Povežite se sa nama

MONITORING

AFERE KOJE SU OBILJEŽILE 2019.: Koverta i drugi skandali

Objavljeno prije

na

Što se Kneževićevih svjedočenja tiče, sistem je ekspresno reagovao jedino u slučaju Velibora Miloševića koji je uhapšen nakon što je poručio kako ima svu dokumentaciju o CBCG i Atlas banci

 

Godina je počela kućnim videom u kome odbjegli biznismen Duško Knežević predaje kovertu školskom drugu i tadašnjem gradonačelniku Podgorice Slavoljubu Stijepoviću, a današnjem generalnom sekretaru predsjednika države. Snimak je nastao u osvit parlamentarnih izbora 2016, a Knežević u njemu kaže ,,Stijepoviću, to ti je 97.500 za Mila!’’.

Kontraudar je bio brz i jednostavan – Za sve je kriv Duško Knežević. Tu mantra mjesecima ponavljaju svi u DPS-u, čelnici Agencije za sprječavanje korupcije, prvi ljudi tužilaštva – VDT Ivica Stanković i glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Koji se potrudio da laicima predoči pojam udaljena sumnja, koja, po svim pitanjima vezanim za predsjednika države i DPS Mila Đukanovića – ne postoji.

Stijepović, naravno niti je razrješen, niti je podnio ostavku. Naprotiv, dobio je mjesto u Glavnom odboru DPS. Kao reprezent vrijednosti koje promoviše  vladajuća partija.

Nakon skoro godinu dana, glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić najavio je da će,  ,,za 15 dana”, odlučiti o podizanju optužnice u aferi Koverat. ,,Mislio sam onako aprosikmativno, ali ću je podići, za dan, dva još ili pet’’, kazao je Katnić početkom  nedjelje. Nije žurba.

Knežević je, pored ovog, dokumentovao zajedničke izlete sa Đukanovićem i Branimirom Gvozdenovićem u San Trope i Dubai. Objelodanio je da je novac sa njegovog računa poslužio kao kolateral za londonski kredit kojim je Đukanović ozvaničio svoj prvi milion. Naknadno su nas uvjeravali da račun jeste bio njegov ali su novac za garanciju dali Dušan Ban i Željko Mihailović, Đukanovićevi ,,pravi prijatelji”. A, bogme, i poslovni partneri nekoliko DPS vlada u raznim poslovima – od duvanskog tranzita do privatizacije Pomorskog saobraćaja. Knežević je tih dana „priznao“ da je lično izmirio i Đukanovićeve dugove po rivolving kartici u Atlas banci… Obznanio i da je finansirao inostranu specijalizaciju nekadašnjem DPS ministru zdravlja Budimiru Šegrtu.

Specijalno tužilaštvo istražuje i Kneževićeve navode da je predsjedniku Skupštine Ivanu Brajoviću pomogao da prihoduje 150.000 eura od  prodaje zemljišta, kako bi on tim novcem vratio dug Atlas banci od najmanje 50.000 eura sa rivolving kartice. Tužilaštvu to nije prvi ovogodišnji susret sa predsjednikom SD. Nakon lažnog svjedočenja u sudu u slučaju Ramada, tužilaštvo je ljetos zaključilo kako Brajović, za razliku od ostalih svjedoka koji su optuženi i u međuvremenu osuđeni, nije znao da pred sudom govori neistinu.

A što se Kneževićevih svjedočenja tiče, sistem je ekspresno reagovao jedino u slučaju Velibora Miloševića koji je uhapšen nakon objavljivanja audio zapisa i tvrdnji Duška Kneževića da ga je, dok je bio viceguverner, reketirao.

Savjet Centralne banke (CBCG) u martu je započeo stečajni postupak nad Atlas bankom. Tako je, nakon Invest Banke Montenegro (IBM), ozvaničena propast starije i veće članice (posrnule) finansijske imperije odbjeglog tajkuna. Istovremeno je guverner CBCG Radoje Žugić obznanio da crnogorski bankarski sistem „nikada nije bio zdraviji“. Nije ga pokolebala propast dvije banke sa ukupnim depozitima od blizu četvrt milijarde eura, kao ni  činjenica da su građani Crne Gore sa privatnih računa u ovdašnjim bankama od početka decembra do kraja februara podigli preko 50 miliona eura. I odnijeli ih u slamarice ili u strane banke.

Knežević je, u drugoj polovini godine, počeo da objavljuje  audio zapise  telefonskih razgovora sa sekretarom Vrhovnog državnog tužilaštva Nenadom Vujoševićem. U njima Vujošević priča kako je Kneževićev novac dijelio po tužilaštvu, pa i Vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću.

Stanković se na konferenciji za javnost, koju je lično sazvao, pozvao na poštenje i otišao, ,,zbog ranije preuzetih obaveza”. Branio ga je Katnić. On  je kazao da VDT neće podnijeti ostavku, a da ga on neće saslušati u vezi optužbi za korupciju koje je čula sva Crna Gora.

Vujošević je, kao što je i naslućivao u snimcima, pritvoren, uz obrazloženje da bi mogao uticati na svjedoke. Javno iskazano nezadovoljstvo aferom i radom tužilaštva ministra pravde Zorana Pažina nije pomoglo. Stanković je do daljnjeg na čelu Tužilaštva, kao v.d.  Posljednja informacija u ovoj farsi glasi: glavni specijalni tužilac Katnić saslušaće v.d. vrhovnog državnog tužioca Stankovića kao svjedoka u predmetu koji se vodi protiv sekretara tužilaštva. To je odlučeno na sjednici Vrhovnog državnog tužilaštva, gdje je kao neosnovan ocijenjen zahtjev advokata Zdravka Đukanovića i Borivoja Borovića za izuzeće Katnića.

Snimci Tare pokazali su da je tokom izgradnje prioritetne dionice autoputa (Smokovac – Mateševo) nesumnjivo došlo do ekocida – devastacije korita Suze Evrope. Suprotno slikama sa terena, izvođač radova CRBC, Ministarstvo održivog razvoja i turizma i hidrolog Mihailo Burić, sve su to  poricali. ,,Korito rijeke Tare nije izmješteno, Tara nije potpuno ugrožena i ona se neće skinuti sa liste MAB (čovjek i biosfera),  nije istina da praktikujemo politiku nekažnjavanja”, besjedio je sada već bivši ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović. Stav je donekle revidiran nakon što su predstavnici UNESCO-a, pod čijom je zaštitom Suza Evrope, na samitu u Bakuu izrazili zabrinutost izgradnjom autoputa u koritu rijeke Tare.

Ni Tara, ni druge afere, ministra Pavla Radulovića nisu puno pogađali. Ipak desilo se i to ,,čudo’’ da je jedan ministar u Crnoj Gori nakon objelodanjene korupcionaške afere u svom resoru podnio ostavku.

Radulović je ,,otišao” nakon objavljivanja video snimka, u emisiji Načisto na TV Vijesti, na kojem se vidi kako inspektori Urbanističko-građevinske inspekcije Zoran Bošković i Vladan Juretić reketiraju investitora iz Budve. „Ne znam ima li građanina Crne Gore koji plaća porez, a da mu sinoć nije bilo teško. Pokušali smo da gonimo jednog od dvojice inspektora koji se pominju, nismo u tome uspjeli. Poveli smo nekoliko disciplinskih postupaka protiv njih, nismo uspjeli u tome i zbog toga sam odlučio da podnesem ostavku”, kratko je pojasnio Radulović. Mnogi su se nakon njegove  ostavke pitali što i koga čekaju ostali, pogotovo Stijepović i Stanković.

Ništa, samo nastavljaju praksu držanja mandata po svaku cijenu. Dobar primjer za to je treći mandat Vesne Medenice na čelu Vrhovnog suda. Stručna javnost je uzaludno objašnjavala da je to očigledno kršenje prava i obesmišljavanje Ustava, ali sve je zapakovano kao svojevremeno i za Filipa Vujanovića da, u stvari, tri mandata nisu tri nego dva, a ,,ko drugčije kaže taj kleveće i laže”. Tako je Vujanović bio predsjednik 15 godina, a Medenica bi na čelnoj funkciji crnogorskog pravosuđa mogla provesti 17 godina.

Nedležne nije zabrinula ni afera koju je objelodanio MANS da je  Medenica, godinama, u svom imovinskom kartonu tajila prihod od blizu 140 hiljada eura, ostvaren 2015. godine. Riječ je o poslovnom aranžmanu  Medenice i kontroverznog biznismena Zorana Bećirovića. Medenica je nakon dužeg odugovlačenja da se izjasni o ovoj aferi, kazala da je zemlju morala da proda da bi obezbjedila budućnost svoje djece, i to, požalila se, po vrlo niskoj cijeni. ,,Ni pet eura po kvadratu. U tome je moj problem, ne znam u čemu je vaš problem”.

Suština našeg problema, kao društva, objelodanjena je aferom stanovi. Vlade premijera Duška Markovića i Mila Đukanovića u tajnosti su, bez jasnih kriterijuma i pravila, dodjeljivale stanove i stambene kredite  povlašćenim funkcionerima. Nekima od njih i po nekoliko puta. Prema podacima Instituta alternative, za te namjene je  od 2009. godine do kraja 2018. potrošeno više od 13 miliona.  Premijer Marković je najavio ne samo da će nastaviti sa ovom praksom, već je novinare koji su ga propitivali o spornim darovima, optužio za „opstrukciju Vlade“.

Zato su nagrađeni ,,ponosno” isticali da su dobijene stanove/kredite zaslužili. Svaki put. Dok su građani dobili novu potvrdu kako je stvoren sistem koji je na usluzi  samo zaslužnima.

 

,,Sportske’’ igre

 

Početkom juna, utakmica kvalifikacija za Evropsko prvenstvo između Crne Gore i Kosova odigrana je bez selektora i dvojice igrača crnogorske reprezentacije.  Ljubiša Tumbaković,  Mirko Ivanić i Filip Stojković, (igrači Crvene zvezde) odbili su, na dan utakmice, da igraju protiv ,,tzv.  reprezentacije Kosova”. Nezvanično, nakon prijetnji koje su oni i njihove porodice dobile od Delija, navijačkih formacija Zvezde sa dobrim vezama u svijetu politike i kriminala (trgovina narkoticima, reketiranje…).

Fudbalski savez (FSCG) je, iste večeri, smijenio selektora, a on je koji mjesec kasnije imenovan za selektora reprezentacije Srbije.

Predsjednik FSCG  Dejan Savićević rekao je da je direktor Crvene zvezde Zvezdan Terzić „bacio atomsku bombu na fudbal u Crnoj Gori“. Savićević je za TVCG rekao: ,,Jednog dana ću reći, mada nije mi problem ni sada da kažem, koji su to ljudi iz vlasti Srbije, i tajne službe koje su kazale Tumbakoviću ‘ne igraju igrači Zvezde, nećeš valjda ti da izdaš sve'“, rekao je Savićević.

Na utakmicama košarkaša i fudbalera Zvezde pojavili su se transparentii koji vrijeđaju Savićevića, nesuđenu ,,zvezdinu zvezdu”. A Terziću je u oktobru zabranjen ulazak u Crnu Goru. ,,Do mene je došla informacija da je Savićević tražio od najviših organa da mi se zabrani ulazak u Crnu Goru. Do danas sam mislio da je to šala. Danas na aerodromu u Tivtu pripadnici granične policije su mi ljubazno saopštili da mi je zabranjen ulazak u Crnu Goru. Zahvalio sam im i prvim sledećim letom se vratio u Beograd“, kazao je Terzić, čovjek koji se godinama, navodno, dok je za njim u Srbiji bila raspisan potjernica skrivao u Crnoj Gori.

 

Roćenovi snimci s dvora

 

Portal IN4S objavio je snimke razgovora Milana Roćena, bivšeg ministra inostranih poslova i ambasadora u Moskvi, danas  savjetnika Mila Đukanovića, kojima se prikazuje njegovo nezvanično i ne baš  diplomatsko lice. Snimci datiraju iz 2005. i 2006. godine, kada je Roćen bio ambasador  u Moskvi.

Objavljeno je šest Roćenovih razgovora sa predstavnicima različitih struktura, od vrha vlasti, do stranih diplomata, ruskih oligarha, te lokalnih (kontroverznih) biznismena. Roćen razgovara sa Đukanovićem i njegovom suprugom Lidijom, bivšim ministrom spoljnih poslova Srbije Vukom Jeremićem, ruskim oligarhom Olegom Deripaksom, Duškom Kneževićem, Srećkom Radonjićem, vlasnikom više butika u elitnom dijelu Podgorice te Rankom Ubovićem, vlasnikom nekadašnjeg podgoričkog lokala Grand i jednim od vlasnika Hidroenergije Montenegro.

Tu Roćen o važnim državnim poslovima govori kao, što bi on rekao, o – „zajebancijama“. Tako u razgovoru sa Vukom Jeremićem, Roćen kroz smijeh kaže: „Jeb..mo majku Srbiji i Crnoj Gori”, nakon čega obojica padaju u smijeh. Jeremić potom dodaje: ,,Ti Srbiji, ja Crnoj Gori, u p..ku materinu”. Pa opet smijeh. Konačno,  Roćen poentira: ,,Nije nego obrnuto”.

 

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

BUDVANI TRAŽE OSLOBAĐANJE UZURPIRANIH JAVNIH POVRŠINA: Investitori samovoljno blokirali javne puteve i staze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, novi vlasnik ograđuje svoje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta koje su mještani koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu

 

Privatizacija hotela na teritoriji opštine Budva donijela je građanima mnogobrojne probleme sa kojima se suočavaju posljednju deceniju. Većina novih vlasnika, Vladinih strateških investitora i zakupaca nije uspostavila korektan odnos sa stanovništvom, nisu se integrisali u društvenu zajednicu gdje su započeli  poslovanje. Nakon ulaska u posjed hotela koji su prodati sa velikim zemljišnim kompleksima i parkovima, prvi  potezi vlasnika najčešće su bili podizanje betonskih ograda i gvozdenih kapija kojima su ograđivali novostečene nekretnine.

Poznati budvanski hoteli postali su mali bunkeri, izolovana ostrva na čijim su prilazima podignute stražarske kućice kako niko, osim gostiju hotela, ne bi mogao prići privatnom posjedu. Građane je najviše pogodila prateća uzurpacija javnih puteva i staza, koje su postojale u okviru hotelskih kompleksa od ranije i koje su oduvijek bile u opštoj upotrebi kao komunikacija između naselja i morske obale. Mnogobrojni protesti građana sa zahtjevima za slobodan prolaz pješačkim stazama i šetalištima, za nesmetan pristup moru, uglavnom su bili bezuspješni. Investitori, koji su po pravilu uživali povlastice kod administracije vlasti na čelu sa DPS-om, ostajali su nijemi za potrebe mještana.

Jedan od najbezobzirnijih uzurpatora javnog prostora u Budvi je kompanija Beppler&Jacobson, ruskog biznismena Igora Lazurenka, koja je 2003. godine kupila Hotel Avala sa vilama i velikom zemljišnom parcelom u centru Budve, pored Starog grada. Dug je spisak negativnih efekata ove privatizacije za mještane Budve, čiju zakonitost, od 2016. godine, ispituje Specijalno državno tužilaštvo.

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, vlasnik ograđuje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta kojima su mještani naselja Gospoština, u kome se hotel nalazi, koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu. Lazurenko je naložio presijecanje javnog puta, ulice naselja Gospoština kojoj gravitira ovo veliko naselje. Dio ulice istog naselja na čijem se kraju nalazi jedina okretnica za vozila,   obreo se  u posjedu hotela, metalnom kapijom odvojen od ostatka ulice, čime je nanijeta ogromna šteta mještanima i turistima,  i napravljen  saobraćajni kolaps koji traje punih 17 godina. Hotel Avala postojao je i ranije, ali do dolaska ruskih biznismena, ova  ulica nikada nije bila prekinuta i blokirana.

Sa druge strane hotelskog kompleksa, na granici pored mora, iznad staze koja vodi ka plaži Mogren, nalazi se staro kameno stepenište, put od Starog grada ka Vidikovcu. Postoji stotinama godina, predstavljalo je jedinu vezu naselja iznad Jadranske magistrale, Seoca, Prijevora i Komoševine sa Starim gradom i morskom obalom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASTAVAK SUĐENJA ZA MALE HIDROELEKTRANE: Kad građani plaćaju

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Privrednom sudu počeo je novi proces protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana.  Iz ove, kao i ostalih tužbi, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju, a nakon toga pod pritiskom javnosti izbjegavale rješavanje problema

 

Ove nedjelje počelo je još jedno suđenje protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana (HE).

Kompanija Dekar, koja je gradila malu HE na Ljeviškoj rijeci – Izvor Morače, kod Kolašina, od države traži naknadu štete u visini investicije, koja je procjenjena na 1,7 miliona eura, ali i izgubljenu dobit za koncesioni period od 25 godina.

Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović, bivše pomoćnice ministra zdravlja, članice NKT-a i visoke funkcionerke DPS-a.

Proces se vodi pred Privrednim sudom, sudija Faruk Mušović. Državu zastupa Zaštitnik državnih interesa Milan Krsmanović, a advokatica Ana Đukanović zastupa Dekar kao i većinu drugih investitora malih HE koji su podnijeli tužbu protiv države.

Dekar je probio sve rokove za izgradnju male HE. Posljednji put ih je, krajem oktobra, bivša Vlada upozorila na kršenje ugovornih obaveza i dala im rok od dva mjeseca da ih isprave.

Koncesionar je 26. novembra zatražio prolongiranje roka za dostavu bankarske garancije, a dan kasnije i zahtjev za raskid ugovora na štetu države. Tužba protiv države, u kojoj se tvrdi da je onemogućavan u razvoju svoje investicije, podnijeta je 30. novembra prošle godine, pet dana prije izbora nove vlade. Na osnovu upozorenja prethodne vlade da otkloni nepravilnosti u roku 60 dana, koji je istekao 28. decembra, nova vlada je raskinula ugovor sa ovim koncesionarom.

U tužbi, koju potpisuje Ana Đukanović, Dekar optužuje državu da joj nije omogućila prikljućenje na elektrodistributivnu mrežu. Ilustruju: „Mala HE Ljeviška – Izvor Morače nije projektovana da bude hidroelektrana ostrvskog tipa (da bude bez priključka na nacionalnu elektrodistributivnu mrežu), već je projektovana da proizvedenu električnu energiju uključi u elektroenergetski sitem – što nije moguće bez priključka“. Objašnjavaju da je sve povezano, naime mala HE Raštak nije izgrađena pa samim tim ni dalekovod od ove HE do Manastira Morače. U međuvremenu, nova vlada je, pored pet drugih, u decembru raskinula ugovore za gradnju dvije male HE na vodotoku Raštak.

Iz ovog, ali i procesa, koji je počeo prošle nedjelje, u kome konzorcijum Hydra MNE tuži državu, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju malih hidroelektrana, a nakon toga, pod pritiskom javnosti, izbjegavale rješavanje problema. Tako Dekar u tužbi navodi da im država čak od 2015. nije odgovarala na zahtjeve za mirovanje prava i obaveza iz ugovora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAJAVLJENO NOVO POVEĆANJE AKCIZA NA DUVAN I DUVANSKE PROIZVODE: Švercovane cigarete čekaju nove namete u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. O ima upozorenja da se akcize  ne smiju  povećavati dok država ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta

 

Kada je Vlada Crne Gore 2018. godine povećala akcize na cigarete i druge duvanske proizvode samo u prva četiri mjeseca došlo je do pada legalne prodaje za 25 odsto, dok je eksplodiralo sivo tržište, odnosno roba iz šverca. Iako je država pojačala kontrole i proširila ovlašćenja određenim institucijama, i dalje svaki pušač ima švercera cigareta u svom kraju grada.

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Pored toga, dodatno će se, prema nacrtu Budžeta Crne Gore za 2021. godinu, oporezovati gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju. Uvešće  se akcize i na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, povećaće se akciza na alkohol i alkoholna pića i markiranje mineralnih ulja (nafte) i njihovih derivata.

Ministar Milojko Spajić očekuje da će od povećanja akciza na duvan i duvanske proizvod prihodovati oko 16,8 miliona eura. Međutim, opozicione i dio partija koje čine vlast upozoravaju da država može mnogo više da izgubi novim povećanjem akciza na cigarete.

„Ovakva odluka Vlade samo će povećati prihode švercerima cigareta koji decenijama kontrolišu šverc cigareta na domaćem tržištu, tako i kada je u pitanju tranzit“, smatra predsjednik mladih Pokreta za promjene Boban Stanišić.

Pošto je potrošnja cigareta u Crnoj Gori konstanta i kreće se između 1.500 i 1.600 tona godišnje, ili oko 2,6 kilograma po stanovniku“,  kaže Stanišić, akcize se ne smiju povećavati dok se ne reguliše šverc cigareta, odnosno dok država Crna Gora ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta. On je istakao da je 2018. godine tržištu trebalo skoro godinu dana da se oporavi i da se prodaja vrati u legalne tokove i to tek nakon smanjenja uvećanih akciza.

Uprava policije i nadležna tužilaštva već su počela sa suzbijanjem cigareta bez akciznih markica na tržištu. Od kada je u medijima, krajem marta, objavljen nacrt Budžeta, istražni organi i organi gonjenja imali su više zapljena nelegalnih cigareta.

Već u prvim danima aprila u Podgorici je pretreseno više lokacija i lišeno slobode  nekoliko osoba u čijim objektima su zaplijenjene cigareta bez akciznih markica. Procjenjuje se da je švercom zaplijenjene količine cigareta pričinjena šteta  po budžet od oko 230 hiljada eura.

Akcija policije i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, kodnog imena Krajina usmjerena je ka više osoba i grupacija koji čine krivična djela krijumčarenja. Kako su saopštili iz policije, višemjesečnom kriminalističkom obradom Odsjek za suzbijanje privrednog kriminala je u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom iz Podgorice prikupio dokaze da su osumnjičeni od 2019. do momenta realizacije predmeta obavili nabavku i distribuciju cigareta bez akcizne markice radi dalje prodaje na ilegalnom tržištu u Crnoj Gori. Ističu da su sprovedenim aktivnostima utvrdili da je na sivo tržište plasirana roba – ,,cigarete u vrijednosti od oko 170.000 eura, dok izvršenim pretresima na više lokacija koje koriste osumnjičeni pronađena i oduzeta roba pripremljena za dalju distribuciju u iznosu od oko 60.000 eura”.

Nekoliko dana kasnije podgorička policija kontrolišući jedan automobil pronašla je 2.000 paklica cigareta bez akciznih markica u vrijednosti od 4.400 eura. Protiv osobe  koja je upravljala vozilom podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina.

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i nekadašnji predsjednik Momir Bulatović  1998. godine o švercu cigareta raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji. I više od dvadeset godina kasnije međunarodna zajednica zamjera Crnoj Gori na švercu cigareta – posljednji put u Izvještaju o napretku Evropske komisije (za 2019).

U tom dokumentu se navodi da u dijelu borbe protiv krijumčarenja duvanskih proizvoda u 2019. godini nije bilo presuda za organizovani šverc cigareta. Navode, međutim, da su pokrenuti krivični postupci u tri slučaja velikih razmjera, uključujući jedan slučaj sa 22 osumnjičena.

U izvještaju se navodi da zapljene cigareta bez akciznih markica redovno obavljaju carinski službenici, lokalna i državna policija. Tokom 2019. godine zaplijenjeno je ukupno 1,7 miliona pakli cigareta, vrijednosti oko 3,9 miliona eura. „Međutim, i pored povećanih napora bezbjednosnih službi u ovoj oblasti, i poboljšane saradnje crnogorskih carinskih službi sa međunarodnim partnerima, broj pokrenutih postupaka i dalje je nedovoljan, uzevši u obzir procjenu razmjera šverca cigareta od, prema i preko Crne Gore“, navodi se u izvještaju EK.

Tokom posljednje dvije godine uhapšeno je više službenika Uprave za carine, zapošljenih u Luci Bar. U jednoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva prije dvije godine, zbog sumnji u korupciju,  uhapšeno je i procesuirano 17 carinskih službenika u Luci Bar.

Prema izvještaju Evropske kancelarije za suzbijanje prevara (OLAF) šverc cigareta iz luke Bar za tri godine je Evropskoj uniji nanio štetu od oko 70 miliona eura. Istražni organi iz OLAF-a posebno su u izvještaju tretirali šverc iz Crne Gore, koji decenijama izaziva ozbiljne probleme.

U izvještaju OLAF-a piše da je od početka 2015. godine uhvaćeno osam brodova na koje su cigarete natovarene u luci Bar. Ta plovila zaustavljena su u Grčkoj i Španiji. Od ovih osam brodova šest je putovalo za Libiju, a po jedan za Kipar i Liban. Na tim brodovima zaplijenjeno je oko 350 miliona cigareta vrijednih 70 miliona eura.

Uprkos potencijalnim problemima i prethodnim iskustvom, iz Vlade je saopšteno da se akcizna politika za duvan povećava zbog usklađivanja sa evropskim direktivama. Boban Stanišić, međutim, kaže da određene stavke budžeta imaju dosta sličnosti sa fisklanom politikom bivšeg režima – jer su i oni pod plaštom usklađivanja sa evropskim standardima podizali akcize na cigarete i predlagali oporezivanje penzija. Dok su se stvarni motivi, tvrdi, krili na drugom mjestu.

 

Savjet će ispitati postoji li državni šverc cigareta

Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou tražiće od svih državnih organa i institucija, informacije o svemu što se tiče dviju fabrika cigareta – Tara iz Mojkovca i Novi duvanski kombinat iz Podgorice. Oba preduzeća ranije su optuživana za šverc cigareta, ali ozbiljna istraga nikada nije sprovedena.

To je za medije kazala Vanja Ćalović – Marković, koja rukovodi stručnim tijelom Savjeta. „Tražili smo informacije o poslovanju slobodnih zona Luke Bar i Duvanskog kombinata, prvenstveno imajući u vidu da se sa tih lokacija dešava šverc cigareta. Kad budemo dobili dokumentaciju, analiziraćemo je i na osnovu nje ćemo, gdje bude osnova, podnijeti prijave nadležnim tužilaštvima“, saopštila je Ćalović – Marković.

 

Crna Gora središte šverca cigareta na Balkanu

Međunarodna organizacija ,,Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” – mreža više od 300 nezavisnih svjetskih i regionalnih eksperata koji se bave ljudskim pravima, demokratijom, upravom i temom razvoja tvrde da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, a njegovo središte je Crna Gora. U svom izvještaju su naveli da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta, odnosno da inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz tog lučkog grada.

,,Crnogorske cigarete se švercuju širom regiona. Cigarete se takođe nelegalno proizvode u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu. Zatim se krijumčare u Crnu Goru, odakle nastavljaju, sa crnogorskim cigaretama, ka Evropskoj uniji i dalje. Odnedavno, Kosovo je postalo novi regionalni centar distribucije cigareta. Velike količine se dalje švercuju odatle u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku, a zatim transportuju kroz poroznu granicu ka Crnoj Gori”.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo