Povežite se sa nama

OKO NAS

VLADA ŠKRTA PREMA JEDINOJ OPOZICIONOJ OPŠTINI NA SJEVERU: Berane ne ljubi lance

Objavljeno prije

na

Vlada je, prema mišljenju lokalnih funkcionera u ovom gradu, riješila da u izbornoj godini pokaže potpuni maćehinski odnos prema Beranama. To ilustruju brojnim podacima

 

Ni najavljene izgradnje nove zgrade Centra za kulturu, ni nastavka zaobliaznice i uređenja DUP Lijeva obala Lima, ni mnogo čega drugog najavljivanog, neće biti u novoj godini za opštinu Berane.

Vlada je, prema mišljenju lokalnih funkcionera u ovom gradu, riješila da u izbornoj godini pokaže potpuni maćehinski odnos prema jedinoj opozicionoj opštini na sjeveru države.

“Porazno je to. Ja sam ministra kulture ljetos prijateljski dočekao, a oni zatim nisu stavili u budžet čak ni projekat za zgradu Centra za kulturu. Ako ministar kulture ne reaguje na ovakav nacrt državnog budžeta i ne ispuni ono što smo se dogovorili u Beranama, imaćemo javan razgovor. Nismo zaslužili ovakav odnos” – kaže predsjednik opštine Berane Dragoslav Šćekić (SNP).

Potpredsjednik opštine Marko Lalević (PzP), je na Predlog državnog budžeta za 2020 . godinu, kojim je Vlada kroz Upravu za javne radove,  za Berane predvidjela svega dvjesta hiljada eura uputio pitanje Vladi: Da li je opština Berane sastavni deo Crne Gore ?

“Mislili smo da ne može biti gore za opštinu Berane od minornog iznosa sredstava iz kapitalnog budžeta Crne Gore za 2019. godinu opredeljenih preko Uprave javnih radova, zadesila nas je nova katastrofa u vidu predloga kapitalnog Budžeta Crne Gore za 2020 . Od oko 550.000 eura  u 2019. godini realizovano je tek nešto više od polovine opredeljenih sredstava, dok su susjedne opštine pod kontrolom DPS i njenih koalicionih partnera dobile milione eura” – kaže Lalević.

On je napominje da je Opština Berane  uredno i u roku dostavila listu strateških prioritetnih projekata Vladi Crne Gore i Upravi javnih radova.

“Održano je više sastanaka na tu temu kod premijera, ministara i direktora Uprave javnih radova, koji su nas uvjeravali da će opština Berane ovaj put dobiti sredstva kakva i zaslužuje.  Nažalost ostvarile su se slutnje – maćehinski odnos Vlade Crne Gore prema građanima opštine Berane eskalirao je u otvoreno neprijateljstvo izraženo ciframa u kapitalom budžetu Uprave javnih radova” – smatra Lalević.

Prema njegovim riječima od sedam predloženih prioritetnih projekata opštine Berane nijedan nije uvršten za realizaciju budžeta za 2020. godinu, izgradnja novog mosta koji bi povezao grad i Donju Ržanicu, nastavak obilaznice do Talumskog mosta, rekonstrukcija trga 21. jul, izgradnja Centra za kulturu.

“Pod stavkom kapitalnih projekata koji se realizuju preko Uprave javnih radova za 2020. godinu, 805 – Izgradnja, rekonstrukcija i adaptacija objekata kulture  od opredeljenih 945.000 eura  opština Berane dobila je iznos od nula eura, stavka 818 – Izgradnja i rekonstrukcija objekata zdravstva od opredeljenih 1.130.000 eura, opština Berane je dobila takođe nula eura, stavka 819 – Izgradnja i rekonstrukcija objekata socijalnog staranja opština Berane je dobila nula eura, stavka 826 Unapređenje turističke ponude od čak 8.900.000 eura, za opštinu Berane je izdvojeno  nula eura” – navodi Lalević.

Jedine tri stavke gdje u kapitalom budžetu Uprave javnih radova participira opština Berane su, 810 – Izgradnja lokalne infrastrukture, od opredeljenih 1.620.000 eura za izgradnju stočne pijace izdvojeno je 50.000 eura, 812 – Projekti Očuvanje životne sredine od 1.630.000 eura za izgradnju reciklažnog dvorišta sa sortirnicom za 5 opština među kojima je i opština Berane izdvojeno je ukupno 380.000 eura, stavka 821 – Izgradnja i rekonstrukcija objekata obrazovanja i nauke od 980.000 eura opredeljenih sredstava za opštinu Berane je izdvojeno 10.000 eura za “izgradnju vrtića”.

“Ovdje ne uzimamo u razmatranje projekte koji se sufinansiraju iz IPA fondova, a koji se odnosi na postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. U ove podatke mogu se uvjeriti  građani opštine Berane na sajtu Skupštine Crne Gore, u  obrazloženju kapitalnog budžeta za 2020. godinu.” – konstatuje Lalević.

Zbog činjenice da je pod stavkom unapređenje turističke ponude u Crnoj Gori u narednoj godini opredijeljeno  8,9 miliona eura, od čega za opštinu Berane nula eura, reagovao je i direktor lokalne turističke organizacije Ivan Radević.

“Sve se to dešava iako se zna da Berane ima veoma povoljne uslove za razvoj čitavog spektra savremenih vidova turizma. To govori da su se predstavnici vlasti sa državnog nivoa samo deklarativno zalagali za razvoj turizma u beranskoj opštini” – kaže Radević.

Nekad smo u Beranama  imali oko dvije hiljade evidentiranih noćenja godišnje, jer postojeći kapaciteti nijesu pružali mogućnost gostima da organizovano i u značajnijem broju borave u našem gradu. U 2117. godini broj noćenja je iznosio 3.831, dok se ta cifra u prošloj godini popela na 8.509, od čega na strane goste otpada 4.269. To pokazuje da su turisti u znatno većem broju počeli da posjećuju Berane. Ponovno oživljavanje hotela „Berane“ najbitnije je uticalo da se obogati turistička ponuda grada i  otvori nova razvojna stranica. To bi  Vlada Crne Gore morala da ima na umu, ako želi da  doprinese da se turizam u sjevernom regionu brže razvija” dodaje Radević.

Direktor TO Berane smatra da država mora dati puni doprinos da skijalište „Lokve“  radi u punom kapacitetu.

“Usljed neriješenih pravno-imovinskih odnosa i administrativnih barijera  funkcionisanje Ski centra „Lokve“ dovedeno je u pitanje. Staze na skijalištu još  nijesu proglašene javnim dobrom, već se  tretiraju kao privatna svojina. Zbog toga skijalište nije lako pripremiti za zimsku sezonu koja je počela. Država značajan novac izdvaja za izgradnju skijališta u nekim susjednim opštinama. Milioni eura idu u Mojkovac, Bijelo Polje i Rožaje. Mi pozdravljamo ta ulaganja, ali bi bilo e korektno da Vlada omogući da investitor i skijalište „Lokve“ aktivira na odgovarajućin način” – kaže Radević.

Zbog ovakvog odnosa prema gradu, na posljednjoj sjednici lokalnog parlementa reagovali su i odbornici vladajuće koalicije Zdravo Berane i Demokratska Crna Gora.

Potpredsjednik Lalević pita da li je moguće da Vlada Crne Gore toliko  nedobronamerno gleda na građane opštine Berane samo zato što konstantno gube na izborima u našem gradu?  “Da li je ovako nerazumno mali iznos sredstava za opštinu Berane zbog predstojećih parlamentarnih izbora?”

On smatra da  Vladi Crne Gore treba vratiti ova  omaložavajuće mala sredstva koja su opredeljena za 2020. godinu, prekinuti svu dalju komunikaciju sa predstavnicima Vlade, a premijeru i ministrima poručiti da dok ne budu poštovali  građane Berana i opštinu Berane na način koji to zaslužujemo po veličini i teritoriji, prirodnom bogatstvu, broju stanovnika, nisu više dobrodošli u naš grad.

Iz Vlade Crne Gore nijesu ničim pokazali da su se potresli zbog kritika koje su im upućene iz Berana. U taj grad je tajnim kanalima tokom posljednje kampanje za lokalne izbore ušlo nekoliko miliona eura. NosilI su se u torbama od štaba do štaba i od kuće do kuće, ali DPS-u nije uspjelo da slomi ovu opozicionu opštinu. Možda računaju da su tada previše uložili, pa sada oduzimaju.

                                                                                                                   Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo