Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZDRAVSTVENI RADNICI NE PRISTAJU NA PONIŽENJE: Neće vladinih devet odsto

Objavljeno prije

na

I pored najave premijera Markovića da će plate u zdravstvu biti suštinski povećane, Vlada je ponudila povećanje od oko 50 eura. Zdravstveni radnici su milostinju odbili i za sada su jedinstveni u stavu da zaslužuju veće plate

 

Većina zdravstvenih ustanova, kao i glavni odbori Samostalnog sindikata zdravstva i Sindikata zdravstva odbili su, protekle nedjelje,  ponudu Vlade o povećanju od devet odsto za zaposlene u zdravstvu.

Ponuđeno povećanje od oko 50 eura ne korespondira sa najavom premijera Duška Markovića  koji je prije dva mjeseca najavio – suštinsko povećanje zarada u zdravsvu i prosvjeti. Izvjesno povećanje zarada u zdravstvu najavio je i ministar u ovom resoru Kenan Hrapović.

Iz Samostalnog sindikata zdravstva tražili su povećanje od najmanje 30 odsto kako bi startna plata ljekaru bila hiljadu eura. I iz drugog Sindikata zdravstva pri Uniji slobodnih sindikata, na čijem je čelu Vladimir Pavićević, saopštili su da
je zarada medicinske sestre u Crnoj Gori sa dvadeset godina staža, toplim obrokom i dvanaestim dijelom regresa 390 eura, plata ljekara 580, a specijaliste 720. „Smatramo da plata specijaliste mora biti 900, a osnovna zarada medicinske sestre oko 450 eura”, izjavio je Pavićević.

Predsjednik Ljekarske komore Aleksandar Mugoša kazao je da su crnogorski političari kreirali ambijent u kojem ljekari nemaju normalne uslove za život i rad i da je na njima to i da poprave: ,,Sve dok ne stvorite jednake ili približno jednake uslove crnogorskim ljekarima, mi treba da imamo veće plate od slovenačkih ili njemačkih kolega, a ne neuporedivo manje”, istakao je Mugoša.

Kardiolog Ljiljana Krivokapić, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva, za Monitor kaže da su sve zdravstvene ustanove koje su imale sastanke sa svojim izvršnim odborima, odbili povećanje od devet odsto. ,,Složili smo se da se pregovori nastave, a bilo je i predloga radikalnijih metoda – da se izađe na proteste, da se ide autobusima u belim mantilima ispred Vlade pa sve do štrajka, ali da se ipak mirnim  putem nađu rešenja za  povećanje zarada”.

Ona kaže da je premijer Marković imao razumijevanja za argumente koje su iznijeli, kao i na opšte nezadovoljstvo zaposlenih koji su očekivali da se ispuni njegovo obećanje o značajnijem i suštinskom povećanju zarada.

,, Na tom sastanku je zaključeno da se povećanje odnosi na sve u sistemu zdravstva, da se budžet uvećava za devet odsto  koji je planiran za zarade, ali da se dubljom analizom tog budžeta može naći prostor da uvećanje bude veće”, kaže Krivokapić.

Milena Popović-Samardžić, predsjednica Sindikata doktora medicine, za Monitor kaže bi plate u crnogorskom zdravstvu trebale biti makar u rangu onih u regionu: ,,Na Kosovu je startna plata specijaliste 1.100 eura. Lider u regionu bi, po logici stvari, trebao da ima više, a ne duplo manje plate od zemlje koja još izgrađuje infrastrukturu razorenu ratom”.

Iz Sindikata čekaju odgovor Vlade. Iz Ministarstva zdravlja Monitoru su odgovorili da, pošto pregovori traju, nijesu ovlašćeni da iznose informacije o toku pregovora niti da prejudiciraju njihov ishod.

Krivokapić kaže da su tražili povećanje od 30 odsto zbog toga što u Zakonu o zaradama u javnom sektoru postoje koeficijenti koji su daleko veći od onih koje imaju ljekari.

U nedavnoj peticiji Sindikata doktora medicine, koju je potpisalo 1.293 ljekara, tražilo se da se povećaju koeficijenti zarada i izjednače se sa primanjima službenika i funkcionera koji zarade primaju prema Zakonu o zaradama u javnom sektoru.  Prema tom zakonu generalni sekretari  predsjednika, Skupštine, Vlade i Ustavnog suda imaju koeficijent 20,75, njihovi zamjenici imaju 19,89, državni sekretar, šefovi kabineta imaju 19,02, sudija Privrednog suda, sudija Višeg suda 19,02, savjetnik predsjednika Crne Gore, Skupštine i Vlade imaju 19,02… A doktor medicine ima koeficijent i 8,25, doktor specijalista 10,50 i 11 subspecijalista.

Krivokapić objašnjava da bi za povećanje plata od 30 odsto bilo potrebno 30 miliona eura, a izdatak za ponuđenih devet odsto je oko osam miliona. ,,Mislim da to nije mnogo da iznađe još toliko u okviru našeg budžeta za zdravstvo da bi se makar delimično našli na sredini za ovu godinu”, kaže ona.

Budžet za zdravstvo za sljedeću godinu iznosi 281.537.650, što je nakon rebalansa u 2019. više za 34.249.863, navode u sindikatu, a da pri tom ni centa nije dato za veće zarade. Smatraju da u budžetu za zdravstvo ima mjesta za uštede: za liječenje van Crne Gore ide ukupno 21 milion, naknade za bolovanja duža od 60 dana su 5,9 miliona, naknade za putne troškove osiguranika 3,72 miliona… ,,To su pozicije sa kojih bi se moglo uštedeti i nekoliko miliona eura i taj novac preusmeriti za zarade zaposlenih”, objašnjava Krivokapić.

Milena Popović-Samardžić ističe da Ministarstvo finansija prilikom predstavljanja budžeta za 2020. nije spomenulo povećanje zarada zaposlenih u gotovo svim ministarstvima u državi!  Sa tim je javnost upoznao Institut Alternatva, Ona na pitanje da li očekuje da će Vlada odobriti povećanje veće od devet odsto odgovara: ,,Imam utisak da neće, ali svaka neadekvatna akcija kad tad prouzrokuje reakciju, i ona  neće izostati. Sve više  građana je zainteresovano za teme koje su od njihovog životnog značaja, a zdravstvo to svakako jeste. Mora doći kraj ovakvom položaju crnogorskog zdravstva i ljekara. Ovakvom odnosu prema pacijentima kroz razne eksperimente Ministarstva zdravlja koji za rezultat imaju punjenje privatnih ordinacija, slabljenje javnog zdravstvenog sistema i smanjenje dostupnosti zdravstvene zaštite pacijenata mora doći”.

Ljiljana Krivokapić očekuje da će se naći  mogućnost da povećanje zarada bude veće od ponuđenog. Ona upozorava da je potrebno da se obavi  kontrola svih primanja: ,,Imamo značajno veće plate nekih kolega i do 2.500 eura,  a u centrima za podršku oko 600 eura, to se isto odnosi i na medicinske sestre gde  postoji razlika u primanjima u visini od par stotina eura”.

Podstrek za sve bi bio kada bi zdravstveni radnici uspjeli da izdejstvuju veće povećanje i prinude Vladu da konačno ispuni obećanja o suštinskim pomacima koje će konačno osjetiti i građani. Možda se toga boji vlast.

Raskid ugovora tražilo 296 doktora i sestara

 

Na javni poziv Ministarstva javne uprave za raskid ugovora o radu javilo se 296 ljekara i medicinskih radnika, što je najveći broj u javnom sektoru. Prema posljednjim podacima Ministarstva zdravlja, Crnoj Gori nedostaje oko 200 ljekara i preko 300 medicinskih sestara.

,,U zemlji u kojoj imamo kontinuirano povećanje budžeta za zdravstvo, koje se preliva u privatne džepove monopolista, za nabavku lijekova,  za raznorazne privatne klinike i sl., dok se sa druge strane ne povećavaju plate doktorima koji u sve većem broju odlaze iz javnog zdravstva, ovaj podatak ni najmanje ne čudi”, kaže  Milena Popović-Samardžić.

Iz Ministarstva zdravlja objašnjavaju za naš list da se ,,od ukupnog broja pristiglih zahtjeva najveći dio  odnosio na nemedicinski kadar, kao i kadar koji ubrzo stiče uslov za odlazak u penziju. Važno je istaći da je ovaj proces u toku i da se precizni podaci još ne mogu iznositi kako ne bi dolazilo do dezinformisanja zainteresovanih javnosti”.

Iz ministarstva napominju da iskazivanje interesovanja za ostvarivanje prava na otpremninu znači da će pristigli broj zahtjeva za  sporazumni raskid radnog odnosa u konačnom biti zaključen. Naime, starješina organa, odnosno direktor ustanove, odlučuje po svakom zahtjevu zaposlenog tako što isti može odobriti ili odbiti.

,,Važno je istaći i da je Vlada Crne Gore na  sjednici od 24. oktobra 2019. godine donijela izmjene i dopune Odluke o otpremnini u slučaju sporazumnog prestanka radnog odnosa zaposlenih u javnom sektoru koje predviđaju da se sporazum o prestanku radnog odnosa ne može zaključiti sa zaposlenim koji obavlja poslove koji su od posebnog značaja za nesmetano i redovno vršenje poslova neophodnih za ostavarivanje nadležnosti organa, odnosno pravnog lica u kome je zaposleno to lice”, kazali su nam u Ministarstvu zdravlja.

 

Odlazak ljekara

 

Prema podacima Sindikata doktora medicine za četiri godine Crnu Goru napustilo oko 150 ljekara.  Milena Popović-Samardžić kaže da se kontinuitet u napuštanju javnog zdravstvenog sektora, a često i same države nastavlja.

,,Precizne podatke nemamo, samo ono što dobijamo od svojih kolega sa terena. Nije problem samo u broju, već i u činjenici da odlaze specijalisti sa najviše akumuliranog znanja i iskustva, što će u perspektivi dovesti do kompleksne problematike, tj. ako se ovaj proces ne zaustavi mladi doktori neće imati od koga da uče, i tu se svaka priča o kvalitetnom zdravstvenom sistemu završava. Ovaj problem se sigurno neće riješiti demagoškom pričom o strpljenju kojeg nema i ne treba ga biti kada vidimo kako se Vlada snađe da stvori novac tamo gdje oni procijene da je prioritet, a nažalost po procjeni ove Vlade prioritet nije javni zdravstveni sistem Crne Gore već Montenegroairlines”.

 

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo