Povežite se sa nama

OKO NAS

PRIVATIZACIJA INSTITUTA SIMO MILOŠEVIĆ: Stanovi na pjeni od mora

Objavljeno prije

na

,,Aktuelna privatizacija Instituta Dr Simo Milošević Igalo je još jedan od mafijaških poslova DPS-a u koji bi trebalo da se uključe državni pravosudni organi”, smatra bivši član SNP, nosilac liste Sačuvajmo Novi za dobro Novog, odbornik hercegnovskog parlamenta i poslanik u Skupštini Crne Gore, Obrad Gojković.

„To nije privatizacija od koje će grad imati koristi, već partijski posao DPS-a. Sve navodi na to da se radi isključivo o gradnji stanova za prodaju, a ne zaštiti zdravstvene funkcije Instituta”, kaže Gojković. „Nijesmo samo protiv ovoga investitora čiji je bonitet loš, kao što to potenciraju predstavnici partija koje čine koalicionu većinu u skupštini Herceg Novog. Da je taj investitor čak i najbogatiji na svijetu, ako preuzima Institut da bi pravio stanove on ne može dobiti vlasništvo u ovoj zdravstvenoj ustanovi. Stoga ovaj pregovarački proces treba prekinuti, jer je klasični primjer kako preko DPS-a funkcioniše građevinski lobi iz Podgorice koji ništa dobro neće donijeti Herceg Novom”, kazao je Gojković na zasjedanju lokalnog parlamenta gdje raspravljano o Informaciji o statusu postupka privatizacije Instituta Dr Simo Milošević Igalo.

Da su Institut Igalo i njegova dalja budućnost krucijalni za razvoj cijele hercegnovske privrede saglasan je i predsjednik OO SDP Herceg Novi, Dragan Šimrak, koji podsjeća da su organizatori prodaje, nešto više od 56 posto vlasništva u Institutu Dr Simo Milošević Igalo, isti oni ljudi koji su privatizovali HTP Boku, Južni Jadran, Vinopromet, Mješovito, Vojnu bolnicu.

,,Efekte tih privatizacija znamo. Herceg Novi je bio četvrta opština po ekonomskoj stopi razvoja u okvirima bivše SFRJ i samo zahvaljujući rezervama iz tog perioda uspjeli smo pomenute nepogode, kako tako da pregrmimo. Međutim, siguran sam da za pogrešnu privatizaciju Instituta ne bi bilo popravnog i da bi to ovaj grad dotuklo”, konstatovao je Šimrak.

Pokušaj da se po ko zna koji put privatizuje Institut u Igalu uzdrmao je bar javno novu koalicionu vlasti koju u Herceg Novom čine DPS i grupa građana Izbor, i to poslije nepuna dva mjeseca vladavine.

,,Ukoliko Savjet za privatizaciju potpiše ugovor o privatizaciji Instituta Igalo sa konzorcijumom Internacional Welness Group, Uduženje građana Izbor će raskinuti koaliciju sa DPS-om u Herceg Novom, organizovaće građanske proteste i uzbuniti međunarodnu javnost”, kazao je 26. februara noslilac liste Izbor, Dušan Radović Krušo. On je tada ocijenio da se radi o čistoj prevari i da će ukoliko se ne prekine proces privatizacije sa britansko-američkim konzorcijumom raskinuti koalicioni ugovor.

Radović je tada priprijetio da će raskinuti ugovor u narednih nekoliko dana. Međutim, od tada je prošlo više od mjesec i ništa se nije promijenilo ni u lokalnoj vlasti niti u stavovima koje Vlada zastupa u procesu privatizacije Instituta.

,,Da razriješimo jednom za uvijek – investitor sa kojim se pregovara ispunjava apsolutno sve zakonske uslove propisane tenderom i neće se raditi ništa što nije u skladu sa planskom dokumentacijom”, kazao je predsjednik Tenderske komisije Branko Vujović. On je kazao da će se graditi, kako je rekao, „smještajni kapaciteti visokog kvaliteta”.

Vujović je potvrdio da je nosilac konzorcijuma advokatska kompanija Brown Rudnick Limited iz Londona, a da je dio konzorcijuma i International Hospital Group koja je dala pismo namjere, čime je formalno ispunjen uslov tendera da to mora biti kompanija koja se bavi zdravstvenim poslovima. Konzorcijum za državne akcije Instituta nudi 10 miliona eura, a za investicioni program u trajanju od 10 godina – 232 miliona eura. Od toga za medicinsku opremu 10 miliona eura, a ostalo u gradnju novih rezidencijalnih objekata i unapređivanje postojećih!

,,U postupku pregovaranja osnovna ponuda je izmijenjena i konačno utvrđena nova, po kojoj je kupoprodajna cijena akcija 10 miliona eura, koliko iznosi i ulaganje u medicinsku opremu, zatim 15 miliona u vilu Galeb do nivoa hotela sa pet zvjezdica i ulaganje u drugu fazu Medicinskog zdravstvenog centra do nivoa četiri zvjezdice od 15 miliona eura”, kazao je Vujović i potvrdio da takozvana Prva faza Instituta ostaje u istoj funkciji četiri godine, nakon čega će se raditi studija lokacije i razmotriti pitanje rekonstrukcije , rušenja ili građenja novog objekta.

,,Sad samo još ubijeđeniji da ovo ne treba da se radi. Branko Vujović je potvrdio naše sumnje da iza ovoga konzorcijuma stoji advokatska kancelarija. Nama je potreban strateški partner koji će se baviti banjskim lječilištem, a ne advokati”, poručio je Dušan Radović Krušo. „Moramo da nađemo najozbiljnijeg mogućeg kupca koji će garantovati razvoj Instituta i zdravstvenog turizma. Pismo namjere International Hospital Groupa samo je maska da bi se zadovoljili kriterijumi tendera. Stoga vas molim gospodine Vujoviću, prestanite sa ovim cirkusom”, poručio je Radović. ,,Uz sve, budući investitor šalje pismo da zbog odmora ne mogu doći na prezentaciju. Pa ne kupuje kiosk sa kokicama nego sudbinu ovoga grada”, revoltiran je bio Radović.

No, koalicija je opstala. Konsenzusom hercegnovskog parlamenta odlučeno je da se formira radna parlamentarna grupa od 10 članova koja će analizirati nacrt ugovora o privatizaciji Instituta Igalo sa britansko-američkim konzorcijumom International Wellnes group. Takođe je dogovoreno da se nakon završene prezentacije investitora i izvještaja radne grupe izvrši hitno sazivanje sjednice SO HN na kojoj će raspravljati o pitanju Instituta.

,,Tada ćemo se izjasniti o daljim koracima”, rekao je Dušan Radović za Monitor.

Na dogovorenoj javnoj prezentaciji ponuđača, najavljeno je da će kupac predstaviti članove Konzorcijuma, potvrditi ispunjenost uslova iz javnog poziva za učešće na tenderu i predstaviti finansijsku sposobnost za realizaciju projekta i plan investicija, kao i odnos prema zaposlenima po osnovu obaveza i socijalnog programa.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo