Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJ SAOBRAĆAJNO “SLIJEPO CRIJEVO ”: Nade u jesen 2016.

Objavljeno prije

na

Glas Opštine Ulcinj ima ko da čuje u Podgorici. Bar tako je u srijedu čelnicima ove Opštine saopštio ministar saobraćaja i pomorstva u Vladi Crne Gore Ivan Brajović. No, osim osluškivanja i razumijevanja, toj opštini na Primorju su potrebna znatna ulaganja u infrastrukturu, posebno u prometnu, kako bi se resursi kvalitetno počeli koristiti.

Iako se u Ulcinju očekivalo da će na proljeće krenuti treća faza rekonstrukcije puta do granice sa Albanijom, malo je naznaka da će se to desiti. Brajović je kazao da će sigurno u ovoj godini krenuti ta faza, odnosno izgradnja magistrale na potezu od Ulcinja do Vladimirskih Kruta, u dužini 13 kilometara, čija je vrijednost devet miliona eura. Ako se zna da će ti radovi trajati godinu dana, onda se može lako izračunati da će tek na jesen naredne godine Ulcinjani za manje od sat vremena, kvalitetnom džadom, stizati u Skadar. Grad koji je od centra Ulcinja udaljen 39 kilometara, a gdje građani ove opštine najčešće odlaze kako bi kupili jeftinije prehrambene proizvode ili uživali u veoma pristupačnim cijenama u njihovim restoranima.

U toku ljeta, ogromne su gužve na jedinom graničnom prijelazu, Sukobin, u opštini Ulcinj. U julu i avgustu tu prođe oko 900 hiljada ljudi, godišnje dva puta više. A to je gotovo četiri puta više nego što je planirano (pola miliona) kada je taj, inače prvi zajednički granični prijelaz na jugoistoku Evrope, otvoren, u maju 2002. godine. Da bi došli na ulcinjsku rivijeru ili da bi samo proputovali kroz Crnu Goru turisti moraju čekati i po nekoliko sati, pa je Sukobin postao problem za turistički imidž ne samo tog grada, već i cijele zemlje. Ako se ima u vidu činjenica da dvije trećine gostiju u Ulcinj (sa Kosova, Makedonije i Albanije) stiže upravo preko tog prijelaza, onda je na zvaničnicima da brzo povlače poteze. Čekati na Sukobinu satima usred ljeta, onoliko koliko gostu treba da iz Prištine stigne do Ulcinja, ne djeluje stimulativno, i kao pozivnica za sljedeći dolazak.

,,Mi smatramo da za lokalno stanovništvo treba da postoje alternativni, malogranični prijelazi kako bi se rasteretio Sukobin. Treba li podsjećati da je još u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, na ovom potezu od mora do Skadarskog jezera, postojalo čak pet graničnih prijelaza”, kaže potpredsjednik Opštine Ulcinj Safet Beci.

Gradonačelnik Ulcinja Fatmir Đeka ističe da je urgentna potreba proširenje ovog graničnog prijelaza i njegovog osposobljavanja i za robni promet, na čemu već godinama bezuspješno insistiraju privrednici Ulcinja i Bara. Izvršni direktor NVO Agrumi Rudolf Elezović kaže da kupci iz susjednih balkanskih država moraju izdvojiti dodatnih 600 eura po šleperu za troškove prevoza mandarina, klementina i ostalog južnog voća iz Ulcinja. Naime, šleperi koji namjeravaju ići do ove opštine po robu moraju to učiniti preko prijelaza Božaj.

S druge, zapadne strane, Ulcinj je od početka ove godine bio povezan sa ostalim dijelom zemlje tek – jednom kolovoznom trakom. Naime, ponovo je pokrenuto klizište u naselju Kruče, koje je oštetilo magistralu koja povezuje Ulcinj sa Barom i ostalim dijelom zemlje. U ovom slučaju, za razliku od 2013. godine, nadležni organi i institucije su brzo reagovale. ,,Do kraja aprila definitivno će biti riješen ovaj problem”, uvjeravao je Brajović svoje domaćine navodeći da je za sanaciju klizišta uloženo oko 450 hiljada eura.

On je kazao da razumije potrebu otvaranja graničnog prijelaza na moru u Ulcinju, jer bi to kako navodi, omogućilo veću atraktivnost Ulcinja i njegove turističke ponude.

,,Ulcinj je grad koji široko izlazi na more, prva luka u Crnoj Gori poslije Otrantskih vrata, pa strani nautičari, vlasnici malih brodova ili jedrilica koji žele posjetiti Ulcinj moraju ići u 12 nautičkih milja (oko 20 km) udaljen Bar da bi prijavili ulazak u teritorijalne vode Crne Gore”, kaže potpredsjednik Beci i navodi da bi, kao što je to slučaj u Budvi, taj granični prelaz mogao biti, bar u početku, sezonskog karaktera. Odlukom crnogorske Vlade luke Bar, Kotor i Zelenika su stalni, dok je luka Budva sezonski granični prijelaz koji je otvoren od 1. maja do 31. oktobra.

Neki vlasnici brodova u Ulcinju saopštili su da su zainteresovani da tokom ljeta održavaju brodsku liniju od Ulcinja do Drača. Na sastanku koji je prije nekoliko mjeseca gradonačelnik Đeka imao sa predsjednikom Drača Vanđušom Dakom zaključeno je da tokom ljeta treba uvesti trajektnu liniju između ova dva grada, jer bi, kako je ocijenjeno, to bilo izuzetno atraktivna ponuda za turiste koji posjećuju Ulcinj i Drač.

Ulcinjani se, inače, uvijek sa čežnjom sjećaju vremena, do sredine 60-ih godina prošlog stoljeća, kada je njihov grad trajektno bio vezan sa svim većim gradovima na istočnoj obali Jadrana. Već pola vijeka ne dolaze trajekti ni veći brodovi, sve je manje onih koji se otiskuju na more, a sve ideje, planovi i projekti za gradnju marina sveli su se na jednu malu lučicu.

Baš kao što je to bio plan izgradnje aerodroma u Štoju. Sa te ledine, u zaleđu Velike plaže, uzlijeću u sezoni tek mali sportski avioni iz kojih turisti najčešće Ulcinj fotografišu. Ili, što više niko ni ne spominje, ideje o dolasku željeznice do tog grada, koje su tako žive bile početkom prošlog vijeka.

Zato ulcinjski turistički poslenici sa strepnjom gledaju u obećanja zvaničnika. Jer, sezona 2015. je već tu, a jedino je izvjesno da će biti veoma izazovna. A treba sa ovom infrastrukturom pregurati i 2016.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

IZMJENE ZAKONA O TUŽILAŠTVU: Odlučno ali ne ishitreno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci smatraju da je glavni cilj predloženih izmjena da se smijeni glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, predstavnici vlasti kažu da žele osloboditi tužilaštvo od političkih uticaja i korupcije, nevladin sektor preporučuje oprez

 

Način izbora vršioca dužnosti rukovodioca Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT), koji ne bi morao da bude tužilac, jedna je od ključnih zamjerki koju tužioci imaju na nacrt izmjena Zakona o državnom tužilaštvu. Među primjedbama su i zakonsko rješenje kojim je definisan prestanak funkcije rukovodioca tužilaštva „ispunjenjem uslova za penziju”, kao i to da bivši državni tužilac ne može biti član Tužilačkog savjeta.

„Ovakav pristup Vlada ima samo sa jednim ciljem – da smijeni glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića.“ To je izjavio v.d. vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković na javnoj debati povodom nacrta zakona, zakazanoj na brzinu, u maniru prethodne vlasti. Potpredsjendik Vlade Dritan Abazović, koji je objelodanio da je nacrt pisan u njegovom kabinetu, tvrdi da predloženi dokument nije usmjeren personalno protiv bilo koga.

„Crnoj Gori treba veća vladavina prava. Ako neko budućnost Crne Gore i njenih integracionalnih procesa veže za sebe lično, pravi veliku grešku i državi veliku štetu. Niko ne može biti iznad nacionalnih interesa. Zakonska rješenja treba da tražimo u duhu sistematskih rješenja nagomilanih problema“, kazao je Abazović.

Iz nacrta zakona jasna je namjera za promjenama u državnom tužilaštvu, ali, ima upozorenja da promjenu prati potreba za većom kontrolom skupštinske većine nad tim državnim organom. Prošli nacrt tužilačkih zakona je kritikovala Venecijanska komisija. Uz stav da se ne može mijenjati tužilački sistem kako bi se smijenio pojedinac. Ni novi nacrt nije uvažio sve preporuke Venecijanske komisije. Abazović kaže da bi radije da rizikuje „packe“ od EU, ako to znači da će imati bolje rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala. „Mi moramo da isporučimo rezultate. Ova zemlja se davi u procedurama“, kazao je Abazović.

Vlast tek treba da odluči o formi podnošenja ovog dokumenta na glasanje u Skupštini. Ukoliko predlagač nacrta bude Vlada, dužna je da zakaže javnu raspravu u trajanju od najmanje 20, a najviše 40 dana. Ukoliko bi Skupština bila predlagač – nije obavezna da organizuje javnu raspravu.

Nacrtom se predlaže se da se nakon izbora novog Tužilačkog savjeta, u kome tužioci više ne bi imali većinu, imenuje novi v.d. VDT-a koji ne mora biti iz Vrhovnog tužilaštva. VDT Ivica Stanković u maju stiče uslove za starosnu penziju, a nakon njegovog odlaska Tužilački savjet (TS) treba da imenuje nekoga iz VDT-a da bude vršilac dužnosti. Sve to do usvajanja novog zakona i izbora novog savjeta.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SDT SE SJETILO DRŽAVNIH GARANCIJA ZA KOMBINAT ALUMINIJUMA: Aprilske šale

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nema istine o KAP-u bez saslušanja Đukanovića, Gvozdenovića, Lazovića, Lukšića, Vujanovića, Brkovića, Žugića, Jelića… Sve drugo je zabava za lakovjerne. I zataškavanje

 

Branko Vujović, nekadašnji ministar ekonomije u jednoj od vlada Mila Đukanovića i dugogodišnji direktor Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja, priveden je u ponedjeljak na saslušanje u Specijalno državno tužilaštvo (SDT). Vujović je sa još desetak bivših službenika Ministarstva ekonomije i Ministarstva finansija saslušan zbog izdavanja državnih garancija nekadašnjim vlasnicima Kombinata aluminijuma (KAP) za pet kredita ukupne vrijednosti 135 miliona eura.

Privedeni su nakon saslušanja otišli kući. SDT nije tražilo njihovo zadržavanje pošto su, prenose mediji, „tokom izviđaja prikupili sve dokaze”. Sumnjamo u istinitost tih navoda. Iako, zvanično, izviđaj o nezakonitim kreditnim garancijama za KAP traje od 2014, godine. A evo i zašto.

Sporni posao je osmišljen krajem 2009, kao dio Ugovora o poravnanju između Vlade  i tadašnjih vlasnika Kombinata, Centralno evropske aluminijske kompanije (CEAK), firme do danas nepoznate vlasničke strukture registrovana na Kipru, preko niza povezanih firmi u većinskom vlasništvu Olega Deripaske. Iako je njene interese u Crnoj Gori najčešće i najubjedljivije branio dugogodišnji Putinov ministar za vanredne situacije Sergej Šojgu.

Prethodno je, uoči prvomajskih praznika 2009, tadašnji premijer Đukanović izjavio da će o budućnosti KAP-a odlučivati radnici i Vlada, pošto većinski vlasnik nije u stanju da ispuni obaveze preuzete Ugovorom o privatizaciji iz 2005.  Isto je, sredinom maja, potvrdio i Branko Vujović: „Ispunjeni su uslovi da Vlada pokrene raskid kupoprodajnog ugovora”. Zapravo, to je bio nastavak priče iz marta iste godine, kada je potpredsjednik Vlade i potpisnik privatizacionog ugovora o prodaji KAP-a Branimir Gvozdenović saoštio kako je vladin ekspertski tim pripremio tužbu protiv CEAK-a i elektronskom poštom je uputio Arbitražnom sudu u Frankfurtu. Kao odgovor na tužbu koju su Deripaskini saradnici pripremili godinu ranije, zahtijevajući od Crne Gore odštetu od 300 miliona eura. Doduše, njegov kolega, potpredsjednik Vlade i predsjednik komisije koja je pripremala odštetni zahtjev,

Vujica Lazović tada je izjavio da je priprema tužbe tek „u završnoj fazi”. Ali i precizirao da je CEAK Crnoj Gori nanio štetu „od minimum 200 miliona eura”.

I sve je to palo u zaborav.

Zainteresovani su još tada znali kako nema priče o propasti Kombinata pod upravom CEAK-a bez svjedočanja pomenutog trojca – Đukanović, Gvozdenović, Lazović. Nakon čega bi se utvrdio i njihov status u predmetu (svjedoci ili optuženi). Plus Milan Roćen i Zoran Bećirović, kao najzaslužniji za dolazak Olega Deripaske u Podgoricu, na čuveni susret u kafeu Grand. Gdje je, kažu uz čivas, utanačena sudbina nekadašnje lokomotive industrijskog razvoja Crne Gore. Morali su toga postati svjesni i u SDT, u nekom momentu proteklih osam godina koliko, navodno, traje njihov izviđaj. Ipak, ništa.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA SE KANDIDUJE ZA EVROPSKU PRIJESTONICU KULTURE: Ambicija u (ne)skladu sa mogućnostima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mnoge je iznenadila najava Marka – Bata Carevića o učešću Budve u trci za osvajanje titule EPK, ocjenjujući je populističkom, jer je Budva platila visoku cijenu periodu tranzicije, privatizacije i divlje  urbanizacije, u kojem je izgubila mnoge kulturne institucije i objekte

 

Budva će se kandidovati za titulu Evropska prijestonica kulture za 2028, odlučili su u lokalnoj upravi. Pripreme na inicijativu predsjednika Opštine, Marka – Bata Carevića, uveliko su počele. Ideja je da se u proces uključe i Kotor, Tivat i Herceg Novi, kako bi se na najbolji način svijetu predstavilo kulturno blago kojim raspolažu ovi primorski gradovi.

„Ukoliko grad Budva osvoji ovu laskavu titulu, otvaraju se velika vrata za dalji razvoj grada, ali i cijele primorske, odnosno Bokokotorske regije“  istaknuto je u tekstu postavljenom na sajtu Opštine.

Već je potpisan protokol o saradnji na ovom projektu sa opštinama Tivat i Herceg Novi. Carević se početkom mjeseca susreo sa ministarkom za kulturu, prosvjetu, nauku i sport, Vesnom Bratić, od čijeg Ministarstva očekuje da pripremi  informaciju  za Vladu Crne Gore, kako bi dobili  podršku države za projekat čiji je naziv izmijenjen u „Budva – Boka 2028 – Evropska prijestonica kulture“, kako bi i zvanično podnijeli kandidaturu. Ukoliko Vlada podrži ideju Carevića, bio bi to kulturni projekat od nacionalnog značaja.

Zamisao Carevića je da čitav proces vodi najbogatiji grad Boke, odnosno Opština Budva, procjenjujući da je za njegovu realizaciju u toku narednih šest godina potrebno oko 64 miliona eura, koliko je novca utrošio Novi Sad, koji je ovu prestižnu titulu ponio prošle godine.

Od navedene sume oko 35 miliona eura Novi Sad je utrošio na izgradnju infrasturkture a oko 30 miliona na kulturne programe, pojasnio je Carević u dopisu koji je dostavio ministarki Bratić. Prema propozicijama najveći dio finansiranja snosi grad organizator, država i regija na koju se odnosi.

Kako se nezvanično saznaje u lokalnoj upravi u Kotoru nisu raspoloženi da učestvuju u ovom projektu iz više razloga. Jedan je  nedostatak novca za tu vrstu priznanja i slave, za grad koji predstavlja elitu u pogledu kulture i graditeljskog nasljeđa  u odnosu na Budvu i Tivat, te nikako ne mogu biti zaleđina i pratnja u tom takmičenju. Kotor ima tri upisa na listu UNESCO-a, od kojih je 1979.  područje Kotora, kao jedinstvena univerzalna prirodna i kulturna vrijednost. Kotorski srednjevjekovni bedemi upisani su zasebno, 38 godina kasnije, odnosno 2017. Ove godine biće upisana Bokeška mornarica kao nematerijalna baština svjetskog značaja. Kotorani će pružiti svu vrstu podrške kandidaturi Budve, ali neće učestvovati u programu.

Mnoge je iznenadila najava Carevića o učešću Budve u trci za osvajanje titule EPK, ocjenjujući je populističkom, jer je Budva prepoznata kao grad u kome nema značajnije kulturne infrastrukture, nema prostora neophodnih za kulturna događanja i raznovrsne programe. Budva je platila visoku cijenu periodu tranzicije, privatizacije, i divlje  urbanizacije, u kojem je izgubila mnoge kulturne institucije i objekte, kao nijedan grad u zemlji.

Država je prodala Zeta film, filmsku kuću od nacionalnog značaja, radi zgrade u centru grada, koja je srušena i na njeno mjesto napravljen ružni soliter sa stanovima za prodaju od 11 spratova. Zgrada Zeta filma bila je dom i za gradski Dom kulture sa pozorišnom i bioskopskom salom, koje su nestale da bi ustupile mjesto diskoteci i kockarnici.

Država je prodala i gradsku tvrđavu Citadela, dio spomeničkog područja Starog grada, jedinu pozorišnu scenu na kojoj se održavao program festivala Grad teatar, koji je pledirao da dobije tretman kulturne manifestacije od nacionalnog značaja. Od tada se pozorišne predstave odigravaju po školskim dvorištima, brdima i zaravnima okolnih sela. Budva nema prostore za kulturu, nema sale, galerije, koncertne dvorane…

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo