Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZDRAVSTVENI RADNICI NE PRISTAJU NA PONIŽENJE: Neće vladinih devet odsto

Objavljeno prije

na

I pored najave premijera Markovića da će plate u zdravstvu biti suštinski povećane, Vlada je ponudila povećanje od oko 50 eura. Zdravstveni radnici su milostinju odbili i za sada su jedinstveni u stavu da zaslužuju veće plate

 

Većina zdravstvenih ustanova, kao i glavni odbori Samostalnog sindikata zdravstva i Sindikata zdravstva odbili su, protekle nedjelje,  ponudu Vlade o povećanju od devet odsto za zaposlene u zdravstvu.

Ponuđeno povećanje od oko 50 eura ne korespondira sa najavom premijera Duška Markovića  koji je prije dva mjeseca najavio – suštinsko povećanje zarada u zdravsvu i prosvjeti. Izvjesno povećanje zarada u zdravstvu najavio je i ministar u ovom resoru Kenan Hrapović.

Iz Samostalnog sindikata zdravstva tražili su povećanje od najmanje 30 odsto kako bi startna plata ljekaru bila hiljadu eura. I iz drugog Sindikata zdravstva pri Uniji slobodnih sindikata, na čijem je čelu Vladimir Pavićević, saopštili su da
je zarada medicinske sestre u Crnoj Gori sa dvadeset godina staža, toplim obrokom i dvanaestim dijelom regresa 390 eura, plata ljekara 580, a specijaliste 720. „Smatramo da plata specijaliste mora biti 900, a osnovna zarada medicinske sestre oko 450 eura”, izjavio je Pavićević.

Predsjednik Ljekarske komore Aleksandar Mugoša kazao je da su crnogorski političari kreirali ambijent u kojem ljekari nemaju normalne uslove za život i rad i da je na njima to i da poprave: ,,Sve dok ne stvorite jednake ili približno jednake uslove crnogorskim ljekarima, mi treba da imamo veće plate od slovenačkih ili njemačkih kolega, a ne neuporedivo manje”, istakao je Mugoša.

Kardiolog Ljiljana Krivokapić, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva, za Monitor kaže da su sve zdravstvene ustanove koje su imale sastanke sa svojim izvršnim odborima, odbili povećanje od devet odsto. ,,Složili smo se da se pregovori nastave, a bilo je i predloga radikalnijih metoda – da se izađe na proteste, da se ide autobusima u belim mantilima ispred Vlade pa sve do štrajka, ali da se ipak mirnim  putem nađu rešenja za  povećanje zarada”.

Ona kaže da je premijer Marković imao razumijevanja za argumente koje su iznijeli, kao i na opšte nezadovoljstvo zaposlenih koji su očekivali da se ispuni njegovo obećanje o značajnijem i suštinskom povećanju zarada.

,, Na tom sastanku je zaključeno da se povećanje odnosi na sve u sistemu zdravstva, da se budžet uvećava za devet odsto  koji je planiran za zarade, ali da se dubljom analizom tog budžeta može naći prostor da uvećanje bude veće”, kaže Krivokapić.

Milena Popović-Samardžić, predsjednica Sindikata doktora medicine, za Monitor kaže bi plate u crnogorskom zdravstvu trebale biti makar u rangu onih u regionu: ,,Na Kosovu je startna plata specijaliste 1.100 eura. Lider u regionu bi, po logici stvari, trebao da ima više, a ne duplo manje plate od zemlje koja još izgrađuje infrastrukturu razorenu ratom”.

Iz Sindikata čekaju odgovor Vlade. Iz Ministarstva zdravlja Monitoru su odgovorili da, pošto pregovori traju, nijesu ovlašćeni da iznose informacije o toku pregovora niti da prejudiciraju njihov ishod.

Krivokapić kaže da su tražili povećanje od 30 odsto zbog toga što u Zakonu o zaradama u javnom sektoru postoje koeficijenti koji su daleko veći od onih koje imaju ljekari.

U nedavnoj peticiji Sindikata doktora medicine, koju je potpisalo 1.293 ljekara, tražilo se da se povećaju koeficijenti zarada i izjednače se sa primanjima službenika i funkcionera koji zarade primaju prema Zakonu o zaradama u javnom sektoru.  Prema tom zakonu generalni sekretari  predsjednika, Skupštine, Vlade i Ustavnog suda imaju koeficijent 20,75, njihovi zamjenici imaju 19,89, državni sekretar, šefovi kabineta imaju 19,02, sudija Privrednog suda, sudija Višeg suda 19,02, savjetnik predsjednika Crne Gore, Skupštine i Vlade imaju 19,02… A doktor medicine ima koeficijent i 8,25, doktor specijalista 10,50 i 11 subspecijalista.

Krivokapić objašnjava da bi za povećanje plata od 30 odsto bilo potrebno 30 miliona eura, a izdatak za ponuđenih devet odsto je oko osam miliona. ,,Mislim da to nije mnogo da iznađe još toliko u okviru našeg budžeta za zdravstvo da bi se makar delimično našli na sredini za ovu godinu”, kaže ona.

Budžet za zdravstvo za sljedeću godinu iznosi 281.537.650, što je nakon rebalansa u 2019. više za 34.249.863, navode u sindikatu, a da pri tom ni centa nije dato za veće zarade. Smatraju da u budžetu za zdravstvo ima mjesta za uštede: za liječenje van Crne Gore ide ukupno 21 milion, naknade za bolovanja duža od 60 dana su 5,9 miliona, naknade za putne troškove osiguranika 3,72 miliona… ,,To su pozicije sa kojih bi se moglo uštedeti i nekoliko miliona eura i taj novac preusmeriti za zarade zaposlenih”, objašnjava Krivokapić.

Milena Popović-Samardžić ističe da Ministarstvo finansija prilikom predstavljanja budžeta za 2020. nije spomenulo povećanje zarada zaposlenih u gotovo svim ministarstvima u državi!  Sa tim je javnost upoznao Institut Alternatva, Ona na pitanje da li očekuje da će Vlada odobriti povećanje veće od devet odsto odgovara: ,,Imam utisak da neće, ali svaka neadekvatna akcija kad tad prouzrokuje reakciju, i ona  neće izostati. Sve više  građana je zainteresovano za teme koje su od njihovog životnog značaja, a zdravstvo to svakako jeste. Mora doći kraj ovakvom položaju crnogorskog zdravstva i ljekara. Ovakvom odnosu prema pacijentima kroz razne eksperimente Ministarstva zdravlja koji za rezultat imaju punjenje privatnih ordinacija, slabljenje javnog zdravstvenog sistema i smanjenje dostupnosti zdravstvene zaštite pacijenata mora doći”.

Ljiljana Krivokapić očekuje da će se naći  mogućnost da povećanje zarada bude veće od ponuđenog. Ona upozorava da je potrebno da se obavi  kontrola svih primanja: ,,Imamo značajno veće plate nekih kolega i do 2.500 eura,  a u centrima za podršku oko 600 eura, to se isto odnosi i na medicinske sestre gde  postoji razlika u primanjima u visini od par stotina eura”.

Podstrek za sve bi bio kada bi zdravstveni radnici uspjeli da izdejstvuju veće povećanje i prinude Vladu da konačno ispuni obećanja o suštinskim pomacima koje će konačno osjetiti i građani. Možda se toga boji vlast.

Raskid ugovora tražilo 296 doktora i sestara

 

Na javni poziv Ministarstva javne uprave za raskid ugovora o radu javilo se 296 ljekara i medicinskih radnika, što je najveći broj u javnom sektoru. Prema posljednjim podacima Ministarstva zdravlja, Crnoj Gori nedostaje oko 200 ljekara i preko 300 medicinskih sestara.

,,U zemlji u kojoj imamo kontinuirano povećanje budžeta za zdravstvo, koje se preliva u privatne džepove monopolista, za nabavku lijekova,  za raznorazne privatne klinike i sl., dok se sa druge strane ne povećavaju plate doktorima koji u sve većem broju odlaze iz javnog zdravstva, ovaj podatak ni najmanje ne čudi”, kaže  Milena Popović-Samardžić.

Iz Ministarstva zdravlja objašnjavaju za naš list da se ,,od ukupnog broja pristiglih zahtjeva najveći dio  odnosio na nemedicinski kadar, kao i kadar koji ubrzo stiče uslov za odlazak u penziju. Važno je istaći da je ovaj proces u toku i da se precizni podaci još ne mogu iznositi kako ne bi dolazilo do dezinformisanja zainteresovanih javnosti”.

Iz ministarstva napominju da iskazivanje interesovanja za ostvarivanje prava na otpremninu znači da će pristigli broj zahtjeva za  sporazumni raskid radnog odnosa u konačnom biti zaključen. Naime, starješina organa, odnosno direktor ustanove, odlučuje po svakom zahtjevu zaposlenog tako što isti može odobriti ili odbiti.

,,Važno je istaći i da je Vlada Crne Gore na  sjednici od 24. oktobra 2019. godine donijela izmjene i dopune Odluke o otpremnini u slučaju sporazumnog prestanka radnog odnosa zaposlenih u javnom sektoru koje predviđaju da se sporazum o prestanku radnog odnosa ne može zaključiti sa zaposlenim koji obavlja poslove koji su od posebnog značaja za nesmetano i redovno vršenje poslova neophodnih za ostavarivanje nadležnosti organa, odnosno pravnog lica u kome je zaposleno to lice”, kazali su nam u Ministarstvu zdravlja.

 

Odlazak ljekara

 

Prema podacima Sindikata doktora medicine za četiri godine Crnu Goru napustilo oko 150 ljekara.  Milena Popović-Samardžić kaže da se kontinuitet u napuštanju javnog zdravstvenog sektora, a često i same države nastavlja.

,,Precizne podatke nemamo, samo ono što dobijamo od svojih kolega sa terena. Nije problem samo u broju, već i u činjenici da odlaze specijalisti sa najviše akumuliranog znanja i iskustva, što će u perspektivi dovesti do kompleksne problematike, tj. ako se ovaj proces ne zaustavi mladi doktori neće imati od koga da uče, i tu se svaka priča o kvalitetnom zdravstvenom sistemu završava. Ovaj problem se sigurno neće riješiti demagoškom pričom o strpljenju kojeg nema i ne treba ga biti kada vidimo kako se Vlada snađe da stvori novac tamo gdje oni procijene da je prioritet, a nažalost po procjeni ove Vlade prioritet nije javni zdravstveni sistem Crne Gore već Montenegroairlines”.

 

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KASNI PROSTORNO URBANISTIČKI PLAN OPŠTINE BUDVA: Moratorijum na gradnju ostaje do daljnjeg

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na predlog tadašnjeg ministra Ratka Mitrovića za rukovodioca izrade PUP-a Budve određena je Marija Nikolić, prostorna planerka iz Nikšića. Rad na izradi plana počeo je u septembru nakon potpisivanja ugovora između bivše vlade i izabranog obrađivača. Osam mjeseci kasnije nema nikakvih prezentacija učinjenog niti naznaka roka do kojeg bi se PUP Opštine Budva mogao pojaviti na javni uvid pred građane

 

U Budvi je, u junu prošle godine, uveden moratorijum na izgradnju objekata na najatraktivnijem dijelu prostora budvanske rivijere, u zahvatu dva kontroverzna planska dokumenta, DUP Budva-centar i DUP Bečići. Zabrana gradnje u centralnom dijelu Budve, na potezu koji se prostire uz morsku obalu od Avale do Zavale, ograničenom Jadranskom magistralom, i na prostoru naselja Bečići, bila je sastavni dio Vladine Odluke o donošenju Prostorno urbanističkog plana Opštine (PUP), koja bi važila do njegovog stupanja na snagu. Vlada je tada odredila rok od 12 mjeseci za izradu PUP-a vodeće turističke opštine, odnosno jun 2022, kada bi moratorijum morao bio ukinut.

Međutim, od PUP-a, za sada, nema ništa. Prostorni plan nije urađen ni do nivoa nacrta spremnog za reviziju nadležnih službi u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Na predlog tadašnjeg ministra Ratka Mitrovića za rukovodioca izrade PUP-a Budve određena je Marija Nikolić, prostorni planer iz Nikšića. Istom odlukom Vlada je za rukovodioca i stručni tim utvrdila naknadu u iznosu od 150.000 eura.

Rad na izradi plana počeo je u septembru prošle godine nakon potpisivanja ugovora između Vlade i izabranog obrađivača. Osam mjeseci kasnije nema nikakvih prezentacija učinjenog niti naznaka roka do kojeg bi se PUP Opštine Budva mogao pojaviti na javni uvid pred građane. Izgleda da nije pogodan politički trenutak za tako nešto jer uslove izrade prati potpuna neizvjesnost. Od toga šta koja politička struja želi da postigne tako značajnim planskim dokumentom do haosa u sistemu planiranja u državi u kojoj se trenutno rade dva ključna planska dokumenta, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije (PGR).

Izradu prostornog plana za teritoriju bilo koje opštine određuju podaci i smjernice iz navednih planova kojih nema i ne zna se kada će biti završeni. Izrada Prostornog plana CG do 2040. bila je na listi prioriteta prethodnih pa tako i ove, nove vlade. Postoji i dilema oko nastavka izrade Plana generalne regulacije koja je stopirana na samom početku, u fazi analize postojećeg stanja.

U oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori vlada potpuna konfuzija. U resornom ministarstvu se govorilo o izmjeni važećeg Zakona o planiranju prostora i gradnji objekata, usvojenog tokom mandata ministra Pavla Radulovića.

Njegov nasljednik, ministar Mitrović inicirao je izmjene tog zakona, ali posao nije završen. Nova ministarka Ana Novaković Đurović u svojim javnim nastupima daje natuknice oko promjena zatečenog planskog okvira po kome za teritoriju Crne Gore postoje samo dva planska dokumenta, krovni Prostorni plan CG i PGR. Nova vlada, po običaju, znači i novi koncept sistema planiranja. Planovi su do tada na čekanju.

Proces pripreme Prostornog plana Opštine Budva zapao je u vakuum promjena vlasti na nivou države i Opštine. Obrađivač očigledno čeka nova uputstva i neke druge smjernice od ministarke Novaković Đurović. Dosadašnja praksa je pokazala da svaki ministar sprovodi svoju viziju politike planiranja i uređenja prostora. Za definisanje rješenja nacrta PUP-a Budva potreban je novi politički dogovor.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA ISPRED TURIZMA: Sezona pod prinudnom upravom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sa nivoa Nacionalne turističke organizacije nema validnih procjena o uspješnosti ovogodišnje turističke sezone. Procjene su se pravile na osnovu unaprijed ugovorenih hotelskih kapaciteta i potražnje na tržištu. U crnogorskom turizmu nema više ugovorenih kapaciteta, nema velikih turoperatora i čarter linija. NTO najavljuje dobar buking iz Velike Britanije iako nijedan turoperator iz te zemlje ne radi organizovano Crnu Goru

 

Turizam je glavna privredna grana u Crnoj Gori. Budva je  centar crnogorskog turizma u kojem se ostvaruje oko 50 odsto ukupnog prihoda. Ta opštepoznata činjnica nije bila presudna za  određivanje datuma održavanja lokalnih izbora u Opštini u kojoj je raspušten lokalni parlament i uvedena prinudna uprava.

Izbori su bili zakazani za 5 jun. kako bi se uzavrela politička situacija u gradu stabilizovala i sva pažnja novoizabrane vlasti usmjerila na djelatnost od čijih prihoda se puni gradska kasa i od koje zavisi ukupan razvoj grada. Međutim, politički interesi stranaka nove parlamentarne većine kojima izbori početkom juna nisu odgovarali, stavljeni su iznad  turizma i ekonomije.

Lokalni izbori u Budvi pomjereni su za 23. oktobar, što znači da će tokom čitave turističke sezone najvažniju turističku opštinu voditi pet Vladinih povjerenika sa svim ovlašćenjima koja po zakonu imaju i legalno birani odbornici.

Kako će Budva u predstojećoj sezoni funkcionisati bez potpune vlasti i učešća predstavnika građana, teško je prognozirati. Turistička sezona 2022. jedna je od najneizvjesnijih jer počinje u jeku rata koji bukti usred Evrope, u Ukrajini, i velike ekonomske krize koja je uslijedila. Crnogorski turizam ovoga ljeta ne može da računa na najbrojnije turiste iz Ukrajine i Rusije koji su u ukupnom turističkom prometu naše zemlje učestvovali i do 30 procenata.

Zbog rata u Ukrajini, kome se ne nazire kraj, i obostranih ekonomskih sankcija koje su Crna Gora i Rusija jedna drugoj uvele, suspendovan je avio-prevoz sa ovih destinacija za aerodrom Tivat. Za ljetovanje u Crnoj Gori opredijeliće se uglavnom oni Rusi koji imaju nekretnine u Crnoj Gori. Dolazak na Crnogorsko primorje postao je za Ruse preskup, putuje se preko Beograda i Istanbula sa kartom koja staje više od 1.000 eura.

Hotelijeri i vlasnici privatnog smještaja nadaju se da će gubitak istočnog tržišta biti nadoknađen pronalaskom novih emitivnih destinacija i uvođenjem sezonskih avio- linija ka Sjevernoj i Zapadnoj Evropi. Ipak nisu preveliki optimisti da će se nakon  pandemije koja je obilježila prošlogodišnju sezonu i novih okolnosti rata i ekonomske krize koja trese veliki broj zemalja, dostići nivo turističkog prometa iz 2019. godine.

Sa nivoa Nacionalne turističke organizacije nema validnih procjena o uspješnosti ovogodišnje turističke sezone. Procjene su se pravile na osnovu unaprijed ugovorenih hotelskih kapaciteta i potražnje na tržištu. U crnogorskom turizmu nema više ugovorenih kapaciteta, nema velikih turoperatora i čarter linija. NTO najavljuje dobar buking iz Velike Britanije iako nijedan turoperator iz te zemlje ne radi organizovano Crnu Goru. Procjene se vrše na osnovu uspostavljanja letova niskoplatežnih kompanija. Govori se uopšteno o bukingu, rezervacijama, interesovanjima, očekivanjima dolazaka sa tržišta zapadnoevropskih zemalja, Izraela, Saudijske Arabije… Ali pravih ugovora i sigurnog tržišta Crna Gora nema.

Goste iz Rusije i Ukrajine zamijeniće oni iz zemalja okruženja. Među njima su najbrojniji turisti iz Srbije. Za očekivati je da će broj turista i sa ovog tržišta biti manji nego lani, jer se za njih otvaraju i druge turističke destinacije koje su u ljeto 2021. bile nedostupne zbog kovid uslova.

Početak turističke sezone Budva je simbolično obilježila turističkim manifestacijama, karnevalom i koncertima, koje su u dane prvomajskih praznika privukle veliki broj posjetilaca. U Budvi trenutno boravi oko 15.000 turista, što je nešto više u odnosu na isti datum prošle godine. Međutim, u Turističkoj organizaciji Budve ističu da su ostvareni prihodi manji nego u maju 2019, godini koja se u gotovo svemu uzima kao reper koji valja dostići.

Budva je, neuobičajeno za ovo vrijeme u godini, puna stranaca, koji nisu turisti. Na ulicama, u trgovinama i restoranima prisutan je veći broj Ukrajinaca i Rusa koji su sa porodicama izbjegli iz ratom zahvaćenog područja. Oni nisu turisti u punom smislu, ne plaćaju boravišnu taksu, jer su prijavili boravak duži od tri mjeseca.

U Budvi boravi oko 3.580 državljana Ukrajine. Oni najčešće iznajmljuju luksuzne kuće po atraktivnim budvanskim selima ili veće stanove i apartmane, na duži period. Uživaju specijalni status privremeno zaštićenih lica, koji im omogućava boravak i do godinu dana. Oko 300 Ukrajinaca ostvarilo je takav status, dok na rješenje čeka još oko 1.000 njihovih zahtjeva.

Za izbjeglice iz Ukrajine u narednim danima biće organizovana berza za zapošljavanje, na Jadranskom sajmu u Budvi. Biće u prilici da nađu posao u ugostiteljstvu i hotelijerstvu, kako bi im se situacija donekle olakšala.

Istovremeno, prema podacima Turističke organizacije, u Budvi trenutno boravi oko 2.500 državljana Ruske federacije.

Najave dolazaka gostiju u budvanske hotele i privatan smještaj za mjesec jun, na nivou su od prošle godine. Ima dosta rezervacija na čekanju, koje će se realizovati u zavisnosti od međunarodne političke situacije. U julu i avgustu, kada svi idu na odmore, biće svi kapaciteti popunjeni. Vlasnici kuća i stanova na rivijeri napraviće gužvu kao privid uspješnosti sezone, koja toliko i potraje.

Goste ovoga ljeta čekaju neprijatna iznenađenja u vidu drastičnog povećanja cijena hrane i pića u budvanskim restoranima i kafićima.

Iz Udruženja ugostitelja Budve najavili su povećanje cijena od 10 do 30 odsto, obrazlažući takvu odluku porastom cijena osnovnih životnih namirnica. Doći će i do povećanja cijena apartmana i soba u privatnom smještaju čiji vlasnici sve teže nalaze potrebne radnike za njihovo održavanje.

Krajnji ishod nastupajuće turističke sezone potpuna je nepoznanica ne samo za direktne učesnike u turističkom privređivanju, hotelijere, ugostitelje i vlasnike privatnog smještaja, nego i za turističke eksperte. Svi nešto čekaju, nadaju se i šire optimizam bez realnog pokrića.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZBORNI GALIMATIJAS: Po volji vladajuće većine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Več zakazani lokalni izbori u jeku turističke sezone, objedinjeni su i odloženi za oktobar. Iz nove vladajuće većine objasnili su da društvo treba relaksirati neprestane izborne trke, dok opozicija tvrdi da se radi o bježanju od izvora. Iz dijela nevladinog sektora, kao i ranije, upozoravaju na nezakonitost

 

I pored toga što je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspisao lokalne izbore u više crnogorskih opština koji su trebali da se održe u jeku turističke sezone, bar turisti mogu da odahnu – do njih neće doći. Nova parlamentarna većina se potrudila da izbore objedini i odloži za oktobar, sve slijedeći DPS praksu nedržanja zakona kao pijan plota. Nova opozicija upozorava na hajdučiju i pravni haos i poentiraju da je odluka politička jer novoj većini u ovom trenutku ne odgovaraju izbori.

Krenimo redom. Skupština Crne Gore je 5. maja usvojila dopune Zakona o lokalnoj samoupravi kojima je predviđeno da se izbori u 14 gradova objedine i odgode do 30. oktobra. Dopune, za koje je glasalo 45 poslanika, protiv je bilo 16, su predložili članovi nove parlamentarne većine iz SNP-a, URA-e, DPS-a, Bošnjačke stranke i SDP-a.

Predlagači zakona iz redova nove parlamentarne većine pozvali su se na javni interes da građani na lokalnim izborima glasaju istog dana, te na potrebu građana i društva da se ne bude non-stop u izbornoj kampanji. Upozorili su i da iza objedinjavanja izbora u jednom danu stoje Evropska komisija, OEBS i ODIR, te da je to jedna od preporuka iz posljednjeg izvještaja Evropske komisije.

Da je ovo zakon o bježaniji od izbora, tvrde sada opozicione Demokrate. Oni tvrde da je ovo akt bez presedana kojim se uvodi pravni haos u izborni sistem. Demokratski front (DF) je napustio sjednicu Skupštine zbog, kako su kazali, pravnog nasilja vladajuće većine, uz najavu vaninstitucionalne borbe.

Predsjednik Đukanović, koji je već raspisao izbore za Bijelo Polje i Šavnik za 12. jun, za 5. jun vanredne u Budvi, Tivtu, a redovne u Plužinama i Žabljaku, vratio je Skupštini dopune zakona. On je upozorio da bi odluka vladajuće većine, u kojoj je sada i njegov DPS, mogla ,,otvoriti više bitnih pravnih pitanja, odnosno nedoumica, koje nastaju u karakterističnim političkim situacijama, uz pretpostavljenu refleksiju na polje crnogorskog ustavnog sistema i postulata ustavnog prava uopšte”.

Novi premijer Dritan Abazović je na ovu odluku Đukanovića odgovorio da će skupštinska većina ponovo izglasati dopune i da će Đukanović morati da ih potpiše.

,,Ukoliko Skupština ponovo usvoji isti zakon, predsjednik je dužan da ga proglasi”, kazao je u izjavi Pobjedi Đorđije Blažić, dekan Fakulteta za državne i evropske studije.

Nakon što su poslanici Skupštine Crne Gore i drugi put usvojili dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, Đukanović ih je, poštujući zakonsku proceduru, potpisao.

Blažić je upozorio na pravni galimatijas koji može izazvati pravne i institucionalne probleme u funkcionisanju pojedinih državnih organa, ali i lokalne samouprave: ,,Pravni sistem se ne prilagođava interesima partija već građanima i sa takvom praksom se mora prekinuti”.

Saga oko lokalnih izbora je upravo pokazatelj kako se sve podređuje partijskim interesima. Dopune Zakona o lokalnoj samoupravi prvi put su povučene iz skupštinske procedure u novembru, iako su njegovi potpisnici bili svi predstavnici tadašnje vlasti. To se desilo nakon što koalicija Crno na bijelo nije prihvatila amandmane SNP-a koji je trebalo da garantuju da će odluka predsjednika države o raspisivanju izbora na Cetinju, Petnjici i Mojkovcu prestati da važi.

Novi pokušaj je bio kada su poslanici koalicije Crno na bijelo, DPS, SD, SDP, BS i dvije albanske liste inicirali krajem januara izmjene tog Zakona, kako bi se izbori u 14 opština i gradskoj opštini Golubovci održali u jednom danu. Poslanici su početkom februara usvojili te izmjene, ali ga je Đukanović nekoliko dana kasnije vratio Skupštini na ponovno odlučivanje sa obrazloženjem da je neustavan. Skupština nije ponovo usvojila taj zakon.

Dok je visoka politika trgovala sa izborima, u opštinama u kojima su izbori bili zakazani za jun neke partije su predale izborne liste. Sada je ostala nedoumica da li će oni koji nijesu predali izborne liste moći učestvovati na oktobarskim izborima. Predsjednik skupštine građanske liste Bokeški forum (BF) iz Tivta Branislav Matijević je komentarišući za Vijesti odluku Skupštine o odlaganju izbora, kazao da je gaženjem svih zakonskih normi, državni parlament uspio da obesmisli instituciju vladavine prava i potpuno obesmisli izborni proces.

O kakvom se galimatijasu i vođenju računa samo o partijskim interesima radi, ranije je objasnila programskog direktora CDT-a Milena Gvozdenović. ,,Zvuči gotovo nevjerovatno, ali predlozi partija o ovom pitanju su tekli sljedećim tokom: prvo su se svi saglasili da to treba uraditi kroz promjenu Zakona o izboru odbornika i poslanika, što zaista jeste jedini ispravan put. Onda se, pred izbore na Cetinju, dio partija tadašnje vlasti dosjetio da to uradi na nezakonit način kroz promjene Zakona o lokalnoj samoupravi. Onda su oni koji su se tome žestoko protivili u slučaju Cetinja, bili za to u slučaju Berana, a oni koji su to zagovarali u slučaju Cetinja bili protiv toga u slučaju Berana. Nakon toga je predsjednik države vratio na ponovno odlučivanje zakon za koji je glasala njegova partija…”

Iz dijela nevladinog sektora odavno upozoravaju da je jedini zakonit način da se ovo pitanje zakonito rješi izmjenama Zakona o izboru odbornika i poslanika. To je za političare teži put, kojim oni nikad ne idu, jer je za izmjene tog zakona potrebna dvotrećinaska podrška poslanika.

Zbog svega navedenog Centar za demokratsku tranziciju (CDT) je podnio inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi koje se tiču odgađanja lokalnih izbora. ,,Mali” je problem što je Ustavni sud u svojevrsnoj blokadi zbog manjka sudija.

,,Ovaj način djelovanja Predsjednika i Skupštine Crne Gore dovodi do opasnog presedana tj. nezakonitog odlaganja izbora bez valjanog razloga, koji dalje može da znači da svaka parlamentarna većina, kojoj to bude politički interes, može odlagati lokalne izbore onako kako joj se prohtije”, saopštili su iz CDT-a.

Ništa novo, kao i do sad – što se tiče prohtjeva vladajuće većine.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo