OKO NAS
VLADA ŠKRTA PREMA JEDINOJ OPOZICIONOJ OPŠTINI NA SJEVERU: Berane ne ljubi lance

Vlada je, prema mišljenju lokalnih funkcionera u ovom gradu, riješila da u izbornoj godini pokaže potpuni maćehinski odnos prema Beranama. To ilustruju brojnim podacima
Ni najavljene izgradnje nove zgrade Centra za kulturu, ni nastavka zaobliaznice i uređenja DUP Lijeva obala Lima, ni mnogo čega drugog najavljivanog, neće biti u novoj godini za opštinu Berane.
Vlada je, prema mišljenju lokalnih funkcionera u ovom gradu, riješila da u izbornoj godini pokaže potpuni maćehinski odnos prema jedinoj opozicionoj opštini na sjeveru države.
“Porazno je to. Ja sam ministra kulture ljetos prijateljski dočekao, a oni zatim nisu stavili u budžet čak ni projekat za zgradu Centra za kulturu. Ako ministar kulture ne reaguje na ovakav nacrt državnog budžeta i ne ispuni ono što smo se dogovorili u Beranama, imaćemo javan razgovor. Nismo zaslužili ovakav odnos” – kaže predsjednik opštine Berane Dragoslav Šćekić (SNP).
Potpredsjednik opštine Marko Lalević (PzP), je na Predlog državnog budžeta za 2020 . godinu, kojim je Vlada kroz Upravu za javne radove, za Berane predvidjela svega dvjesta hiljada eura uputio pitanje Vladi: Da li je opština Berane sastavni deo Crne Gore ?
“Mislili smo da ne može biti gore za opštinu Berane od minornog iznosa sredstava iz kapitalnog budžeta Crne Gore za 2019. godinu opredeljenih preko Uprave javnih radova, zadesila nas je nova katastrofa u vidu predloga kapitalnog Budžeta Crne Gore za 2020 . Od oko 550.000 eura u 2019. godini realizovano je tek nešto više od polovine opredeljenih sredstava, dok su susjedne opštine pod kontrolom DPS i njenih koalicionih partnera dobile milione eura” – kaže Lalević.
On je napominje da je Opština Berane uredno i u roku dostavila listu strateških prioritetnih projekata Vladi Crne Gore i Upravi javnih radova.
“Održano je više sastanaka na tu temu kod premijera, ministara i direktora Uprave javnih radova, koji su nas uvjeravali da će opština Berane ovaj put dobiti sredstva kakva i zaslužuje. Nažalost ostvarile su se slutnje – maćehinski odnos Vlade Crne Gore prema građanima opštine Berane eskalirao je u otvoreno neprijateljstvo izraženo ciframa u kapitalom budžetu Uprave javnih radova” – smatra Lalević.
Prema njegovim riječima od sedam predloženih prioritetnih projekata opštine Berane nijedan nije uvršten za realizaciju budžeta za 2020. godinu, izgradnja novog mosta koji bi povezao grad i Donju Ržanicu, nastavak obilaznice do Talumskog mosta, rekonstrukcija trga 21. jul, izgradnja Centra za kulturu.
“Pod stavkom kapitalnih projekata koji se realizuju preko Uprave javnih radova za 2020. godinu, 805 – Izgradnja, rekonstrukcija i adaptacija objekata kulture od opredeljenih 945.000 eura opština Berane dobila je iznos od nula eura, stavka 818 – Izgradnja i rekonstrukcija objekata zdravstva od opredeljenih 1.130.000 eura, opština Berane je dobila takođe nula eura, stavka 819 – Izgradnja i rekonstrukcija objekata socijalnog staranja opština Berane je dobila nula eura, stavka 826 Unapređenje turističke ponude od čak 8.900.000 eura, za opštinu Berane je izdvojeno nula eura” – navodi Lalević.
Jedine tri stavke gdje u kapitalom budžetu Uprave javnih radova participira opština Berane su, 810 – Izgradnja lokalne infrastrukture, od opredeljenih 1.620.000 eura za izgradnju stočne pijace izdvojeno je 50.000 eura, 812 – Projekti Očuvanje životne sredine od 1.630.000 eura za izgradnju reciklažnog dvorišta sa sortirnicom za 5 opština među kojima je i opština Berane izdvojeno je ukupno 380.000 eura, stavka 821 – Izgradnja i rekonstrukcija objekata obrazovanja i nauke od 980.000 eura opredeljenih sredstava za opštinu Berane je izdvojeno 10.000 eura za “izgradnju vrtića”.
“Ovdje ne uzimamo u razmatranje projekte koji se sufinansiraju iz IPA fondova, a koji se odnosi na postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. U ove podatke mogu se uvjeriti građani opštine Berane na sajtu Skupštine Crne Gore, u obrazloženju kapitalnog budžeta za 2020. godinu.” – konstatuje Lalević.
Zbog činjenice da je pod stavkom unapređenje turističke ponude u Crnoj Gori u narednoj godini opredijeljeno 8,9 miliona eura, od čega za opštinu Berane nula eura, reagovao je i direktor lokalne turističke organizacije Ivan Radević.
“Sve se to dešava iako se zna da Berane ima veoma povoljne uslove za razvoj čitavog spektra savremenih vidova turizma. To govori da su se predstavnici vlasti sa državnog nivoa samo deklarativno zalagali za razvoj turizma u beranskoj opštini” – kaže Radević.
Nekad smo u Beranama imali oko dvije hiljade evidentiranih noćenja godišnje, jer postojeći kapaciteti nijesu pružali mogućnost gostima da organizovano i u značajnijem broju borave u našem gradu. U 2117. godini broj noćenja je iznosio 3.831, dok se ta cifra u prošloj godini popela na 8.509, od čega na strane goste otpada 4.269. To pokazuje da su turisti u znatno većem broju počeli da posjećuju Berane. Ponovno oživljavanje hotela „Berane“ najbitnije je uticalo da se obogati turistička ponuda grada i otvori nova razvojna stranica. To bi Vlada Crne Gore morala da ima na umu, ako želi da doprinese da se turizam u sjevernom regionu brže razvija” dodaje Radević.
Direktor TO Berane smatra da država mora dati puni doprinos da skijalište „Lokve“ radi u punom kapacitetu.
“Usljed neriješenih pravno-imovinskih odnosa i administrativnih barijera funkcionisanje Ski centra „Lokve“ dovedeno je u pitanje. Staze na skijalištu još nijesu proglašene javnim dobrom, već se tretiraju kao privatna svojina. Zbog toga skijalište nije lako pripremiti za zimsku sezonu koja je počela. Država značajan novac izdvaja za izgradnju skijališta u nekim susjednim opštinama. Milioni eura idu u Mojkovac, Bijelo Polje i Rožaje. Mi pozdravljamo ta ulaganja, ali bi bilo e korektno da Vlada omogući da investitor i skijalište „Lokve“ aktivira na odgovarajućin način” – kaže Radević.
Zbog ovakvog odnosa prema gradu, na posljednjoj sjednici lokalnog parlementa reagovali su i odbornici vladajuće koalicije Zdravo Berane i Demokratska Crna Gora.
Potpredsjednik Lalević pita da li je moguće da Vlada Crne Gore toliko nedobronamerno gleda na građane opštine Berane samo zato što konstantno gube na izborima u našem gradu? “Da li je ovako nerazumno mali iznos sredstava za opštinu Berane zbog predstojećih parlamentarnih izbora?”
On smatra da Vladi Crne Gore treba vratiti ova omaložavajuće mala sredstva koja su opredeljena za 2020. godinu, prekinuti svu dalju komunikaciju sa predstavnicima Vlade, a premijeru i ministrima poručiti da dok ne budu poštovali građane Berana i opštinu Berane na način koji to zaslužujemo po veličini i teritoriji, prirodnom bogatstvu, broju stanovnika, nisu više dobrodošli u naš grad.
Iz Vlade Crne Gore nijesu ničim pokazali da su se potresli zbog kritika koje su im upućene iz Berana. U taj grad je tajnim kanalima tokom posljednje kampanje za lokalne izbore ušlo nekoliko miliona eura. NosilI su se u torbama od štaba do štaba i od kuće do kuće, ali DPS-u nije uspjelo da slomi ovu opozicionu opštinu. Možda računaju da su tada previše uložili, pa sada oduzimaju.
Tufik SOFTIĆ
Komentari
Izdvojeno
KAMPANJA PROTIV NERADNE NEDELJE, OPET: I čovjek stvori, kapital

Otkad je u oktobru 2019. uvedena neradna nedjelja pred svaku turističku sezonu kreće kampanja kojom se nabrajaju muke gostujućih i domaćih kupoholičara, te domaćih poslodavaca koji kukaju zbog gubitka profita tog jednog dana u nedjelji. O uslovima u kojima radi domaća radna snaga ni govora
Turisti su šokirani što prodavnice ne rade nedjeljom, pišu pojedini mediji, a drugi dodaju da Crna Gora ima previše neradnih dana za turističku destinaciju.
Otkad je u oktobru 2019. uvedena neradna nedjelja pred svaku turističku sezonu kreće kampanja kojom se nabrajaju muke gostujućih i domaćih kupoholičara, te domaćih poslodavaca koji kukaju zbog gubitka profita tog jednog dana u nedjelji. O uslovima u kojima radi domaća radna snaga ni govora – ne pominje se visina plate, neregulisani slobodni dani i odmori i brojni drugi neuslovi rada.
,,Posljednjih mjesec dana u toku je kampanja kapitala, prvenstveno medijska, koja po principu interesa kapitala problematizuje pitanje neradne nedjelje”, kaže za Monitor Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata.
Tek što je uvedena, ukidanje neradne nedjelje razmatrala i je bivša ministarka ekonomije Dragica Sekulić. Njeno ukidanje najavio je i bivši ministar Jakov Milatović. Bezuspješno.
O tome da razumije da je neradna nedjelja veliki gubitak za male privrednike i preduzeća, izjasnio se i novi ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović. Uz opasku da te dane ne mogu nadomjestiti. Za razliku od ministra, zvanična statistika govori da trgovine i pored neradne nedjelje bilježe pozitivne rezultate – samo u prvom kvartalu ove godine prihodi su veći za 30 odsto u odnosu na isti period prošle.
,,Imao sam mnogo upita od malih privrednika da im se pomogne da rade i nadomjeste taj gubitak. To je 10, 15 radnih dana tokom sezone, naročito kad su mali privrednici opterećeni programom Evropa sad i obavezom minimalne plate 450 eura. Razumijem i sindikate i težnju da zadrže stečeno pravo i zaposlene koji žele da imaju taj slobodan dan, ali moramo da tražimo kompromis”, kazao je Đurović.
Ministar je pozvao sindikate na kompromis i najavio da su ,,poslodavaci spremni da naknada za taj dan neradni bude sto posto uvećana”.
U cilju prevazilaženja ovog ,,problema” ove nedjelje je u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma održan prvi radni sastanak na temu neradne nedjelje. Sastanku su prisustvovali predstavnici Privredne komore, Unije poslodavaca, Uprave za inspekcijske poslove, Saveza sindikata i Unije slobodnih sindikata Crne Gore.
Keković objašnjava da sindikat traži da, ako bi do njega došlo, rad nedjeljom plati uvećanjem dnevnica od 100 odsto, tako da bi minimalna dnevnica za rad nedjeljom bila 40 eura. Inistiraju i da se povećanje odnosi na sve, sem zanimanja koja su dužna da rade i tog dana kao što su komunalci, policajci, zdravstveni radnici. Ovaj predlog ranije nije bio prihvatljiv poslodavcima, bunili su se da se pravilo primijeni za sve, tražili su ga samo za trgovine, i nudili povećanje dnevnica od 30 do 50 odsto.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
NA DIJELU ĆEMOVSKOG POLJA NAJAVLJENA GRADNJA NAJVEĆEG PARKA U PODGORICI: Kad ideja ujedini građane

Nedavnim druženjem građana sa predstavnicima Glavnog grada na Ćemovskom polju otpočela je kampanja čiji je cilj da podstakne što više ljudi da učestvuju u osmišljavanju prostora budućeg najvećeg parka u Podgorici, površine od čak 43,7 hektara
,,Podgorici, kao glavnom gradu jedne evropske države, neophodan je glavni gradski park. U prethodnih nekoliko godina, izgradnja pojedinih parkovskih površina doprinijela je razvoju mikro sredina, i ljudi su tu počeli više da se okupljaju. Međutim, do sada su ta zelena područja ‘targetirala’ samo mještane okolnih naselja, što ne bi smio da bude slučaj sa budućim glavnim gradskim parkom. On mora da ponudi nove sadržaje“, kaže za Monitor Igor Majer, mještanin Starog aerodroma i jedan od brojnih građana koji su bili na nedavnom druženju, 19. maja, sa predstavnicima Glavnog grada na Ćemovskom polju, gdje je najavljena gradnja centralnog parka u Podgorici.
Time je otpočela kampanja čiji je cilj da podstakne što više ljudi da svojim sugestijama i prijedlozima učestvuju u osmišljavanju prostora budućeg najvećeg parka u Podgorici.
Ćemovsko polje nalazi se na samo tri i po kilometra od grada, najveća je ravnica koja pripada dolinama rijeka Cijevne i Morače. Zbog toga ono, kako je saopšteno iz Glavnog grada, predstavlja najpogodniju lokaciju za izgradnju najvećeg gradskog parka, koji će sadržajima zadovoljiti potrebe stanovnika i posjetilaca Podgorice. ,,Vrijeme je da Podgorica dobije park na čak 43,7 hektara u kom će građani moći da provedu čitav jedan dan”, kazali su još iz kancelarija gradonačelnika Ivana Vukovića.
Park će se graditi u dijelu Ćemovskog polja kod naselja Stari aerodrom i Konik, u blizini upravne zgrade Fudbalskog saveza Crne Gore (FSCG) i fudbalskog kampa. To je dio Ćemovskog ranije poznat po sumornim slikama – posječenog drveća, spaljenih guma, leševa životinja, raznog otpada koji leži posvuda u okolini.
Zahvaljujući angažovanju lokalaca, i dobroj saradnji sa gradskim preduzećima i službama, ovaj prostor danas drugačije izgleda. Oplemenjen je različitim biljnim vrstama i vrtnim elementima, posjeduje trim stazu u dužini od 1 150 metara, kao i ugrađen parkovski, sportsko-rekreativni, dječiji mobilijar i sprave za trening pasa.
,,Definitivno drugačije izgleda nego prije desetak godina – čistije je, ne mašu iz trave vlažne maramice, nema leševa i kostiju. Smeća ima i dalje ali daleko je to od nekadašnje slike”, kaže za Monitor novinarka Vijesti Damira Kalač, koja godinama kroz tekstove na svom blogu Skitanja umom i drumom ukazuje na značaj Ćemovskog polja za Podgoricu. ,,E sad, da li je to tako zato što smo proteklih godina nas nekoliko pozivima zbog nelegalne sječe i istovaranja smeća izluđivali i inspekciju i policiju? Da li su i ovi koji su se neodgovorno ponašali prema tom prostoru shvatili da neko brine i da rizikuju da budu kažnjeni? Da li zato što smo toliko čistili i sadili? Da li zato što sada više ljudi koristi taj prostor za rekreaciju, pa žele da je čistije i zelenije? Možda i zato što je uz Bulevar Veljka Vlahovića sa kojeg se prilazi tom dijelu Ćemovskog, u toku gradnja stambenih objekata, pa je i broj prilaza tom prostoru manji… Možda je razlog – zbir svega toga”, objašnjava Damira Kalač.
Poziv iz Glavnog grada da se direktno uključi u proces uređenja parka, jako je obradovao. ,,Kako tokom proteklih godina nije bilo planskog upravljanja tim prostorom, on izgleda daleko od onoga kako bi trebalo. Inicijativa Glavnog grada da tu lokaciju uredi i da Ćemovsko bude najveća zelena površina u Podgorici, ohrabruje, najviše zato što će, jednom kad se to desi, taj prostor biti nečija briga”.
Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
OSTAVKA PREDSJEDNIKA OPŠTINE KOLAŠIN: Partija, pa ostalo

Doskorašnji predsjednik Opštine Kolašin Milosav Bulatović u politiku je ušao sa neukaljanom reputacijom. Prije 10-ak dana podnio je ostavku pod pritiskom, zbog presude za zloupotrebu službenog položaja. Nakon četiri godine mandata, stiče se utisak da je sve vrijeme nevješto pokušavao da balansira između ,,partijskih obaveza” i obaveza prvog čovjeka izvšne vlasti
Samo pet dana, nakon što je kazao da mu ne pada na pamet da podnese ostavku, predsjednik kolašinske Opštine Milosav Bulatović je to učinio. Kratkim saopštenjem, u subotu, 14. maja, obavijestio je javnost da se na taj čin odlučio zbog ,,političke interpretacije presude Apelacionog suda”, kojom je osuđen na uslovnu kaznu zatvora. Takođe, kako je objasnio, funkciju napušta i kako bi rasteretio svoje saradnike, pripadnike svoje partije, svoju porodicu i sebe.
Višemjesečni pritisci opozcije, iz koje su tvrdili da je Bulatović napravio djelo, koje ga čini nedostojnim da dalje obavlja funkciju, nijesu bili dovoljni da Bulatović i ustane iz fotelje. Međutim, prema nezvaničnim informacijama, kada je postalo jasno da će izbori u Kolašinu biti održani tek u oktobru, jedan poziv iz centrale Bulatovićeve Demokratske partije socijalista (DPS) bio je dovoljan da promijeni mišljenje.
U obrazloženju ostavke, zloupotrebu službenog položaja za koju je osuđen ponovo je nazavao ,,namjerom da pomogne mladom čovjeku da se zaposli”. Mladi čovjek je Marko Matović, parijski aktivista DPS-a. Bulatović je osuđen na uslovnu kaznu zatvora, jer je u prijavi za njegovo stručno osposobljavanje na Policijskoj akademiji u Danilovgradu, svojeručnim potpisom i pečatom lažno prikazao da Matović radi na poslovima komunalnog policajca. Matović, u to vrijeme, nije bio u radnom odnosu, a nakon obuke postavljen je na čelo Komunalne policije.
Doskorašnji prvi čovjek kolašinske izvršne vlasti je i objasnio da su mu saradnici kazali, a on se složio, da je krivotvorenje prijave jedni način da Matovića pošalju u Danilovgrad. Dodatno, predsjednik Opštine je za ,,mladog čovjeka” obuku platio novcem sa računa Opštine. Našto kasnije, vratio je cijeli iznos iz svog džepa. U međuvremenu je, pod sumnjivim okolnostima, razriješio dotadašnjeg načelnika Komunalne policije Zorana Kujovića, koji je bio izbor prethodne vlasti u Kolašinu.
,,Podsjećam da mi je kazna izrečena zbog toga što sam mladom, nezaposlenom, fakultetski obrazovanom čovjeku, omogućio da u Policijskoj akademiji završi obuku za komunalnog policajca u trajanju od dvadeset dana. Jedini način da završi obuku je bio da bude upućen preko Opštine Kolašin, pošto taj vid obuke nije bio organizovan za građane”, obrazložio je Bulatović zbog čega je napravio krivično djelo.
On je cijelo vrijeme mandata ostavljao utisak čovjeka kojem nije bilo baš jasno kako funkcionište lokalna uprava, ali ni politika. Neki njegovi saradnici i sugrađani su to pripisivali neiskustvu privatnog preduzetnika, koji se našao na vioskoj lokalnoj funkciji, a neki tvrdili da imidžom ,,nevještog” izbjegava odgovornost, obaveze, pa, povremno, i zakon.
Prvi ,,kiks” izvršne vlasti, to jest, Bulatovića, bio je, po mnogo čemu problematični pokušaj da osnuje lokalnu RTV Kolašin. Taj neuspjeli projekat donio je i prve javne razmirice u lokalnoj vladajućoj koaliciji, koju , pored DPS-a, čine i Grupa birača (GB) i Socijdemokrata (SD).
Zvaničan početak rada RTV planiran je bio za decembra 2020. godine. Prvobitno je predloženo da u RTV bude sedam radnih mjesta, uključujući i direktora Dragoslava Jeknića, takođe, miljenika DPS-a. Prema planu finansiranja RTV, za zarade zaposlenih za tri godine bilo je potrebno 72.000 eura. Osnivanje preduzeća pratile su brojne nazakonistosti, koje su prvo otkrili iz Demokrata, a zatim ih je i potvrdio predsjednik Skupštine opštine (SO) Milan Đukić. Još se ne zna kako je potrošen novac izdvojen iz opštinskog budžeta namijenjen početku rada tog lokalnog javnog emitera. Pored toga, malo kome, a čini se ni Bulatoviću, sada nije jasno ni gdje je oprema koja je kupljena za RTV od opštinskog novca.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
FOKUS3 sedmice
POTOMCI FUNKCIONERA, STARATELJI KRIMINALA: Igrajte se, djeco
-
INTERVJU3 sedmice
BLAGOJE GRAHOVAC, GENERAL U PENZIJI I ANALITIČAR GEOPOLITIKE: Država je bila – kriminalac
-
ALTERVIZIJA3 sedmice
Kulturni rasizam Zapada
-
Izdvojeno3 sedmice
ŠTA JE ZATEKLA, A ŠTA OSTAVLJA BIVŠA VLADA: DPS je bio gori
-
DRUŠTVO3 sedmice
IMPROVIZACIJA VLASTI U TURISTIČKOJ METROPOLI: Budva u rukama povjerenika
-
FOKUS4 sedmice
43. VLADA: Stari znanci
-
FOKUS2 sedmice
NOVINARKA PROTIV MAFIJE: Olja
-
Izdvojeno4 sedmice
KAKO JE PRIVATIZOVANO PRAVOSUĐE: Medenica u Spužu, saradnici na pozicijama