Povežite se sa nama

OKO NAS

PRIVATIZACIJA INSTITUTA SIMO MILOŠEVIĆ: Stanovi na pjeni od mora

Objavljeno prije

na

,,Aktuelna privatizacija Instituta Dr Simo Milošević Igalo je još jedan od mafijaških poslova DPS-a u koji bi trebalo da se uključe državni pravosudni organi”, smatra bivši član SNP, nosilac liste Sačuvajmo Novi za dobro Novog, odbornik hercegnovskog parlamenta i poslanik u Skupštini Crne Gore, Obrad Gojković.

„To nije privatizacija od koje će grad imati koristi, već partijski posao DPS-a. Sve navodi na to da se radi isključivo o gradnji stanova za prodaju, a ne zaštiti zdravstvene funkcije Instituta”, kaže Gojković. „Nijesmo samo protiv ovoga investitora čiji je bonitet loš, kao što to potenciraju predstavnici partija koje čine koalicionu većinu u skupštini Herceg Novog. Da je taj investitor čak i najbogatiji na svijetu, ako preuzima Institut da bi pravio stanove on ne može dobiti vlasništvo u ovoj zdravstvenoj ustanovi. Stoga ovaj pregovarački proces treba prekinuti, jer je klasični primjer kako preko DPS-a funkcioniše građevinski lobi iz Podgorice koji ništa dobro neće donijeti Herceg Novom”, kazao je Gojković na zasjedanju lokalnog parlamenta gdje raspravljano o Informaciji o statusu postupka privatizacije Instituta Dr Simo Milošević Igalo.

Da su Institut Igalo i njegova dalja budućnost krucijalni za razvoj cijele hercegnovske privrede saglasan je i predsjednik OO SDP Herceg Novi, Dragan Šimrak, koji podsjeća da su organizatori prodaje, nešto više od 56 posto vlasništva u Institutu Dr Simo Milošević Igalo, isti oni ljudi koji su privatizovali HTP Boku, Južni Jadran, Vinopromet, Mješovito, Vojnu bolnicu.

,,Efekte tih privatizacija znamo. Herceg Novi je bio četvrta opština po ekonomskoj stopi razvoja u okvirima bivše SFRJ i samo zahvaljujući rezervama iz tog perioda uspjeli smo pomenute nepogode, kako tako da pregrmimo. Međutim, siguran sam da za pogrešnu privatizaciju Instituta ne bi bilo popravnog i da bi to ovaj grad dotuklo”, konstatovao je Šimrak.

Pokušaj da se po ko zna koji put privatizuje Institut u Igalu uzdrmao je bar javno novu koalicionu vlasti koju u Herceg Novom čine DPS i grupa građana Izbor, i to poslije nepuna dva mjeseca vladavine.

,,Ukoliko Savjet za privatizaciju potpiše ugovor o privatizaciji Instituta Igalo sa konzorcijumom Internacional Welness Group, Uduženje građana Izbor će raskinuti koaliciju sa DPS-om u Herceg Novom, organizovaće građanske proteste i uzbuniti međunarodnu javnost”, kazao je 26. februara noslilac liste Izbor, Dušan Radović Krušo. On je tada ocijenio da se radi o čistoj prevari i da će ukoliko se ne prekine proces privatizacije sa britansko-američkim konzorcijumom raskinuti koalicioni ugovor.

Radović je tada priprijetio da će raskinuti ugovor u narednih nekoliko dana. Međutim, od tada je prošlo više od mjesec i ništa se nije promijenilo ni u lokalnoj vlasti niti u stavovima koje Vlada zastupa u procesu privatizacije Instituta.

,,Da razriješimo jednom za uvijek – investitor sa kojim se pregovara ispunjava apsolutno sve zakonske uslove propisane tenderom i neće se raditi ništa što nije u skladu sa planskom dokumentacijom”, kazao je predsjednik Tenderske komisije Branko Vujović. On je kazao da će se graditi, kako je rekao, „smještajni kapaciteti visokog kvaliteta”.

Vujović je potvrdio da je nosilac konzorcijuma advokatska kompanija Brown Rudnick Limited iz Londona, a da je dio konzorcijuma i International Hospital Group koja je dala pismo namjere, čime je formalno ispunjen uslov tendera da to mora biti kompanija koja se bavi zdravstvenim poslovima. Konzorcijum za državne akcije Instituta nudi 10 miliona eura, a za investicioni program u trajanju od 10 godina – 232 miliona eura. Od toga za medicinsku opremu 10 miliona eura, a ostalo u gradnju novih rezidencijalnih objekata i unapređivanje postojećih!

,,U postupku pregovaranja osnovna ponuda je izmijenjena i konačno utvrđena nova, po kojoj je kupoprodajna cijena akcija 10 miliona eura, koliko iznosi i ulaganje u medicinsku opremu, zatim 15 miliona u vilu Galeb do nivoa hotela sa pet zvjezdica i ulaganje u drugu fazu Medicinskog zdravstvenog centra do nivoa četiri zvjezdice od 15 miliona eura”, kazao je Vujović i potvrdio da takozvana Prva faza Instituta ostaje u istoj funkciji četiri godine, nakon čega će se raditi studija lokacije i razmotriti pitanje rekonstrukcije , rušenja ili građenja novog objekta.

,,Sad samo još ubijeđeniji da ovo ne treba da se radi. Branko Vujović je potvrdio naše sumnje da iza ovoga konzorcijuma stoji advokatska kancelarija. Nama je potreban strateški partner koji će se baviti banjskim lječilištem, a ne advokati”, poručio je Dušan Radović Krušo. „Moramo da nađemo najozbiljnijeg mogućeg kupca koji će garantovati razvoj Instituta i zdravstvenog turizma. Pismo namjere International Hospital Groupa samo je maska da bi se zadovoljili kriterijumi tendera. Stoga vas molim gospodine Vujoviću, prestanite sa ovim cirkusom”, poručio je Radović. ,,Uz sve, budući investitor šalje pismo da zbog odmora ne mogu doći na prezentaciju. Pa ne kupuje kiosk sa kokicama nego sudbinu ovoga grada”, revoltiran je bio Radović.

No, koalicija je opstala. Konsenzusom hercegnovskog parlamenta odlučeno je da se formira radna parlamentarna grupa od 10 članova koja će analizirati nacrt ugovora o privatizaciji Instituta Igalo sa britansko-američkim konzorcijumom International Wellnes group. Takođe je dogovoreno da se nakon završene prezentacije investitora i izvještaja radne grupe izvrši hitno sazivanje sjednice SO HN na kojoj će raspravljati o pitanju Instituta.

,,Tada ćemo se izjasniti o daljim koracima”, rekao je Dušan Radović za Monitor.

Na dogovorenoj javnoj prezentaciji ponuđača, najavljeno je da će kupac predstaviti članove Konzorcijuma, potvrditi ispunjenost uslova iz javnog poziva za učešće na tenderu i predstaviti finansijsku sposobnost za realizaciju projekta i plan investicija, kao i odnos prema zaposlenima po osnovu obaveza i socijalnog programa.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

KAMPANJA PROTIV NERADNE NEDELJE, OPET: I čovjek stvori, kapital

Objavljeno prije

na

Objavio:

Otkad je u oktobru 2019. uvedena neradna nedjelja pred svaku turističku sezonu kreće kampanja kojom se nabrajaju muke gostujućih i domaćih kupoholičara, te domaćih poslodavaca koji kukaju zbog gubitka profita tog  jednog dana u nedjelji.  O uslovima u kojima radi domaća radna snaga ni govora

 

Turisti su šokirani što prodavnice ne rade nedjeljom, pišu pojedini mediji, a drugi dodaju da Crna Gora ima previše neradnih dana za turističku destinaciju.

Otkad je u oktobru 2019. uvedena neradna nedjelja pred svaku turističku sezonu kreće kampanja kojom se nabrajaju muke gostujućih i domaćih kupoholičara, te domaćih poslodavaca koji kukaju zbog gubitka profita tog  jednog dana u nedjelji.  O uslovima u kojima radi domaća radna snaga ni govora – ne pominje se visina plate, neregulisani slobodni dani i odmori i brojni drugi neuslovi rada.

,,Posljednjih mjesec dana u toku je kampanja kapitala, prvenstveno medijska, koja po principu interesa kapitala problematizuje pitanje neradne nedjelje”, kaže za Monitor Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata.

Tek što je uvedena, ukidanje neradne nedjelje razmatrala i je bivša ministarka ekonomije Dragica Sekulić. Njeno ukidanje najavio je i bivši ministar Jakov Milatović. Bezuspješno.

O tome da razumije da je neradna nedjelja veliki gubitak za male privrednike i preduzeća, izjasnio se i novi ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović. Uz opasku da te dane ne mogu nadomjestiti. Za razliku od ministra, zvanična statistika govori da trgovine i pored neradne nedjelje bilježe pozitivne rezultate – samo u prvom kvartalu ove godine prihodi su veći za 30 odsto u odnosu na isti period prošle.

,,Imao sam mnogo upita od malih privrednika da im se pomogne da rade i nadomjeste taj gubitak. To je 10, 15 radnih dana tokom sezone, naročito kad su mali privrednici opterećeni programom Evropa sad i obavezom minimalne plate 450 eura. Razumijem i sindikate i težnju da zadrže stečeno pravo i zaposlene koji žele da imaju taj slobodan dan, ali moramo da tražimo kompromis”, kazao je Đurović.

Ministar je pozvao sindikate na kompromis i najavio da su ,,poslodavaci spremni da naknada za taj dan neradni bude sto posto uvećana”.

U cilju prevazilaženja ovog ,,problema” ove nedjelje je u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma održan prvi radni sastanak na temu neradne nedjelje. Sastanku su prisustvovali predstavnici Privredne komore, Unije poslodavaca, Uprave za inspekcijske poslove, Saveza sindikata i Unije slobodnih sindikata Crne Gore.

Keković objašnjava da sindikat traži da, ako bi do njega došlo, rad nedjeljom plati uvećanjem dnevnica od 100 odsto, tako da bi minimalna dnevnica za rad nedjeljom bila 40 eura. Inistiraju i da se povećanje odnosi na sve, sem zanimanja koja su dužna da rade i tog dana kao što su komunalci, policajci, zdravstveni radnici. Ovaj predlog ranije nije bio prihvatljiv poslodavcima, bunili su se da se pravilo primijeni za sve, tražili su ga samo za trgovine, i nudili povećanje dnevnica od 30 do 50 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NA DIJELU ĆEMOVSKOG POLJA NAJAVLJENA GRADNJA NAJVEĆEG PARKA U PODGORICI: Kad ideja ujedini građane

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavnim druženjem građana sa predstavnicima Glavnog grada na Ćemovskom polju otpočela je kampanja čiji je cilj da podstakne što više ljudi da učestvuju u osmišljavanju prostora budućeg najvećeg parka u Podgorici, površine od čak 43,7 hektara

 

,,Podgorici, kao glavnom gradu jedne evropske države, neophodan je glavni gradski park. U prethodnih nekoliko godina, izgradnja pojedinih parkovskih površina doprinijela je razvoju mikro sredina, i ljudi su tu počeli više da se okupljaju. Međutim, do sada su ta zelena područja ‘targetirala’ samo mještane okolnih naselja, što ne bi smio da bude slučaj sa budućim glavnim gradskim parkom. On mora da ponudi nove sadržaje“, kaže za Monitor Igor Majer, mještanin Starog aerodroma i jedan od brojnih građana koji su bili na nedavnom druženju, 19. maja, sa predstavnicima Glavnog grada na Ćemovskom polju, gdje je najavljena gradnja centralnog parka u Podgorici.

Time je otpočela kampanja čiji je cilj da podstakne što više ljudi da svojim sugestijama i prijedlozima učestvuju u osmišljavanju prostora budućeg najvećeg parka u Podgorici.

Ćemovsko polje nalazi se na samo tri i po kilometra od grada, najveća je ravnica koja pripada dolinama rijeka Cijevne i Morače. Zbog toga ono, kako je saopšteno iz Glavnog grada, predstavlja najpogodniju lokaciju za izgradnju najvećeg gradskog parka, koji će sadržajima zadovoljiti potrebe stanovnika i posjetilaca Podgorice. ,,Vrijeme je da Podgorica dobije park na čak 43,7 hektara u kom će građani moći da provedu čitav jedan dan”, kazali su još iz kancelarija gradonačelnika Ivana Vukovića.

Park će se graditi u dijelu Ćemovskog polja kod naselja Stari aerodrom i Konik, u blizini upravne zgrade Fudbalskog saveza Crne Gore (FSCG) i fudbalskog kampa. To je dio  Ćemovskog ranije poznat po sumornim slikama – posječenog drveća, spaljenih guma, leševa životinja, raznog otpada koji leži posvuda u okolini.

Zahvaljujući angažovanju lokalaca, i dobroj saradnji sa gradskim preduzećima i službama, ovaj prostor danas drugačije izgleda. Oplemenjen je različitim biljnim vrstama i vrtnim elementima, posjeduje trim stazu u dužini od 1 150 metara, kao i ugrađen parkovski, sportsko-rekreativni, dječiji mobilijar i sprave za trening pasa.

,,Definitivno drugačije izgleda nego  prije desetak godina – čistije je, ne mašu iz trave vlažne maramice, nema leševa i kostiju. Smeća ima i dalje ali daleko je to od nekadašnje slike”, kaže za Monitor novinarka Vijesti Damira Kalač, koja godinama kroz tekstove na svom blogu Skitanja umom i drumom ukazuje na značaj Ćemovskog polja za Podgoricu.  ,,E sad, da li je to tako zato što  smo proteklih godina nas nekoliko pozivima zbog nelegalne sječe i istovaranja smeća izluđivali i inspekciju i policiju? Da li  su i ovi koji su se neodgovorno ponašali prema tom prostoru shvatili da neko brine i da rizikuju da budu kažnjeni? Da li zato što smo toliko čistili i sadili? Da li zato što sada više ljudi koristi taj prostor za rekreaciju, pa žele da je čistije i zelenije? Možda i zato što je  uz Bulevar Veljka Vlahovića sa kojeg se prilazi tom dijelu Ćemovskog, u toku gradnja stambenih objekata, pa je i broj prilaza tom prostoru manji… Možda je razlog – zbir svega toga”, objašnjava Damira Kalač.

Poziv iz Glavnog grada da se direktno uključi u proces uređenja parka, jako je obradovao. ,,Kako tokom proteklih godina nije bilo planskog upravljanja tim prostorom, on izgleda daleko od onoga kako bi trebalo. Inicijativa Glavnog grada da tu lokaciju uredi i da Ćemovsko bude najveća zelena površina u Podgorici, ohrabruje, najviše zato što će, jednom kad se to desi, taj prostor biti nečija briga”.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSTAVKA PREDSJEDNIKA OPŠTINE KOLAŠIN: Partija, pa ostalo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Doskorašnji predsjednik Opštine Kolašin Milosav Bulatović u politiku je ušao sa neukaljanom reputacijom. Prije 10-ak dana podnio je ostavku pod pritiskom,  zbog presude za zloupotrebu službenog položaja.  Nakon četiri godine mandata, stiče se utisak da je sve vrijeme nevješto pokušavao da balansira između ,,partijskih obaveza” i obaveza prvog čovjeka izvšne vlasti

 

Samo pet dana, nakon što je kazao da mu ne pada na pamet da podnese ostavku, predsjednik kolašinske Opštine Milosav Bulatović je to učinio. Kratkim saopštenjem, u subotu, 14. maja, obavijestio je javnost da se na taj čin odlučio zbog ,,političke interpretacije presude Apelacionog suda”, kojom je osuđen na uslovnu kaznu zatvora. Takođe,  kako je objasnio,  funkciju napušta i kako bi rasteretio  svoje saradnike, pripadnike svoje partije, svoju porodicu i sebe.

Višemjesečni pritisci opozcije, iz koje su tvrdili da je Bulatović napravio djelo, koje ga čini nedostojnim da dalje obavlja funkciju, nijesu bili dovoljni da Bulatović  i ustane iz fotelje. Međutim, prema nezvaničnim informacijama, kada je postalo jasno da će izbori u Kolašinu biti održani tek u oktobru,  jedan poziv iz centrale Bulatovićeve Demokratske partije socijalista (DPS) bio je dovoljan da promijeni mišljenje.

U obrazloženju ostavke,  zloupotrebu službenog položaja za koju je osuđen ponovo je nazavao ,,namjerom da pomogne mladom čovjeku  da se zaposli”. Mladi čovjek je Marko Matović, parijski aktivista DPS-a.  Bulatović je osuđen na uslovnu kaznu zatvora, jer je u  prijavi za njegovo  stručno osposobljavanje na  Policijskoj akademiji u Danilovgradu, svojeručnim potpisom i pečatom lažno prikazao da Matović radi na poslovima komunalnog policajca. Matović, u to vrijeme, nije bio u radnom odnosu, a nakon obuke postavljen je na čelo Komunalne policije.

Doskorašnji prvi čovjek kolašinske izvršne vlasti je i objasnio da su mu saradnici kazali, a on se složio, da je krivotvorenje prijave jedni način da Matovića pošalju u Danilovgrad.  Dodatno, predsjednik Opštine je za ,,mladog čovjeka” obuku platio novcem sa računa Opštine. Našto kasnije, vratio je  cijeli iznos  iz svog džepa. U međuvremenu je, pod sumnjivim okolnostima, razriješio dotadašnjeg načelnika Komunalne policije Zorana Kujovića, koji je bio izbor prethodne vlasti u Kolašinu.

,,Podsjećam da mi je kazna izrečena zbog toga što sam mladom, nezaposlenom, fakultetski obrazovanom čovjeku, omogućio da u Policijskoj akademiji završi obuku za komunalnog policajca u trajanju od dvadeset dana. Jedini način da završi obuku je bio da bude upućen preko Opštine Kolašin, pošto taj vid obuke nije bio organizovan za građane”, obrazložio je Bulatović zbog čega je napravio krivično djelo.

On je cijelo vrijeme mandata ostavljao utisak čovjeka kojem nije bilo baš jasno kako funkcionište lokalna uprava, ali ni politika.  Neki njegovi saradnici i sugrađani su to pripisivali neiskustvu privatnog preduzetnika, koji se našao na vioskoj lokalnoj funkciji, a neki tvrdili da imidžom ,,nevještog” izbjegava odgovornost, obaveze, pa, povremno, i zakon.

Prvi ,,kiks” izvršne vlasti, to jest, Bulatovića, bio je, po mnogo čemu problematični pokušaj da osnuje lokalnu RTV Kolašin.  Taj neuspjeli projekat donio je i prve javne razmirice u lokalnoj vladajućoj koaliciji, koju , pored DPS-a,  čine i Grupa birača (GB) i Socijdemokrata (SD).

Zvaničan početak rada RTV planiran je bio za decembra 2020. godine. Prvobitno je predloženo da u RTV bude sedam radnih mjesta, uključujući i direktora Dragoslava Jeknića, takođe, miljenika DPS-a. Prema planu finansiranja RTV, za zarade zaposlenih  za tri godine bilo je potrebno 72.000 eura. Osnivanje preduzeća pratile su brojne nazakonistosti, koje su prvo otkrili iz Demokrata, a zatim ih je i potvrdio predsjednik Skupštine opštine (SO) Milan Đukić.  Još se ne zna kako je potrošen novac izdvojen iz opštinskog budžeta namijenjen početku  rada tog lokalnog javnog emitera. Pored toga, malo  kome, a čini se ni Bulatoviću, sada nije jasno ni gdje je oprema koja je kupljena za RTV od opštinskog novca.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo