Povežite se sa nama

MONITORING

NOVA EKSPLOZIJA U PODGORICI: A bezbjednosna situacija i dalje odlična

Objavljeno prije

na

Iako crnogorski bezbjednosni vrh tvrdi da je bezbjednosna situacija u zemlji stabilna, i iz Brisela su nedavno upozorili da klanovski obračun bijesni, te da je šverc droge i dalje glavna kriminalna aktivnost  koja utiče na sveukupnu bezbjednost

 

Nova eksplozija, opet u strogom u centru Podgorice. U zoru, oko pola pet ,16. decembra ove godine na podgorički Welder pub, koji se nalazi na Bulevaru Ivana Crnojevića, bačena je eksplozivna naprava.

I ambasada Bugarske, koja se nalazi u istoj zgradi, oštećena je tokom eksplozije. Iz Ambasade su saopštili  da su slomljeni prozori njihove tri kancelarije.Takođe,  oštećena su ulazna vrata Zirat banke,  i prostorije TV Nova M koji se nalaze u istoj poslovnoj zgradi.

Welder pub otvoren je u septembru ove godine. U registru Privrednog suda nema podataka o tome ko su njegovi vlasnici.

Prema podacima Uprave policije ove godine registrovano je 60 krivičnih djela iz oblasti požara, eksplozija i nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija. Najveći dio tih krivičnih djela, posebno eksplozija, vezuje se za obračun kriminalnih grupa.

“Dodatnu dimenziju u sukobu kriminalnih grupa daje i promjena modusa samog izvršenja teških krivičnih djela iz oblasti požara i eksplozija koja se ogleda u korišćenju eksplozivnih naprava jake razorne moći”, saopštio je nedavno Srđan Korać, rukovodilac Stanice kriminalističke policije za suzbijanje krvnih delikata Centra bezbjednosti Podgorica.

Da li se u pozadini posljednje ekplozije u centru Podgorice takođe nalazi sukob kriminalnih grupa,  iz Uprave policije nije za sada objašnjeno.

Istog dana kada se eksplozija dogodila direktor Uprave policije Veselin Veljović, saopštio je da je situacija u zemlji stabilna.

“Bezbjednosna situacija u Crnoj Gori je stabilna, zbog čega se ta država u međunarodnim okvirima tretira kao veoma bezbjedna destinacija”, ocijenio je Veljović. Prema njegovim riječima, to je rezultat “profesionalnog i efikasnog rada Uprave policije i svih subjekata u sistemu bezbjednosti”.

Nije prvi put da čelnici bezbjednosnog vrha nakon ubistava i eksplozija koje se vezuju za obračune klanova, posebno kotorskih škaljaraca i kavčana, saopšte da je bezbjednosna situacija –  odlična.

To je saopštoi i premijer Duško Marković, koji istovremeno rukovodi Savjetom za bezbjednost,  u januaru 2017. godine, dok je buktio rat kotorskih klanova. Tu je izjavu ponovio potom više puta, bez obzira što su se obračuni nastavljali sve intenzivnije i uz pojačano nasilje, i broj žrtava.

Bebjednosnom vrhu ni danas ne smeta da se hvale situacijom, iako ih i iz Brisela upozoravaju da bez obzira na statistiku koja se popravlja, kada je u pitanju hapšenje lica povezanih sa organizovanim kriminalom, raste rat klanova, i njegove posljedice.

“Vođe dvije  sukobljene kriminalne grupe iz Kotora (Kavački i Škaljarski klan ) uhapšeni su krajem 2018., obojica izvan Crne Gore. Još 14  pripadnika organizovanih kriminalnih grupa uhapšeno je u periodu od januara do jula 2019. godine, u Crnoj Gori ili inostranstvu. Međutim, žestoki rat između dva klana se nastavio, uprkos hapšenjima, i to sa povećanim stepenom nasilja. Devet novih ubistava dogodilo se između decembra 2018. i juna 2019. godine,kao odmazda , uključujući dva u Austriji i dva u Njemačkoj”, navodi se u posljednjem non paper izvještaju Evropske komisije za poglavlja 23 i 24, koja se odnose na pravosuđe i bezbjednost.

U izvještaju se dodaje i da je “šverc droge i dalje je glavna kriminalna aktivnost u Crnoj Gori, što pokreće druge bezbjedonosne izazove kao što su ubistva, trgovina oružjem i pranje novca”.

U međuvremenu, nakon što je non paper objavljen, vođa kavačkog klana izašao je na slobodu. Nekoliko dana prije posljednje eksplozije, Viši sud u Podgorici je uz kauciju od pola miliona eura pustio da se sa slobode brani Slobodan Kašćelan, navodni vođa kavačkog klana. U međuvremenu i optužnica da je vođa organizovane kriminalne grupe preinačena je, pa se Kašćelan sada tereti samo da je davao novac na kamatu. Specijalni tužilac Saša Čađenović nije se protivio predlogu odbrane da se Kašćelan brani sa slobode.

U ovogodišnjem  izvještaju Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala  navodi se da se nekada ujedinjeni kotorski klan razdvojio i počeo da ratuje zbog krize liderstva..

,,Unutrašnji rat je počeo zbog upražnjenog mjesta lidera, kada je jedan od članova grupe, Goran Radoman bio označen kao krivac za nestanak više od 200 kilograma kokaina u Valensiji. To je dovelo do unutrašnjeg rata i podjele nekada  moćne kotorske grupe na dva klana – kavački i škaljarski.  Žestina sukoba može djelimično biti objašnjena količinom novca koji je bio u igri”, navodi se u dokumentu Globalne inicijative , uz procjenu  da kilogram kokaina u Zapadnoj Evropi može donijeti prihod u vrijednosti 75.000 – 80.000 evra, od čega crnogorske grupe uzimaju samo oko polovinu sume. ,,Ostatak se troši na originalnu nabavku (oko 2.000 eura po kilogramu), međunarodnu isporuku i međugranični transport (18.000-20.000 ) kao i na skladištenje i distribuciju (oko 13.000€).

Prema nekim interpretacijama upućenih u bezbjednosne prilike zemlje, rat  kavačkog i škaljarskogi klana navodno je pokrenuo ANB, pokušavajući tako da oslabi škaljarce, jer  su  otrgli kontroli državnih bezbjednosnih službi i nekih moćnih kriminalaca.

Da su mafijaški klanovi umreženi sa ovdašnjom policijom, javno je tvrdio  i navodni vođa škaljaraca Jovan Vukotić.  Vukotić je kazao da je crnogorska policija puna korumpiranih službenika i naveo da zna ko od pomoćnika direktora policije, policijskih načelnika i inspektora i uzima pare od mafije.

,,Znam koji od pomoćnika direktora Uprave policije uzima 20 hiljada eura mjesečno od kriminalaca i koji je načelnik uzeo 100 hiljada eura. Oni pomažu sav taj kriminal, spletkare, kriju ubice, zamagljuju nam sliku stanja crnogorskog društva”, napisao je Vukotić, a nakon pokušaja ubistva njegovog prijatelja i tjelohranitelja Marka Martinovića.

Iz tužilaštva su tada zaprijetili da će formirati predmet, i da će neko morati da odgovara –  korumpirani policajci ili Vukotić. Na tome se završilo. Vukotić je u međuvremenu uhapšen u Turskoj,  po potjernici Grčke zbog trgovine narkoticima.

Stabilno je za sada samo jedno –  obračuni se nastavljaju. Kao i to da istražni organi u borbi protiv organizovanog kriminala grebu tek po površini. Radi statistike.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

OZBILJNA DOJAVA DA JE KRIMINALNA GRUPA SPREMALA UBISTVO MILA ĐUKANOVIĆA: Šta je motiv?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitoru je iz dva zapadna diplomatska izvora potvrđeno da je  vijest o prijetnji istinita i potencijalno opasna. Jedan izvor, koji je htio ostati anoniman, je rekao da postoje indicije da se  navodno radi o ranijim neraščišćenim ilegalnim poslovima prethodne crnogorske vlasti sa ljudima iz bivšeg mafijaško-političkog establišmenta u Albaniji i na Kosovu. Za tu tvrdnju  nisu ponuđeni konkretni dokazi

 

 

Prošle subote je osvanula vijest da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović obavijestio nadležne institucije da je u posjedu informacija koje je dobio “od određenih međunarodnih zvaničnika iz obavještajne zajednice” da se na njega sprema atentat. Vijesti su dobile potvrdu informacije iz ureda bivšeg predsjednika dok im je noć prije odgovorila Uprava policije (UP) da “ne raspolažu podacima koji bi ukazivali na planirane aktivnosti” koje bi ugrožavale sigurnost bivšeg šefa države. Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) nije odgovorila na upite. Vijestima je izvor blizak Đukanoviću rekao je da ga je “visoki strani vojni zvaničnik sa Kosova obavijestio da organizovana kriminalna grupa iz jedne susjedne zemlje navodno planira da izvrši atentat, u sprezi sa bezbjednosnim službama jedne druge susjedne zemlje”.

Đukanoviću bliska Televizija je bila malo konkretnija. Ona je javila da je “američki vojni funkcioner koji radi na Kosovu, preko zapadnih obavještajnih kanala” alarmiran da je “jedna kriminalna grupa iz susjedstva, iz grada udaljenog stotinjak kilometara od Podgorice”, dobila ,,ugovor“ za likvidaciju. Za razliku od izvora Vijesti koji govori o sprezi sa bezbjedonosnim službama jedne druge susjedne zemlje, Televizija E je izvijestila o “moćnoj paradržavnoj ekipi iz zemlje sa kojom se Crna Gora graniči” kao naručiocu takvog “ugovora”. Taj zvaničnik je, preko posrednika sa Kosova, informacije navodno direktno saopštio Đukanoviću, a on onda državnim organima.

Đukanovićev ured je takođe medijima rekao da crnogorske sigurnosne službe nisu pozvale na razgovor ni Đukanovića, ni koordinatora njegovog obezbjeđenja, kako bi ukazali na potencijalnu opasnost. Štaviše, umjesto da mu obezbjeđenje kao štićenoj ličnosti bude pojačano, iz ureda je rečeno da je čak smanjeno tako “što je ukinuto obezbjedjenje na mjestu stanovanja bivšeg predsjednika u dnevnoj smjeni”. Na ove informacije su se opet nadovezali mediji bliski Đukanoviću da mu je i kod putovanja u inostranstvo pratnja svedena sa dva na jednog pripadnika obezbjeđenja koji uglavnom i nije u neposrednoj blizini osobe koju štiti.

U nedjelju 14. jula opet se oglasila Uprava policije saopštenjem u kojem stoji da je  “nakon medijske objave, u subotu 13. jula 2024. godine u popodnevnim časovima, UP  dobila odgovarajuću informaciju od strane Agencije”. U saopštenju se napominje  da se “vjerodostojnost informacije i dalje provjerava od strane ANB”. Policija je odmah, kako kaže “po prijemu informacije” pojačala obezbjeđenje Đukanoviću i obavijestila tužilaštvo koje je formiralo predmet.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSLOBAĐAJUĆA PRESUDA U PREDMETU DRŽAVNI UDAR: U krug

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon najnovije oslobađajuće presude u predmetu državni udar, istina o tom slučaju nije ništa bliže. Različite verzije sudskih instanci i tužilaštva o tome šta se dogodilo u jesen 2016., dodatno pojačavaju utisak  da su istina i institucije i dalje u službi političkih interesa

 

 

Lideri Za budućnost Crne Gore (ZBCG) Andrija MandićMilan Knežević oslobođeni su krajem prethodne sedmice  optužbi u predmetu poznatom kao “državni udar”, navodnom pokušaju terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine.

Presudu je izreklo Vijeće Višeg suda u Podgorici na čijem je čelu Zoran Radović, koji je nedavno zamijenio Borisa Savića na poziciji predsjednika tog suda.

“Da bi se neko oglasio krivim za neko krivično djelo mora postojati izvjesnost u pogledu činjenica koje čine obilježja krivičnog djela…Ovakve izvjesnosti u konkretnom slučaju nema te je sud donio presudu da se optuženi oslobađaju od optužbe jer nije dokazano da su učinili krivična djela za koje ih tereti specijalno tužilaštvo”, obrazložio je svoju odluku Radović. Takođe,konstatovao je i i da su sve radnje  navedene u optužnici  “pripremne radnje za terorizam”, te da nije dokazano da je započela radnja izvršenja “jer od svog tog silnog oružja i opreme jedino što je unijeto u Crnu Goru su dva telefona ‘lenovo'”.

Radović je ocijenio i da je “put ovom sudu  bio olakšan do utvrđivanja pravednog i potpunog činjeničnog stanja rješenjem Apelacionog suda kojim je ukinuta prva presuda i koji sadrži precizne upute kako se treba postupti u ponovnom postupku”.

Oslobađajuća presuda Višeg suda donijeta je u ponovljenom postupku. Prvom presudom svi osumnjičeni, među kojima Mandić i Knežević, osuđeni su na ukupno 70 godina zatvora. Tu presudu donijela je sutkinja Suzana Mugoša, a ukinuo ju je Apelacioni sud u februaru 2021. godine. Sutkinja Mugoša tvrdila je da “vjeruje da je presuda Apelacionog  kupljena”. Zbog te tvrdnje Mugoši je izrečena disciplinska kazna- 30 odsto na platu  tri mjeseca  i zabrana napredovanja dvije godine. Protiv nje je disciplinski postupak podnio tadašnji predsjednik Višeg suda Boris Savić.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAČKI  IZVJEŠTAJI U PARLAMENTU: Tužioci na političkom sudu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja nakon ovonedjeljne poslaničke rasprave o izvještajima pravosuđa.  Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, međutim, pokazale su  jedno –   ni  nova vlast  živa se  ne odriče pokušaja kontrole tužilaštva i sudstva

 

 

„Mi ne pričamo istim jezikom“. To  je poručio poslanicima tokom ovonedjeljne  skupštinske rasprave o izvještajima Tužilačkog i Sudskog savjeta za prošlu godinu, vrhovni državni tužilac Milorad Marković, koji ih je u Skupštini predstavljao.

“Veoma je teško danas govoriti sa vama. Posebno zbog toga što umjesto o izvještaju, govorimo o konkretnim slučajevima. Ovo nije tužilaštvo, ni sudnica”,  podsjetio je Marković dio poslanika koji su upućivali brojne kritike tužilaštvu, uglavnom pominjući predmete koji se tiču njihovih političkih oponenata, ali i one koji se odnose na funkcionere njihovih partija. U suštini, kritika tužilaštva, u kojoj su prednjačili poslanici Demokratske partije socijalista ( DPS)  i Za budućnost Crne Gore (ZBCG) svela se na negodovanje zbog procesa protiv svojih, i zahtjeva da se procesuiraju oni njihovi.

Kako god, ovo je prvi put nakon decenija, da tužilački izvještaji i tužilaštvo  izazivaju buru u crnogorskoj Skupštini, kako od opozicionih, tako i od strane partija vlasti.

Predstavnici opozicionog DPS, čiji je bivši vrh decenijama imao punu kontrolu nad tužilaštvom i pravosuđem, insistirali su i ove sedmice na tome da je tužilaštvo pod Miloradom Markovićem, te specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem – “selektivno”  i instrumentalizovano.  Glavni argument DPS-a je da  novo rukovodstvo ne pokreće slučajeve koji su vremenski smješteni u period  nakon avgusta 2020., odnosno  poraza DPS  na izborima.

“Da li se za ovo tužilaštvo dogodilo neko krivično djelo nakon 30. avgusta 2020. godine ili su nišanske sprave tužilaštva podešene tako  da se kriminalizuje bivša vlast DPS-a?”,  ponovio je tezu DPS-a i ove sedmice u parlamentu, poslanik te partije Andrija Nikolić.  “Sve ukazuje na to da se radi o združenoj akciji koju pripremaju poltika i mediji, a kasnije razrađuje SDT u svojim akcijama. Pokušaj kriminalizacije DPS-a i lijepljenje etiketa kako je DPS političko krilo mafije i kako ovi ljudi ovdje rade za neku mafiju”, kazao je Nikolić. Zaboravljajući da su predmeti SDT protiv visokih funkcionera tokom prethodne vlasti građeni mahom na skaj prepiskama, te podacima EUROPOL-a. Koji, prateći Nikolićevu logiku, izgleda imaju nešto protiv DPS-a.

Nikolić se u jednom trenutku ipak sjetio skaj dokaza.  “Da li se u tim transkriptima pojavljuju funkcioneri iz sastava nove vlasti nakon 2020. godine? Spominju. Da li to može nešto da znači? Ne znam. Nećemo ništa da tvrdimo, ali vidimo selektivnost u postupanju tužilaštva, kao i u čitanju skaj transkripata”, ocijenio je.

S druge strane, ZBCG ne vidi selektivnost već politiku u tužilaštvu, koja hapsi njihove funkcionere radi balansiranosti. Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević ocijenio je da je metod rada glavnog specijalnog tužioca i vrhovnog državnog tužioca preslikan od njihovih prethodnika Milivoja Katnića i Ivice Stankovića. “Oni redovno prave balanse nakon svake medijske kritike i političkog saopštenja želeći da pošalju poruku kako su im svi jednaki”, saopštio je Knežević, dodajući da  ono što radi SDT prethodnih nedjelja “predstavlja obrazac ponašanja Katnića iz njegovog zlatnog perioda zato što prave ravnotežu između poslanika koalicije ZBCG i onih koji su mljeli ljude”.

U centru medijskog izvještavanja o ovonedeljnoj parlamentarnoj raspravi o izvještajima pravosuđa, tokom koje se najmanje pričalo upravo o tim dokumentima, našla se Kneževićeva optužba da su mu, kako je kazao, “dolazili da ga ubijede” da glasa za Markovića. Pa da se skupa sa njim, dok je bio kandidat za vrhovnog državnog tužioca, našao na sastanku u kabinetu premijera Milojka Spajića, koji je organizovao aktuelni ministar poravde Andrej Milović.

“Da li se sjećate tog sastanka? Da li smo razgovarali u kabinetu premijera Spajića? I da li sam tad rekao da vas neću podržati zato što mi je puna glava više kumova, pobratima, posestrima u Specijalnom državnom tužilaštvu i u sudovima? Jeste li mi tada rekli da se vi ne odričete vaših kumova? Jesam li saopštio da neću da glasam više, neko je nekome kum, čija sestra je posestrima sa nekim u tužilaštvu, neko je nekome kidao pupak, neko je nekome išao na povojnicu”, kazao je  Knežević.

Marković je odgovorio da je njegovo postupanje „uvijek u skladu sa Ustavom i zakonom“ i da nikad nije prisustvovao bilo kojem sastanku gdje se pregovoralo o tome hoće li on biti VDT.

“Nikad nisam nikome ništa obećao da bih bio VDT. Nikad nisam imao takve komunikacije i nikad nisam posalo bilo koga da utiče na bilo koga da budem izabran. Nisam imao komunikaciju ni sa jednim političarem od kada sam izabran, osim sa ministrima sa kojima sarađujem“, saopštio je.   “Ako je postojao stav da se glasanjem za mene može vršiti politički uticaj na tužilaštvo, to neće biti slučaj” , kazao je.

Lider DPS-a Danijel Živković ocijenio je da neko ne govori istinu:  “Iili Marković danas, ili Milan Knežević juče.”.

Nijesu to jedini detalji koje je Knežević odlučio nakon podužeg vremena da podijeli sa javnošću. On je saopštio i da je sa jednim od aktulenih tužilaca u predmetu “državni udar”, Zoranom Vukčevićem, svojevremeno “jeo svinjetinu” i  razgovarao o tom predmetu, koji se vodi protiv njega i  Andrije Mandića, aktuelnog predsjednika parlamenta.

“Gospodin Vučinić je na Božić prisustvovao jednom ručku koji sam ja organizovao u kući jednog mog prijatelja. Došao čovjek i svašta rekao za ‘državni udar’ – da je to sramota, da je kriminal što rade Katnić i Čađenović i čak me molio da iskoristim svoj uticaj da on bude šef tužilačke organizacije u Podgorici. I umjesto da se čovjek izuzme, jer je jeo svinjetinu sa mnom, on traži da budem osuđen pet godina… Brat ovog drugog, Siniše Milića, dolazi u DNP da traži člansku kartu kako bi ostao savjetnik u jednom državnom preduzeću”, kazao je lider DNP u Parlamentu.

Dio javnosti ukazuje da je Kneževićevo naprasno “otvaranje” u parlamentu uslijedilo nekoliko dana pred presudu u slučaju državni udar.  Izricanje nove presude u tom slučaju očekuje se krajem sedmice, kada ovaj broj Monitora bude u prodaji.

Radi se o  ponovljenom postupku, nakon što su prvom presudom svi osumnjičeni, među kojima su i lideri ZBCG , osuđeni na ukupno 70 godina zatvora. Ta je presuda poništena prije tri godine u Apelacionom sudu. Novo suđenje počelo je u junu prošle godine, a  završno ročište okončano je prošlog mjeseca.

Specijalno državno tužilaštvo nije promijenilo optužnicu protiv Kneževića i ostalih koju je 2017. godine podiglo SDT na čijem je čelu bio danas pritvoreni bivši Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, a zastupao je takođe pritvoreni tužilac Saša Čađenović. Optužnicu sada zastupaju specijalni tužioci Zoran Vučinić i Siniša Milić.

Na kraju,  gotovo bez riječi o onome što je prezentovano u izvještajima o pravosuđu, te razgovora o suštinskoj reformi tužilaštva, jačanju njegovih kapaciteta i organizacionim problemima,  u parlamentu je završena rasprava. Poslanici će se o izvještajima izjasniti naknadno.

Ko je s kime gdje razgovarao, ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja. Jedno je, ipak, sasvim sigurno. Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, sa sigurnošću pokazuju  da se ni  nova vlast  živa ne odriču pokušaja kontrole nad pravosuđem.

Poslanici su nastavili raspravu o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2023. godinu

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo