili u finansijski oporavak i odbranu likvidnosti ,,kraljeve banke”. Ostala je tajna, zbog jezičkih ali i ekonomskih barijera, da li su zvaničnici A2A pred svojim akcionarima, kada su govorili o Prvoj banci i njenom osnivaču – kralju – mislili na Nikolu (Petrovića) ili na Mila (Đukanovića)?

Kako god, aranžman sa Prvom je praktično jedino ispunjeno obećanje iz crnogorsko-italijanskog ,,posla stoljeća”. Samo što njega nije bilo u zvaničnim dokumentima. Ili je to neki usmeni sporazum, pokriven garancijama koje se ne rješavaju na međunarodnim arbitražama.

Uglavnom, cirkus se nastavlja. A2A nastavlja da upravlja EPCG, kako bi se obezbijedilo ,,nesmetano obavljanje daljih aktivnosti neophodnih za realizaciju izgradnje drugog bloka Termoelektrane Pljevlja”. To što se Italijani, ili oni koji nam se sve ovo vrijeme tako predstavljaju, protive ovom poslu navodno ne smeta Vladinim zvaničnicima.

Kao što im nije smetalo ni to što njihovi ,,strateški partneri” u minulih pet godina nijesu ispunili ni jedno jedino obećanje.

Oni obećavaju: ,,Ukoliko do 30. juna 2015. godine, ne bude pronađeno zajedničko rješenje za izgradnju drugog bloka Termoelektrane Pljevlja, Privremeni ugovor će prestati da važi. U tom slučaju će država preuzeti upravljanje nad EPCG-om i nastaviti samostalnu realizaciju izgradnje drugog bloka TE Pljevlja bez obzira na poziciju A2A”. A zašto je on uopšte potpisivan?

Zvanično, gradnja drugog bloka termoelektrane duže od godinu dana blokira dogovor partnera iz Podgorice i Milana. I nema indicija da bi se tu moglo bilo šta promijeniti. Izuzev ako neko od domaćih ekonomskih čarobnjaka za prepakivanje privatnih dugova u javne obaveze ne pronađe model po kome će građani Crne Gore, uz državne, pokriti i investicione troškove akcionara A2A. I to ne svih, nego samo onih povlašćenih i, čini se, poprilično skrivenih od očiju javnosti sa obje strane Jadrana. Moglo bi to biti previše uz sve kombinate, željezare, puteve, aerodrome, plaže i planine koje nam je vrhuška DPSDP koalicije već natovarila na pleća.

Možda nije potpuno nevažno: dok na gradnju drugog bloka TA Pljevlja gleda kao na već gotovu stvar, izvršna vlast ne pokazuje ni najmanju namjeru da vlastitim građanima obrazloži tu ideju i prezentuje računicu o ekonomskim i ekološkim dometima tog posla. Iako se, praktično, kao gotova stvar uzima to da će i novi energetski objekat, kao i sve prethodne, finansirati građani Crne Gore. Razrađuje se samo model.

Pitanje je, dakle, da li će se projekat finasirati novim zaduženjem države (što je manje vjerovatno zbog činjenice da je Crna Gora već ušla u zonu visoko zaduženih država) ili će kredit uzeti EPCG, da bi ga preko povećane cijene električne energije otplaćivali uglavnom potrošači iz kategorije ,,domaćinstva”.

U međuvremenu, državno tužilaštvo u Podgorici pokušava da dokumentuje sumnje kako je još poneko u aranžmanu Vlade Crne Gore i A2A imao kraljevski tretman.

Vrhovno državno tužilaštvo – Odjeljenje za suzbijanje organizovanog kriminala,

korupcije, terorizma i ratnih zločina pokrenulo je izviđaj vezan za privatizaciju

Elektroprivrede, potvrđeno je početkom marta.

Sada čekamo. Samo se ne zna – šta. U ovoj priči sve je kristalno jasno još od prvog momenta. I prvog miliona.

Z. RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo