Povežite se sa nama

MONITORING

AFERE KOJE SU OBILJEŽILE 2019.: Koverta i drugi skandali

Objavljeno prije

na

Što se Kneževićevih svjedočenja tiče, sistem je ekspresno reagovao jedino u slučaju Velibora Miloševića koji je uhapšen nakon što je poručio kako ima svu dokumentaciju o CBCG i Atlas banci

 

Godina je počela kućnim videom u kome odbjegli biznismen Duško Knežević predaje kovertu školskom drugu i tadašnjem gradonačelniku Podgorice Slavoljubu Stijepoviću, a današnjem generalnom sekretaru predsjednika države. Snimak je nastao u osvit parlamentarnih izbora 2016, a Knežević u njemu kaže ,,Stijepoviću, to ti je 97.500 za Mila!’’.

Kontraudar je bio brz i jednostavan – Za sve je kriv Duško Knežević. Tu mantra mjesecima ponavljaju svi u DPS-u, čelnici Agencije za sprječavanje korupcije, prvi ljudi tužilaštva – VDT Ivica Stanković i glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Koji se potrudio da laicima predoči pojam udaljena sumnja, koja, po svim pitanjima vezanim za predsjednika države i DPS Mila Đukanovića – ne postoji.

Stijepović, naravno niti je razrješen, niti je podnio ostavku. Naprotiv, dobio je mjesto u Glavnom odboru DPS. Kao reprezent vrijednosti koje promoviše  vladajuća partija.

Nakon skoro godinu dana, glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić najavio je da će,  ,,za 15 dana”, odlučiti o podizanju optužnice u aferi Koverat. ,,Mislio sam onako aprosikmativno, ali ću je podići, za dan, dva još ili pet’’, kazao je Katnić početkom  nedjelje. Nije žurba.

Knežević je, pored ovog, dokumentovao zajedničke izlete sa Đukanovićem i Branimirom Gvozdenovićem u San Trope i Dubai. Objelodanio je da je novac sa njegovog računa poslužio kao kolateral za londonski kredit kojim je Đukanović ozvaničio svoj prvi milion. Naknadno su nas uvjeravali da račun jeste bio njegov ali su novac za garanciju dali Dušan Ban i Željko Mihailović, Đukanovićevi ,,pravi prijatelji”. A, bogme, i poslovni partneri nekoliko DPS vlada u raznim poslovima – od duvanskog tranzita do privatizacije Pomorskog saobraćaja. Knežević je tih dana „priznao“ da je lično izmirio i Đukanovićeve dugove po rivolving kartici u Atlas banci… Obznanio i da je finansirao inostranu specijalizaciju nekadašnjem DPS ministru zdravlja Budimiru Šegrtu.

Specijalno tužilaštvo istražuje i Kneževićeve navode da je predsjedniku Skupštine Ivanu Brajoviću pomogao da prihoduje 150.000 eura od  prodaje zemljišta, kako bi on tim novcem vratio dug Atlas banci od najmanje 50.000 eura sa rivolving kartice. Tužilaštvu to nije prvi ovogodišnji susret sa predsjednikom SD. Nakon lažnog svjedočenja u sudu u slučaju Ramada, tužilaštvo je ljetos zaključilo kako Brajović, za razliku od ostalih svjedoka koji su optuženi i u međuvremenu osuđeni, nije znao da pred sudom govori neistinu.

A što se Kneževićevih svjedočenja tiče, sistem je ekspresno reagovao jedino u slučaju Velibora Miloševića koji je uhapšen nakon objavljivanja audio zapisa i tvrdnji Duška Kneževića da ga je, dok je bio viceguverner, reketirao.

Savjet Centralne banke (CBCG) u martu je započeo stečajni postupak nad Atlas bankom. Tako je, nakon Invest Banke Montenegro (IBM), ozvaničena propast starije i veće članice (posrnule) finansijske imperije odbjeglog tajkuna. Istovremeno je guverner CBCG Radoje Žugić obznanio da crnogorski bankarski sistem „nikada nije bio zdraviji“. Nije ga pokolebala propast dvije banke sa ukupnim depozitima od blizu četvrt milijarde eura, kao ni  činjenica da su građani Crne Gore sa privatnih računa u ovdašnjim bankama od početka decembra do kraja februara podigli preko 50 miliona eura. I odnijeli ih u slamarice ili u strane banke.

Knežević je, u drugoj polovini godine, počeo da objavljuje  audio zapise  telefonskih razgovora sa sekretarom Vrhovnog državnog tužilaštva Nenadom Vujoševićem. U njima Vujošević priča kako je Kneževićev novac dijelio po tužilaštvu, pa i Vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću.

Stanković se na konferenciji za javnost, koju je lično sazvao, pozvao na poštenje i otišao, ,,zbog ranije preuzetih obaveza”. Branio ga je Katnić. On  je kazao da VDT neće podnijeti ostavku, a da ga on neće saslušati u vezi optužbi za korupciju koje je čula sva Crna Gora.

Vujošević je, kao što je i naslućivao u snimcima, pritvoren, uz obrazloženje da bi mogao uticati na svjedoke. Javno iskazano nezadovoljstvo aferom i radom tužilaštva ministra pravde Zorana Pažina nije pomoglo. Stanković je do daljnjeg na čelu Tužilaštva, kao v.d.  Posljednja informacija u ovoj farsi glasi: glavni specijalni tužilac Katnić saslušaće v.d. vrhovnog državnog tužioca Stankovića kao svjedoka u predmetu koji se vodi protiv sekretara tužilaštva. To je odlučeno na sjednici Vrhovnog državnog tužilaštva, gdje je kao neosnovan ocijenjen zahtjev advokata Zdravka Đukanovića i Borivoja Borovića za izuzeće Katnića.

Snimci Tare pokazali su da je tokom izgradnje prioritetne dionice autoputa (Smokovac – Mateševo) nesumnjivo došlo do ekocida – devastacije korita Suze Evrope. Suprotno slikama sa terena, izvođač radova CRBC, Ministarstvo održivog razvoja i turizma i hidrolog Mihailo Burić, sve su to  poricali. ,,Korito rijeke Tare nije izmješteno, Tara nije potpuno ugrožena i ona se neće skinuti sa liste MAB (čovjek i biosfera),  nije istina da praktikujemo politiku nekažnjavanja”, besjedio je sada već bivši ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović. Stav je donekle revidiran nakon što su predstavnici UNESCO-a, pod čijom je zaštitom Suza Evrope, na samitu u Bakuu izrazili zabrinutost izgradnjom autoputa u koritu rijeke Tare.

Ni Tara, ni druge afere, ministra Pavla Radulovića nisu puno pogađali. Ipak desilo se i to ,,čudo’’ da je jedan ministar u Crnoj Gori nakon objelodanjene korupcionaške afere u svom resoru podnio ostavku.

Radulović je ,,otišao” nakon objavljivanja video snimka, u emisiji Načisto na TV Vijesti, na kojem se vidi kako inspektori Urbanističko-građevinske inspekcije Zoran Bošković i Vladan Juretić reketiraju investitora iz Budve. „Ne znam ima li građanina Crne Gore koji plaća porez, a da mu sinoć nije bilo teško. Pokušali smo da gonimo jednog od dvojice inspektora koji se pominju, nismo u tome uspjeli. Poveli smo nekoliko disciplinskih postupaka protiv njih, nismo uspjeli u tome i zbog toga sam odlučio da podnesem ostavku”, kratko je pojasnio Radulović. Mnogi su se nakon njegove  ostavke pitali što i koga čekaju ostali, pogotovo Stijepović i Stanković.

Ništa, samo nastavljaju praksu držanja mandata po svaku cijenu. Dobar primjer za to je treći mandat Vesne Medenice na čelu Vrhovnog suda. Stručna javnost je uzaludno objašnjavala da je to očigledno kršenje prava i obesmišljavanje Ustava, ali sve je zapakovano kao svojevremeno i za Filipa Vujanovića da, u stvari, tri mandata nisu tri nego dva, a ,,ko drugčije kaže taj kleveće i laže”. Tako je Vujanović bio predsjednik 15 godina, a Medenica bi na čelnoj funkciji crnogorskog pravosuđa mogla provesti 17 godina.

Nedležne nije zabrinula ni afera koju je objelodanio MANS da je  Medenica, godinama, u svom imovinskom kartonu tajila prihod od blizu 140 hiljada eura, ostvaren 2015. godine. Riječ je o poslovnom aranžmanu  Medenice i kontroverznog biznismena Zorana Bećirovića. Medenica je nakon dužeg odugovlačenja da se izjasni o ovoj aferi, kazala da je zemlju morala da proda da bi obezbjedila budućnost svoje djece, i to, požalila se, po vrlo niskoj cijeni. ,,Ni pet eura po kvadratu. U tome je moj problem, ne znam u čemu je vaš problem”.

Suština našeg problema, kao društva, objelodanjena je aferom stanovi. Vlade premijera Duška Markovića i Mila Đukanovića u tajnosti su, bez jasnih kriterijuma i pravila, dodjeljivale stanove i stambene kredite  povlašćenim funkcionerima. Nekima od njih i po nekoliko puta. Prema podacima Instituta alternative, za te namjene je  od 2009. godine do kraja 2018. potrošeno više od 13 miliona.  Premijer Marković je najavio ne samo da će nastaviti sa ovom praksom, već je novinare koji su ga propitivali o spornim darovima, optužio za „opstrukciju Vlade“.

Zato su nagrađeni ,,ponosno” isticali da su dobijene stanove/kredite zaslužili. Svaki put. Dok su građani dobili novu potvrdu kako je stvoren sistem koji je na usluzi  samo zaslužnima.

 

,,Sportske’’ igre

 

Početkom juna, utakmica kvalifikacija za Evropsko prvenstvo između Crne Gore i Kosova odigrana je bez selektora i dvojice igrača crnogorske reprezentacije.  Ljubiša Tumbaković,  Mirko Ivanić i Filip Stojković, (igrači Crvene zvezde) odbili su, na dan utakmice, da igraju protiv ,,tzv.  reprezentacije Kosova”. Nezvanično, nakon prijetnji koje su oni i njihove porodice dobile od Delija, navijačkih formacija Zvezde sa dobrim vezama u svijetu politike i kriminala (trgovina narkoticima, reketiranje…).

Fudbalski savez (FSCG) je, iste večeri, smijenio selektora, a on je koji mjesec kasnije imenovan za selektora reprezentacije Srbije.

Predsjednik FSCG  Dejan Savićević rekao je da je direktor Crvene zvezde Zvezdan Terzić „bacio atomsku bombu na fudbal u Crnoj Gori“. Savićević je za TVCG rekao: ,,Jednog dana ću reći, mada nije mi problem ni sada da kažem, koji su to ljudi iz vlasti Srbije, i tajne službe koje su kazale Tumbakoviću ‘ne igraju igrači Zvezde, nećeš valjda ti da izdaš sve'“, rekao je Savićević.

Na utakmicama košarkaša i fudbalera Zvezde pojavili su se transparentii koji vrijeđaju Savićevića, nesuđenu ,,zvezdinu zvezdu”. A Terziću je u oktobru zabranjen ulazak u Crnu Goru. ,,Do mene je došla informacija da je Savićević tražio od najviših organa da mi se zabrani ulazak u Crnu Goru. Do danas sam mislio da je to šala. Danas na aerodromu u Tivtu pripadnici granične policije su mi ljubazno saopštili da mi je zabranjen ulazak u Crnu Goru. Zahvalio sam im i prvim sledećim letom se vratio u Beograd“, kazao je Terzić, čovjek koji se godinama, navodno, dok je za njim u Srbiji bila raspisan potjernica skrivao u Crnoj Gori.

 

Roćenovi snimci s dvora

 

Portal IN4S objavio je snimke razgovora Milana Roćena, bivšeg ministra inostranih poslova i ambasadora u Moskvi, danas  savjetnika Mila Đukanovića, kojima se prikazuje njegovo nezvanično i ne baš  diplomatsko lice. Snimci datiraju iz 2005. i 2006. godine, kada je Roćen bio ambasador  u Moskvi.

Objavljeno je šest Roćenovih razgovora sa predstavnicima različitih struktura, od vrha vlasti, do stranih diplomata, ruskih oligarha, te lokalnih (kontroverznih) biznismena. Roćen razgovara sa Đukanovićem i njegovom suprugom Lidijom, bivšim ministrom spoljnih poslova Srbije Vukom Jeremićem, ruskim oligarhom Olegom Deripaksom, Duškom Kneževićem, Srećkom Radonjićem, vlasnikom više butika u elitnom dijelu Podgorice te Rankom Ubovićem, vlasnikom nekadašnjeg podgoričkog lokala Grand i jednim od vlasnika Hidroenergije Montenegro.

Tu Roćen o važnim državnim poslovima govori kao, što bi on rekao, o – „zajebancijama“. Tako u razgovoru sa Vukom Jeremićem, Roćen kroz smijeh kaže: „Jeb..mo majku Srbiji i Crnoj Gori”, nakon čega obojica padaju u smijeh. Jeremić potom dodaje: ,,Ti Srbiji, ja Crnoj Gori, u p..ku materinu”. Pa opet smijeh. Konačno,  Roćen poentira: ,,Nije nego obrnuto”.

 

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

NAPUŠTENI HOTELI I TURISTIČKA NASELJA NA BUDVANSKOJ RIVIJERI: Simboli megalomanije, korupcije i bespravne gradnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Među oronulim, napuštenim objektima, primjerima pogrešne privatizacije i nelegalne gradnje ubjedljivo vodi hotel As u Perazića Dolu. Ukleti hotel, poput Titanika leži nasukan na obali male pješčane uvale

 

Investiciona groznica koja je zahvatila Crnogorsko primorje, posebno područje budvanske rivijere, nakon proglašenja nezavisnosti Crne Gore, ostavila je neizbrisiv trag u vidu brojnih građevina koje su svojim gabaritima i izgledom trajno narušile atraktivan priobalni prostor turističke prijestonice. Grozničavu kupoprodaju zemljišta i gradnju neprimjerenih objekata uz morsku obalu, pratilo je enormno zaduživanje kod crnogorskih banaka, bespravna gradnja, kriminal i korupcija, te nevjerovatne povlastice koje su pripadnici građevinskog lobija dobijali od tadašnje vlade i pojedinih ministarstava.

Iza investicione euforije ostali su brojni nedovršeni objekti, napušteni betonski skeleti razasuti duž morske obale, ponegdje i čitava stambena naselja, kao svojevrsni spomenici megalomanije i alavosti investitora.

Među oronulim, napuštenim objektima, primjerima pogrešne privatizacije i nelegalne gradnje ubjedljivo vodi hotel As u Perazića Dolu. Ukleti hotel, koji poput Titanika leži nasukan na obali male pješčane uvale, prešao je put od elitnog hotela izgrađenog za potrebe njemačkog auto-moto kluba, preko blokade rada u jednoj od privrednih afera u SFRJ, do strateške privatizacije koja je završila optužnicom protiv vlasnika za privredni kriminal i korupciju. Prošlo je 18 godina od neuspjele privatizacije hotela As koju je obilježila blamaža sa izdavanjem bezvrijednih garancija Vladi, tadašnjem ministru Branimiru Gvozdenoviću, u iznosu od 3 miliona eura. Hotel je nelegalno rekonstruisan i dograđivan dok nije dostigao nevjerovatnih 17 spratova. Sablasna betonska građevina hotela As izgleda kao kadar iz horor filmova

U selu Blizikuće iznad Svetog Stefana, na uzvišenju lokaliteta Česminovo, tik uz seosko groblje i crkvu Sv. Neđelja, sagrađeno je stambeno naselje Carsko selo, sa 36 tipskih kuća namijenjenih prodaji. Investitor projekta prvobitno nazvanog Rusko selo, bio je poznati crnogorski tajkun Zoran Ćoćo Bećirović, dok je radove izvodila kompanija Trejdjunik iz Budve, vlasnika Mirka Latinovića. Luksuzne vile podijeljene su među partnerima. One u posjedu Latinovića već su u funkciji, dok  kuće Bećirovića, deset godina kasnije, zvrje napuštene i prazne.

Bećirovićeva investicija na brdu Česminovo, odakle se pruža predivan pogled na morsku pučinu i budvansku rivijeru, svjedoči prije svega o korupciji, kriminalu i povlasticama koje su Opština Budva i Vlada udjeljivale pojedincima tokom proteklog investicionog buma. Carsko selo izgrađeno je na opštinskoj zemlji koju je tadašnji predsjednik Opštine, bez saglasnosti Skupštine i bez javnog poziva, ustupio Bećiroviću. Radi se o parceli površine 6.000 kvadrata procijenjenih na 600.000 eura. Bećirović zemljište nije platio Opštini. Zbog nezakonitog prenosa opštinske imovine na fizičko lice, Specijalno državno tužilaštvo otvorilo je 2016. istragu protiv tadašnjih budvanskih funkcionera Rajka Kuljače, Aleksandra Tičića i biznismena Mirka Latinovića, koja pored ostalih leži u nekoj fijoci.

Bećirović je stambeno naselje sagradio nelegalno, na lokaciji koja nije bila urbanizovana. Prodaja kuća u Carskom selu ne ide željenim tokom jer investitori nisu uzeli u obzir veoma prisutno sujevjerje kod potencijalnih kupaca, koji su odustajali od kupovine čim bi ugledali seosko groblje i crkvu. Trejdjunik je uspio prodati tek 5-6 kuća, dok ostale koristi za izdavanje tokom turističke sezone. Vile površine 180 m2 sa 400m2 placa prodaju se po cijeni od 400.000–500.000 eura.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZBRKA U DRŽAVNOM TUŽILAŠTVU: Ko je nadležan za bivše čelnike UP

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovni državni tužilac Vukas Radonjić naredio je hapšenje dvojice policijskih rukovodilaca zbog sumnje da su „skidanjem“ zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću zloupotrijebili službeni položaj, ali je SDT preuzeo predmet i oslobodio ih

 

Hapšenje visokih policijskih službenika Aleksandra Boškovića i Saše Đurovića odjeknulo je prethodne sedmice. Lišenje slobode rukovodilaca u Upravi policije naredio je podgorički osnovni državni tužilac Vukas Radonjić. Nakon tog događaja nastala je opšta zbrka u državnom tužilaštvu, ali i u bezbjednosnom sektoru.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je, istog dana kada je objavljena vijest o hapšenju Boškovića i Đurovića, preuzelo slučaj od Radonjića i odlučilo da u njihovim postupcima nema elemenata krivičnog djela. Ono je naredilo Specijalnom policijskom odjeljenju da policijske rukovodioce pusti na slobodu.

Radonjića je zatvorio Boškovića i Đurovića zbog osnova sumnje da su krajem prošle godine zloupotrijebili službeni položaj nezakonitim ukidanjem zabrane ulaska u Crnu Goru beogradskim kriminalcima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. Protiv njihove kriminalne grupe je u Srbiji podignuta optužnica zbog više ubistava i trgovine drogom, a važe za saradnike kavačkog klana i njihovog odbjeglog vođe Radoja Zvicera.

Belivuk i Miljković su optuženi i u Crnoj Gori za ubistvo pripadnika škaljarskog klana Damira Hodžića i njegovog zeta Adisa Spahića. Oni su tada, prema sumnjama SDT-a, nelegalno ušli u Crnu Goru da bi počinili ovaj zločin. U to vrijeme im je kao bezbjednosno interesantnim licima, bio zabranjen ulaz u Crnu Goru. Krajem prošle godine, međutim, dozvoljeno im je da uđu u državu kao gosti kotorskih kriminalaca Slobodana Kašćelana i Zvicera. Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ranije je pojasnio da je menadžment Uprave policije „skinuo“ zabranu ulaska na zahtjev srpskih bezbjednosnih službi, ali do danas nema materijalnih dokaza koji bi potkrijepili tu tvrdnju.

Osnovni državni tužilac Vukas Radonjić, ipak je sumnjao da zabrana ulaska opasnim beogradskim kriminalcima nije skinuta u skladu sa zakonom. Monitor nezvanično saznaje da je do osnova sumnje došao nakon saslušanja službenice Granične policije S.I. protiv koje je prijavu podnio državni sekretara u MUP-u Rade Milošević. Nakon toga odredio je zadržavanje policijskim službenicima zbog, kako saznaje Monitor, opasnosti da će uticati na svjedoke, saradnike, između ostalog, i na S.I.

Privođenje Boškovića i Đurovića izazvalo je, prema informacijama Monitora, veliko interesovanje kod tužilaca višeg ranga od Radonjića. Iste noći nazvala ga je predsjednica Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepa Medenica. Milošević je na pres konferenciji kazao da je Medenica pokušala da vrši pritisak na Radonjića.

„Naređeno mu je kako da postupa, a postupajući tužilac je to odbio“, kazao je Milošević na pres konferenciji.

Pravnici objašnjavaju da Medenica nije imala zakonski osnov da direktno telefonom pozove Radonjića i naloži mu kako da postupa. Zakonom propisana komunikacija je da Medenica, kao predsjednica tužilaštva višeg ranga, pismenim putem šalje obavezujuće uputstvo rukovodiocu osnovnog tužilaštva. On dalje prosljeđuje uputstvo tužiocu nadležnom za taj predmet. Ovdje je očigledno bila riječ o žurbi da se neke radnje završe što prije.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZVJEŠTAJ O POSTUPANJU BEZBJEDNOSNOG SEKTORA NA CETINJU: Papir bez pravne snage

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komisiju Vladinog Biroa za operativnu koordinaciju ne prepoznaje zakon, zbog čega njen izvještaj nema pravnu snagu.  Međutim, ovaj dokument  može poslužiti kao osnov sumnje drugim, stvarno nadležnim, državnim organima da pokrenu eventualne postupke

 

Nešto više od mjesec dana od ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, završen je dokument komisije, koju je osnovao Biro za operativnu koordinaciju (BOK), a koja je trebala da utvrdi šta se dešavalo na dan ustoličenja na Cetinju, 5. septembra ove godine, i da li je bilo propusta u radu izvršnih organa.

Noć uoči ustoličenja došlo je do sukoba između premijera Zdravka Krivokapića i ministra unutrašnjih poslova (MUP) Sergeja Sekulovića i direktora Uprave policije Zorana Brđanina, jer su navodno, vođeni bezbjednosnim procjenama Agencije za nacionalnu bezbjendost (ANB) i Uprave policije, čelnici policije bili za to da se ustoličenje izmjesti ili odgodi. Krivokapić je navodno tražio smjenu Sekulovića i Brđanina, ali se predomislio prije konferencije na kojoj je to trebao da najavi, a nakon reakcija zemalja Kvinte i najave Građanskog pokreta URA da će uskratiti podršku Vladi. Na toj konferenciji je, međutim, premijer iznio da će Vlada obrazovati tijelo, koje će ispitati rad svih državnih organa tokom protesta na Cetinju 4. i 5. septembra. Iza Krivokapića stali su Demokratski front i Demokratska Crna Gora, dok je iza Sekulovića i Brđanina stao potpredsjednik Vlade i koordinator bezbjednosnih službi Dritan Abazović.

Izvještaju o rezultatima postupanja sektora bezbjednosti tokom ustoličenja mitropolita Joanikija, prethodilo je prepucavanje između političkih lidera. Vlast i dalje preokupira  ko je bio za, a ko protiv ustoličenja novog mitropolita, dok se gotovo i ne pominje  uloga najvećeg opozicionog subjekta Demokratske partije socijalista (DPS) u neredima na Cetinju.

Komisija, na čijem čelu je poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Dragan Ivanović, konstatovala je u Izvještaju  da su lica kojima tu nije bilo mjesto i koja nisu u lancu odgovornosti, prisustvovala  sastanku u Vladi na kom su donošene važne odluke uoči ustoličenja mitropolita crnogorsko-pimorskog Joanikija. Situaciju je, piše u izvještaju, dodatno usložnila činjenica da su se Sekulović i Brđanin protivili ustoličenju na Cetinju, pozivajuću se na procjene ANB-a i Uprave polcije. Komisija je zaključila da je Uprava policije profesionalno odradila svoj posao.

,,Uzimajući u obzir sve okolnosti, probleme i uočene nedostatke, UP je 5. septembra svoj zadatak obavila profesionalno i efikasno, čuvajući ustavni poredak i štiteći zagarantovana vjerska prava i slobode”, navodno piše u Izvještaju.

Na posljednjoj sjednici BOK-a nije usvojen Izvještaj, niti se razmatrao, jer je Ivanović bio odsutan. Abazović je rekao da je na sjednici preovladao stav da u Izvještaju nije dovoljno potencirana uloga državnog tužilaštva u potencijalnom suzbijanju rizika za dešavanje na Cetinju 4. i 5. septembra.

,,Siguran sam da će to biti glavni komentar nakon što se mi i zvanično izjasnimo, i vjerujem da će i Komisija to prihvatiti. Možda je to nešto što je promaklo, ali to je jako važna činjenica vezana za aktivnosti državnog tužilaštva u susret i tokom dešavanja na Cetinju”, kazao je Abazović.

Članovi Biroa za operativnu koordinaciju će na narednoj sjednici dati komentare na Izvještaj, ali i usvojiti zaključke. Prema nezvaničnim informacijama Monitora, pojedini članovi će insistirati da se kroz zaključke precizira da Sekulović i Brđanin nijesu bili protiv ustoličenja mitropolita, već da nijesu željeli da ugrožavaju bezbjednost štićene ličnosti (patrijarha Porfirija), za čiji su život bili najodgovorniji kao rukovodioci policije. Da je postojao visok stepen opasnost po život štićene ličnosti ukazuju bezbjednosne procjene ANB-a.

Iako bi Izvještaj trebao da završi priču o događajima na Cetinju, sagovornici Monitora iz izvršne vlasti smatraju da se to neće dogoditi. Jedan od lidera Demokratskog fronta i predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Milan Knežević tražio je da Izvještaj, koji trenutno nosi oznaku tajnosti, bude dostavljen članovima tog tijela. Takođe je tražio da se taj dokument otvori za javnost.

Nezvanični izvori Monitora tvrde da je i ministar Sekulović predložio da se svi iskazi, na osnovu kojih je sačinjen Izvještaj, učine javnim. O tome će se, međutim, takođe raspravljati na narednoj sjednici BOK-a, a i na nekoj od narednih sjednica Vlade.

Izvještaj, međutim, tvrde eksperti sam po sebi ne može da ima pravno dejstvo. Riječ je o komisiji koju ne prepoznaje sistem, niti zakoni. Međutim, ovaj Izvještaj može poslužiti kao osnov sumnje drugim, stvarno nadležnim, državnim organima da pokrenu postupke. Jedan od njih je Skupština, koja vrši kontrolnu funkciju izvršne vlasti, i može da pokrene parlamentarnu istragu. Odbor za bezbjednost i odbranu je već obavio kontrolna saslušanja čelnika bezbjednosnog sektora na sjednici koja je trajala devet sati.

Na osnovu Izvještaja moglo bi da djeluje i državno tužilaštvo, ukoliko je stvarno bilo ,,veleizdaje” i ,,pokušaja državnog udara u Vladi” koji su se pominjali nakon 5. septembra. Međutim, Abazović od početka potencira ulogu tužilaštva koje nije regovalo uoči, tokom i nakon protesta na Cetinju. On će, prema saznanjima Monitora, inicirati da BOK u tom pravcu donese i jedan od zaključaka nakon rasprave o Izvještaju.

Ovaj dokument, čini se, neće otkriti ništa novo o postupanju policije, tužilaštva, Vlade, političara tokom protesta na Cetinju. Neće ni otkloniti neslaganja nosilaca vlasti u Crnoj Gori. Izvještaj konstatuje da su Sekulović i Brđanin predlagali da se, zbog bezbjednosnih razloga, odgodi ili izmjesti ustoličenje, što ide na ruku onih koji zagovaraju njihovu smjenu zbog protivljenja ustoličenju. Dok, sa druge strane, zaključuje i da je Uprava policije radila profesionalno što je argument onih koji brane ministra i prvog čovjeka policije. Međutim, iako je zakonska obaveza ministra unutrašnjih poslova i direktora Uprave policije da postupaju jedino na osnovu podataka koje prikupi policija (uniformisana i tajna), donosiocima odluka je, čini se, mnogo bitnija politička konotacija njihovih predloga, a ne zakonitost.

Abazović je više puta javno rekao da neće dozvoliti da ni na jedan način budu sankcionisani ljudi koji su dobro obavili svoj posao. Takođe je podsjetio da bi promjenama u sektoru bezbjednosti ova Vlada mogla izgubiti podršku država Kvinte. On naredne sedmice putuje u zvaničnu posjetu jednoj od tih država – Sjedinjenim Američkim Državama, gdje će upravo biti govora i o bezbjednosnim izazovima. Demokratski front, međutim, traži rekonstrukciju Vlade i da Abazovićevu ulogu u rekonstruisanoj izvršnoj vlasti preuzme lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević.

Izvještaj svakako, čini se, neće značajno uticati na političke posljedice i neslaganja nakon događaja na Cetinju, ali pitanje je da li će i kakve pravne posljedice proizaći iz ovog dokumenta.

 

Formiran 21 predmet povodom postupanja policije na Cetinju

Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije, žalilo se 25 građana na postupanje službenika tog organa tokom protesta na Cetinju 4. i 5. septembra. Na osnovu toga formiran je 21 predmet.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je četiri pritužbe proslijedilo Direktoratu za bezbjednosno-nadzorne poslove.

,,Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije je dostavljeno 25 pritužbi građana u vezi sa postupanjem policijskih službenika povodom predmetnog događaja, povodom kojih je formiran 21 predmet, dok su četiri pritužbe, imajući u vidu njihovu sadržinu, proslijeđene na uvid i dalje postupanje Direktoratu za bezbjednosno-nadzorne poslove Ministarstva unutrašnjih poslova. Osim navedenog, Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije preduzima mjere i radnje iz nadležnosti i povodom šest zahtjeva za prikupljanje potrebnih obavještenja koje je, u vezi sa primjenom policijskih ovlašćenja u predmetnom događaju, Unutrašnjoj kontroli policije dostavilo Osnovno državno tužilaštvo Cetinje”, navode iz MUP-a.

 

U Vladi bili ljudi koji nijesu u lancu komande

U javnosti se ranije vodila polemika o ljudima koji su bili u Krivokapićevom kabinetu, a nijesu iz bezbjednosnog sektora. U Izvještaju Komisije konstantovano je da su ljudi koji nisu u lancu odgovornosti prisustvovali sastanku u Vladi na kom su donošene važne odluke uoči ustoličenja mitropolita crnogorsko-pimorskog Joanikija.

U zgradi Vlade sastali su se Krivokapić, Abazović, Sekulović, Brđanin, ministarka odbrane Olivera Injac, ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, šef diplomatije Đorđe Radulović, ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić, ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović, ministar ekologije i prostornog planiranja Ratko Mitrović, direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić, generalna sekretarka Vlade Žana Praščević – Milačić, poslanik i lider Prave Crne Gore Marko Milačić i državna sekretarka u Ministarstvu poljoprivrede Nikolina Mišnić. Sastanci su trajali gotovo neprekidno tokom cijele noći. U zgradu Vlade kasnije su, u različitim terminima, ušli funkcioner Demokratske Crne Gore Momo Koprivica, a potom i lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo