Povežite se sa nama

Arhiva

A8

Objavljeno prije

na

Vjerujem da su svi učesnici u saobraćaju primijetili da u posljednje vrijeme sve manje vozača koristi žmigavce. I to postaje ozbiljan problem u saobraćaju. I za vozače i za pješake. Svi su zbunjeni i neodlučni. Ponašanje političkih partija sve više liči na takvu vožnju. Niko ne zna kad će naglo skrenuti lijevo, desno ili će se držati centra. Ni glasači ni partijski kadrovi. Stvara se zabuna u političkom životu. Bolje da vozači i partije češće koriste pokazivače pravca tzv. žmigavce, a da rjeđe namiguju na koju će stranu. Tržište trpi. Malo državno, pa društveno, a onda privatno. Pa opet ispočetka. Ekonomski kružni tokovi. Nikako da uočimo gdje je granica između državnog i privatnog. Zbrka na tržištu. Preduzetnici se žale na biznis barijere. Kažu da im dođu kao ležeći policajci. Svako malo ih ponešto uspori. S druge strane, vozačima prijeti razrokost. Jednim okom gledaju na drum, a drugim prate žbunje pored puta ne bi li ugledali skrivenog policajca koji ih vreba sa radarom u ruci. Tako su se i menadžeri istrenirali. Jedno oko na računaru, drugo na TV prijemniku da ne promakne kakva informacija o višemilionskoj greenfield investiciji. Ovo drugo oko ne trepće odavno. Sve u strahu da mu nije što promaklo, jer uho često čuje što oko ne vidi. Semafori regulišu saobraćaj na raskrsnicama. Pravi i nezavisni regulatori. I to rade bez emocija ili protekcije, sve dok se ne pojavi saobraćajac koji preuzme stvar u svoje ruke. Onda obično nastaje gužva. Svi nezadovoljno trube, buka povećava nervozu, svi se žale. Pogađate ko je saobraćajac na našem tržištu. Ko je preuzeo regulaciju od regulatora. Ko je suspendovao slobodan protok automobila, roba, ljudi i kapitala i to baš kad su nas ubijedili u superiornost samoregulatornog tržišta. Oni kojima se reguliše tržište vole da su iza ili pored saobraćajca. Nikad se ne crvene kao semafori. Dovoljno je da mignu saobraćajcu ili podignu obrvu i da ovaj malo zažmuri. U međuvremenu su nabudžili mašine da odmah iskoriste i najmanju šansu. Zadnjih mjeseci, oldtajmeri opet postaju hit. Njima se nude subvencije ili otpisuju dugovanja. Šminkaju se na sve načine. Opraštaju se računi za gorivo, generalne se rade za džabe, dovode se novi vozači. Jedne guraju da upale, drugima mijenjaju istrošene djelove, trećima krpe auspuhe, ali ne pomaže. Ne može se od 101 napraviti 307 ili se 45 prepraviti u X5. Međutim, svjesni su da će neki ostati pored puta da kao krajputaši opominju na promašene investicije. Ili investitore, svejedno. Ali problem je kako putnike pustiti na ulicu. Tamo je pravi haos, jer se uz škripu novih guma zaboravilo na pješačke prelaze. Nema emocija, samo pragmatičnosti, stalno se ponavlja moto slobodnog ržišta. Pa kako se ko snađe, nastavljaju oni iz debele budžetske hladovine. Neki budžet preduzetnici se novim automobilima bore protiv krize na tržištu. Da bi uvijek bili sigurni u svoju poziciju, tu je GPS, a da bi pripremali analize i prezentacije u hodu, pardon, u vožnji, tu je integrisani kompjuter. Za neophodne trenutke odmora – surround sound system. Svjesni da su na tržištu u prednosti bolje opremljeni, oni drugi, manje profitabilni, traže načina da se uključe u moderne trendove. Ionako je to od para poreskih obveznika. Ne treba cjepidlačiti ko ih je ubirao, državne ili opštinske službe. Zato se ne treba čuditi kad predsjednik neke finansijski slabostojeće opštine na pitanje predstavnika republičke vlasti čime da pomognu funkcionisanje lokalne samouprave, mrtav ‘ladan odgovori: „Dobro bi nam došao jedan A8.”

Mladen BOJANIĆ

Komentari

nastavi čitati

Arhiva

Giljotina za ekonomiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gušenjem slobode guši se ekonomija.To ne zna crnogorski premijer, a ni njegovi ministri. Njihovu ekonomsku politiku dugo trpimo. Odakle dolaze ljudi koji vladaju? Sa brda i dolova naše male Crne Gore. To su potomci predaka koji su vitlali sa jataganima. To su djeca roditelja koji su nedavno udahnuli industrijski dim i povjerovali u san o jednakosti među ljudima. To su akteri ratova devedesetih. To su nazovi komunisti, kontrolori državnih resursa, kojima je neko na uho šapnuo: „Vrijeme je. Bogati se”. Uporedo sa procesom bogaćenja zadržana je i državna uprava. Stari čuvari novog sistema. Tržište za gladne rođake, kumove i prijatelje. Mješoviti javno – privatni sektor na crnogorski način. Način, koji guši slobodne i progresivne. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Arhiva

A poslije krize?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Finansijska kriza, koja evo već više od godinu dana udara po svjetskoj privredi pokazuje znake popuštanja, pa nam omogućava da procijenimo štetu koju je iza sebe ostavila. Privrede su oslabljene, loše unutrašnje veze izašle su na vidjelo, a preduzeća u škripcu zbog manje tražnje i nedostatka kredita. Ali najgore je možda prošlo. Sa stanovišta političara, sada je ključno izvući prave pouke iz duboke recesije kako bi potezi nakon krize obezbjedili jače osnove i strukture otporne na neke buduće ekonomske šokove. To posebno važi za male privrede, koje nijesu raznolike. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Arhiva

Kafana u defanzivi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok je godinu dana unazad globalni ekonomski i finansijski svijet proživljavao najdramatičnije dane stoljeća, pokušavajući da pojmi šta se desilo, u Crnoj Gori smo se još koji mjesec bavili kafanskim biznis pričicama da će nas ukupna kriza struke mimoići, jer – koga sljeduje da izmisli toplu vodu u ovakvo vrijeme ako ne nas. Međutim, život se uobičajeno odvija van skučenih kafanskih zidova i(li) suženih poslovnih projekcija onih kojima je bastalo. Na prve naznake krize tipična agresivnost, definisana neoliberalno, nestručno kao najvažnija tržišna komponenta, je bila usmjerena ka državi. U odsustvu strategija razvoja i poslovnih planova za podignute kompanije s ciljem umanjenja negativnih efekata krize, država je izabrana kao prirodna adresa za žalopojke i samoupravnu kuknjavu, pa se prevaziđenim modelom traži(o) oprost svakojakih poreza i prebacivanje odgovornosti u vezi zaposlenih na budžetske troškove. Drugi talas javnog napada naših privrednika/poslodavaca/biznismena targetira bankare, pošto su ove godine bankari odlučili da malo uvedu red u interno upravljanje rizicima, odnosno da dokažu/izmole svoje poslovne klijente, dužnike, da je u njihovom interesu da im knjige i izvještaji budu transparentni i kvalitetni, puni suštinskih, a ne friziranih podataka. (više…)

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo