Povežite se sa nama

OKO NAS

PRIVATIZACIJA INSTITUTA SIMO MILOŠEVIĆ: Stanovi na pjeni od mora

Objavljeno prije

na

,,Aktuelna privatizacija Instituta Dr Simo Milošević Igalo je još jedan od mafijaških poslova DPS-a u koji bi trebalo da se uključe državni pravosudni organi”, smatra bivši član SNP, nosilac liste Sačuvajmo Novi za dobro Novog, odbornik hercegnovskog parlamenta i poslanik u Skupštini Crne Gore, Obrad Gojković.

„To nije privatizacija od koje će grad imati koristi, već partijski posao DPS-a. Sve navodi na to da se radi isključivo o gradnji stanova za prodaju, a ne zaštiti zdravstvene funkcije Instituta”, kaže Gojković. „Nijesmo samo protiv ovoga investitora čiji je bonitet loš, kao što to potenciraju predstavnici partija koje čine koalicionu većinu u skupštini Herceg Novog. Da je taj investitor čak i najbogatiji na svijetu, ako preuzima Institut da bi pravio stanove on ne može dobiti vlasništvo u ovoj zdravstvenoj ustanovi. Stoga ovaj pregovarački proces treba prekinuti, jer je klasični primjer kako preko DPS-a funkcioniše građevinski lobi iz Podgorice koji ništa dobro neće donijeti Herceg Novom”, kazao je Gojković na zasjedanju lokalnog parlamenta gdje raspravljano o Informaciji o statusu postupka privatizacije Instituta Dr Simo Milošević Igalo.

Da su Institut Igalo i njegova dalja budućnost krucijalni za razvoj cijele hercegnovske privrede saglasan je i predsjednik OO SDP Herceg Novi, Dragan Šimrak, koji podsjeća da su organizatori prodaje, nešto više od 56 posto vlasništva u Institutu Dr Simo Milošević Igalo, isti oni ljudi koji su privatizovali HTP Boku, Južni Jadran, Vinopromet, Mješovito, Vojnu bolnicu.

,,Efekte tih privatizacija znamo. Herceg Novi je bio četvrta opština po ekonomskoj stopi razvoja u okvirima bivše SFRJ i samo zahvaljujući rezervama iz tog perioda uspjeli smo pomenute nepogode, kako tako da pregrmimo. Međutim, siguran sam da za pogrešnu privatizaciju Instituta ne bi bilo popravnog i da bi to ovaj grad dotuklo”, konstatovao je Šimrak.

Pokušaj da se po ko zna koji put privatizuje Institut u Igalu uzdrmao je bar javno novu koalicionu vlasti koju u Herceg Novom čine DPS i grupa građana Izbor, i to poslije nepuna dva mjeseca vladavine.

,,Ukoliko Savjet za privatizaciju potpiše ugovor o privatizaciji Instituta Igalo sa konzorcijumom Internacional Welness Group, Uduženje građana Izbor će raskinuti koaliciju sa DPS-om u Herceg Novom, organizovaće građanske proteste i uzbuniti međunarodnu javnost”, kazao je 26. februara noslilac liste Izbor, Dušan Radović Krušo. On je tada ocijenio da se radi o čistoj prevari i da će ukoliko se ne prekine proces privatizacije sa britansko-američkim konzorcijumom raskinuti koalicioni ugovor.

Radović je tada priprijetio da će raskinuti ugovor u narednih nekoliko dana. Međutim, od tada je prošlo više od mjesec i ništa se nije promijenilo ni u lokalnoj vlasti niti u stavovima koje Vlada zastupa u procesu privatizacije Instituta.

,,Da razriješimo jednom za uvijek – investitor sa kojim se pregovara ispunjava apsolutno sve zakonske uslove propisane tenderom i neće se raditi ništa što nije u skladu sa planskom dokumentacijom”, kazao je predsjednik Tenderske komisije Branko Vujović. On je kazao da će se graditi, kako je rekao, „smještajni kapaciteti visokog kvaliteta”.

Vujović je potvrdio da je nosilac konzorcijuma advokatska kompanija Brown Rudnick Limited iz Londona, a da je dio konzorcijuma i International Hospital Group koja je dala pismo namjere, čime je formalno ispunjen uslov tendera da to mora biti kompanija koja se bavi zdravstvenim poslovima. Konzorcijum za državne akcije Instituta nudi 10 miliona eura, a za investicioni program u trajanju od 10 godina – 232 miliona eura. Od toga za medicinsku opremu 10 miliona eura, a ostalo u gradnju novih rezidencijalnih objekata i unapređivanje postojećih!

,,U postupku pregovaranja osnovna ponuda je izmijenjena i konačno utvrđena nova, po kojoj je kupoprodajna cijena akcija 10 miliona eura, koliko iznosi i ulaganje u medicinsku opremu, zatim 15 miliona u vilu Galeb do nivoa hotela sa pet zvjezdica i ulaganje u drugu fazu Medicinskog zdravstvenog centra do nivoa četiri zvjezdice od 15 miliona eura”, kazao je Vujović i potvrdio da takozvana Prva faza Instituta ostaje u istoj funkciji četiri godine, nakon čega će se raditi studija lokacije i razmotriti pitanje rekonstrukcije , rušenja ili građenja novog objekta.

,,Sad samo još ubijeđeniji da ovo ne treba da se radi. Branko Vujović je potvrdio naše sumnje da iza ovoga konzorcijuma stoji advokatska kancelarija. Nama je potreban strateški partner koji će se baviti banjskim lječilištem, a ne advokati”, poručio je Dušan Radović Krušo. „Moramo da nađemo najozbiljnijeg mogućeg kupca koji će garantovati razvoj Instituta i zdravstvenog turizma. Pismo namjere International Hospital Groupa samo je maska da bi se zadovoljili kriterijumi tendera. Stoga vas molim gospodine Vujoviću, prestanite sa ovim cirkusom”, poručio je Radović. ,,Uz sve, budući investitor šalje pismo da zbog odmora ne mogu doći na prezentaciju. Pa ne kupuje kiosk sa kokicama nego sudbinu ovoga grada”, revoltiran je bio Radović.

No, koalicija je opstala. Konsenzusom hercegnovskog parlamenta odlučeno je da se formira radna parlamentarna grupa od 10 članova koja će analizirati nacrt ugovora o privatizaciji Instituta Igalo sa britansko-američkim konzorcijumom International Wellnes group. Takođe je dogovoreno da se nakon završene prezentacije investitora i izvještaja radne grupe izvrši hitno sazivanje sjednice SO HN na kojoj će raspravljati o pitanju Instituta.

,,Tada ćemo se izjasniti o daljim koracima”, rekao je Dušan Radović za Monitor.

Na dogovorenoj javnoj prezentaciji ponuđača, najavljeno je da će kupac predstaviti članove Konzorcijuma, potvrditi ispunjenost uslova iz javnog poziva za učešće na tenderu i predstaviti finansijsku sposobnost za realizaciju projekta i plan investicija, kao i odnos prema zaposlenima po osnovu obaveza i socijalnog programa.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo