Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZDRAVSTVENI RADNICI NE PRISTAJU NA PONIŽENJE: Neće vladinih devet odsto

Objavljeno prije

na

I pored najave premijera Markovića da će plate u zdravstvu biti suštinski povećane, Vlada je ponudila povećanje od oko 50 eura. Zdravstveni radnici su milostinju odbili i za sada su jedinstveni u stavu da zaslužuju veće plate

 

Većina zdravstvenih ustanova, kao i glavni odbori Samostalnog sindikata zdravstva i Sindikata zdravstva odbili su, protekle nedjelje,  ponudu Vlade o povećanju od devet odsto za zaposlene u zdravstvu.

Ponuđeno povećanje od oko 50 eura ne korespondira sa najavom premijera Duška Markovića  koji je prije dva mjeseca najavio – suštinsko povećanje zarada u zdravsvu i prosvjeti. Izvjesno povećanje zarada u zdravstvu najavio je i ministar u ovom resoru Kenan Hrapović.

Iz Samostalnog sindikata zdravstva tražili su povećanje od najmanje 30 odsto kako bi startna plata ljekaru bila hiljadu eura. I iz drugog Sindikata zdravstva pri Uniji slobodnih sindikata, na čijem je čelu Vladimir Pavićević, saopštili su da
je zarada medicinske sestre u Crnoj Gori sa dvadeset godina staža, toplim obrokom i dvanaestim dijelom regresa 390 eura, plata ljekara 580, a specijaliste 720. „Smatramo da plata specijaliste mora biti 900, a osnovna zarada medicinske sestre oko 450 eura”, izjavio je Pavićević.

Predsjednik Ljekarske komore Aleksandar Mugoša kazao je da su crnogorski političari kreirali ambijent u kojem ljekari nemaju normalne uslove za život i rad i da je na njima to i da poprave: ,,Sve dok ne stvorite jednake ili približno jednake uslove crnogorskim ljekarima, mi treba da imamo veće plate od slovenačkih ili njemačkih kolega, a ne neuporedivo manje”, istakao je Mugoša.

Kardiolog Ljiljana Krivokapić, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva, za Monitor kaže da su sve zdravstvene ustanove koje su imale sastanke sa svojim izvršnim odborima, odbili povećanje od devet odsto. ,,Složili smo se da se pregovori nastave, a bilo je i predloga radikalnijih metoda – da se izađe na proteste, da se ide autobusima u belim mantilima ispred Vlade pa sve do štrajka, ali da se ipak mirnim  putem nađu rešenja za  povećanje zarada”.

Ona kaže da je premijer Marković imao razumijevanja za argumente koje su iznijeli, kao i na opšte nezadovoljstvo zaposlenih koji su očekivali da se ispuni njegovo obećanje o značajnijem i suštinskom povećanju zarada.

,, Na tom sastanku je zaključeno da se povećanje odnosi na sve u sistemu zdravstva, da se budžet uvećava za devet odsto  koji je planiran za zarade, ali da se dubljom analizom tog budžeta može naći prostor da uvećanje bude veće”, kaže Krivokapić.

Milena Popović-Samardžić, predsjednica Sindikata doktora medicine, za Monitor kaže bi plate u crnogorskom zdravstvu trebale biti makar u rangu onih u regionu: ,,Na Kosovu je startna plata specijaliste 1.100 eura. Lider u regionu bi, po logici stvari, trebao da ima više, a ne duplo manje plate od zemlje koja još izgrađuje infrastrukturu razorenu ratom”.

Iz Sindikata čekaju odgovor Vlade. Iz Ministarstva zdravlja Monitoru su odgovorili da, pošto pregovori traju, nijesu ovlašćeni da iznose informacije o toku pregovora niti da prejudiciraju njihov ishod.

Krivokapić kaže da su tražili povećanje od 30 odsto zbog toga što u Zakonu o zaradama u javnom sektoru postoje koeficijenti koji su daleko veći od onih koje imaju ljekari.

U nedavnoj peticiji Sindikata doktora medicine, koju je potpisalo 1.293 ljekara, tražilo se da se povećaju koeficijenti zarada i izjednače se sa primanjima službenika i funkcionera koji zarade primaju prema Zakonu o zaradama u javnom sektoru.  Prema tom zakonu generalni sekretari  predsjednika, Skupštine, Vlade i Ustavnog suda imaju koeficijent 20,75, njihovi zamjenici imaju 19,89, državni sekretar, šefovi kabineta imaju 19,02, sudija Privrednog suda, sudija Višeg suda 19,02, savjetnik predsjednika Crne Gore, Skupštine i Vlade imaju 19,02… A doktor medicine ima koeficijent i 8,25, doktor specijalista 10,50 i 11 subspecijalista.

Krivokapić objašnjava da bi za povećanje plata od 30 odsto bilo potrebno 30 miliona eura, a izdatak za ponuđenih devet odsto je oko osam miliona. ,,Mislim da to nije mnogo da iznađe još toliko u okviru našeg budžeta za zdravstvo da bi se makar delimično našli na sredini za ovu godinu”, kaže ona.

Budžet za zdravstvo za sljedeću godinu iznosi 281.537.650, što je nakon rebalansa u 2019. više za 34.249.863, navode u sindikatu, a da pri tom ni centa nije dato za veće zarade. Smatraju da u budžetu za zdravstvo ima mjesta za uštede: za liječenje van Crne Gore ide ukupno 21 milion, naknade za bolovanja duža od 60 dana su 5,9 miliona, naknade za putne troškove osiguranika 3,72 miliona… ,,To su pozicije sa kojih bi se moglo uštedeti i nekoliko miliona eura i taj novac preusmeriti za zarade zaposlenih”, objašnjava Krivokapić.

Milena Popović-Samardžić ističe da Ministarstvo finansija prilikom predstavljanja budžeta za 2020. nije spomenulo povećanje zarada zaposlenih u gotovo svim ministarstvima u državi!  Sa tim je javnost upoznao Institut Alternatva, Ona na pitanje da li očekuje da će Vlada odobriti povećanje veće od devet odsto odgovara: ,,Imam utisak da neće, ali svaka neadekvatna akcija kad tad prouzrokuje reakciju, i ona  neće izostati. Sve više  građana je zainteresovano za teme koje su od njihovog životnog značaja, a zdravstvo to svakako jeste. Mora doći kraj ovakvom položaju crnogorskog zdravstva i ljekara. Ovakvom odnosu prema pacijentima kroz razne eksperimente Ministarstva zdravlja koji za rezultat imaju punjenje privatnih ordinacija, slabljenje javnog zdravstvenog sistema i smanjenje dostupnosti zdravstvene zaštite pacijenata mora doći”.

Ljiljana Krivokapić očekuje da će se naći  mogućnost da povećanje zarada bude veće od ponuđenog. Ona upozorava da je potrebno da se obavi  kontrola svih primanja: ,,Imamo značajno veće plate nekih kolega i do 2.500 eura,  a u centrima za podršku oko 600 eura, to se isto odnosi i na medicinske sestre gde  postoji razlika u primanjima u visini od par stotina eura”.

Podstrek za sve bi bio kada bi zdravstveni radnici uspjeli da izdejstvuju veće povećanje i prinude Vladu da konačno ispuni obećanja o suštinskim pomacima koje će konačno osjetiti i građani. Možda se toga boji vlast.

Raskid ugovora tražilo 296 doktora i sestara

 

Na javni poziv Ministarstva javne uprave za raskid ugovora o radu javilo se 296 ljekara i medicinskih radnika, što je najveći broj u javnom sektoru. Prema posljednjim podacima Ministarstva zdravlja, Crnoj Gori nedostaje oko 200 ljekara i preko 300 medicinskih sestara.

,,U zemlji u kojoj imamo kontinuirano povećanje budžeta za zdravstvo, koje se preliva u privatne džepove monopolista, za nabavku lijekova,  za raznorazne privatne klinike i sl., dok se sa druge strane ne povećavaju plate doktorima koji u sve većem broju odlaze iz javnog zdravstva, ovaj podatak ni najmanje ne čudi”, kaže  Milena Popović-Samardžić.

Iz Ministarstva zdravlja objašnjavaju za naš list da se ,,od ukupnog broja pristiglih zahtjeva najveći dio  odnosio na nemedicinski kadar, kao i kadar koji ubrzo stiče uslov za odlazak u penziju. Važno je istaći da je ovaj proces u toku i da se precizni podaci još ne mogu iznositi kako ne bi dolazilo do dezinformisanja zainteresovanih javnosti”.

Iz ministarstva napominju da iskazivanje interesovanja za ostvarivanje prava na otpremninu znači da će pristigli broj zahtjeva za  sporazumni raskid radnog odnosa u konačnom biti zaključen. Naime, starješina organa, odnosno direktor ustanove, odlučuje po svakom zahtjevu zaposlenog tako što isti može odobriti ili odbiti.

,,Važno je istaći i da je Vlada Crne Gore na  sjednici od 24. oktobra 2019. godine donijela izmjene i dopune Odluke o otpremnini u slučaju sporazumnog prestanka radnog odnosa zaposlenih u javnom sektoru koje predviđaju da se sporazum o prestanku radnog odnosa ne može zaključiti sa zaposlenim koji obavlja poslove koji su od posebnog značaja za nesmetano i redovno vršenje poslova neophodnih za ostavarivanje nadležnosti organa, odnosno pravnog lica u kome je zaposleno to lice”, kazali su nam u Ministarstvu zdravlja.

 

Odlazak ljekara

 

Prema podacima Sindikata doktora medicine za četiri godine Crnu Goru napustilo oko 150 ljekara.  Milena Popović-Samardžić kaže da se kontinuitet u napuštanju javnog zdravstvenog sektora, a često i same države nastavlja.

,,Precizne podatke nemamo, samo ono što dobijamo od svojih kolega sa terena. Nije problem samo u broju, već i u činjenici da odlaze specijalisti sa najviše akumuliranog znanja i iskustva, što će u perspektivi dovesti do kompleksne problematike, tj. ako se ovaj proces ne zaustavi mladi doktori neće imati od koga da uče, i tu se svaka priča o kvalitetnom zdravstvenom sistemu završava. Ovaj problem se sigurno neće riješiti demagoškom pričom o strpljenju kojeg nema i ne treba ga biti kada vidimo kako se Vlada snađe da stvori novac tamo gdje oni procijene da je prioritet, a nažalost po procjeni ove Vlade prioritet nije javni zdravstveni sistem Crne Gore već Montenegroairlines”.

 

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

STRATEŠKI INVESTITORI U DOBA PANDEMIJE: Ko kome pomaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada, NKT, ljekari, svi se do neba zahvaljuju na  poklonima nekolicine stranih investitora. Neka i red je. Ali da vidimo ko je prvi počeo sa darivanjem. Ko je poklanjao ono najvrjednije što ima. Odvajao dio po dio svoje obale

 

Premijer Duško Marković lično se obratio vodećim stranim investitorima u Crnoj Gori sa molbom da priteknu u pomoć crnogorskom zdravstvu u vrijeme pandemije virusa korona i pošalju, u okviru svojih mogućnosti, novac, deficitarnu robu,  medicinsku i zaštitnu opremu. Na ljubazan poziv premijera, možda i opomenu, investitori su se odazvali, krenule su donacije, jedna od druge bogatija. Najprije je egipatski biznismen Samih Saviris, vlasnik švajcarske kompanije Orascom Development, zakupac poluostrva Luštica, uplatio pola miliona eura na račun Nacionalnog koordinacionog tijela, što je najveći iznos pojedinačne uplate  od početka epidemije koja je zahvatila Crnu Goru.

Nedugo potom, krenula je pomoć iz Grčke i Ujedinjenih Arapskih Emirata za koju se pobrinuo grčki biznismen Petros Statis, vlasnik Universal Capital banke, poznatiji kao rukovodilac kompanije Adriatic properties, zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan-Miločer i vlasnik nekoliko medija u Crnoj Gori.  Statis je pripremio preko 3,5 tone medicinske opreme koja je avionima dopremljena u Podgoricu. Bogati poklon vrijedan 1,5 milion eura sadržao je na stotine hiljada zaštitnih maski i rukavica koje nedostaju  zdravstvenim ustanovama, ljekarima i drugim zdravstvenim radnicima, svima onima koji se nalaze na prvoj liniji odbrane od opasnog virusa. O građanima da ne govorimo, zaštitnih maski i rukavica nema u slobodnoj prodaji i ne zna se da li će ih i kada biti.

U nadahnutom propratnom pismu darodavca Petrosa Statisa, upućenom NKT-u navodi se kako „Crna Gora nije sama i nije mala. To je nacija sa puno prijatelja koji je vole i poštuju svuda, posebno u vrijeme kada joj je potrebna pomoć“.

Među donatorima medicinske opreme pominju se i drugi investitori, vlasnik Hotela Maestral Pol Pua, zatim bivši tajlandski premijer Taksin Šinavatra, te pojedini domaći tajkuni, kojima je premijer uputio javnu zahvalnicu.

Crna Gora zaista nije mala. Dala je ona mnogima mnogo više nego što dobija sada kad joj je najteže. Sve ono što je lijepu državicu na obali Jadrana krasilo, njene prirodne i izgrađene vrijednosti kojima je privlačila milione turista iz cijelog svijeta, davala je neštedimice drugima. Pod iznimno povoljnim uslovima.

Mnogi su se tek u ovoj maloj Crnoj Gori naprasno obogatili, postali biznismeni i tajkuni sa vrtoglavim ciframa na svojim računima u svjetskim bankama, sa vrijednom imovinom koju su ovdje na volšeban i privilegovan način stekli. A nešto se baš oni  ne javljaju da pomognu i da dio odnijetih vrijednosti i blaga povrate za spas domovine. Razgrabili su hotele, raskopali i uništili obalu, izgradili solitere, stanove, apartmane, novac iz zemlje iznijeli, takse i poreze nisu plaćali, ali ih nema da pomognu.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. aprila ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TESTIRANJE LJUDSKOSTI: Čovjek je čovjeku čovjek

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemija virusa COVID19 je otkrila i ono najljepše lice Crne Gore. Plemenite ljude

 

,,Spisak nas dovodi do Marte. Zovemo je da nam objasni kako da stignemo do nje. Stariji glas, peti sprat, nema lifta. Čeka nas pred vratima. Oči su joj suzne, glas drhtav, ali skriva svoje olakšanje. Trčimo niz stepenice da nastavimo dalje. Tek naša leđa čuju prvi jecaj. Plače li Marta jer danas neće biti gladna ili što zna da je neko čuva? Ne znam. Znam da je svaki sljedeći džak ona nosila umjesto mene“. Tako govori za Monitor 24-godišnji Petar Šćepanović, volonter Crvenog krsta Crne Gore (CKCG), o dobrotvornoj akciji koju će pamtiti čitav život.

Puno je ovakvih priča tihih heroja otkako je proglašena epidemija virusa COVID19 u Crnoj Gori. ,,Tokom proteklih nedjelja, različitim vidovima asistencije obuhvaćeno je 4.750 porodica i pojedinaca, podijeljeni su humanitarni paketi za 2.900 najugroženijih porodica, volonteri su obavili nabavku ili druge obaveze za 950 osoba (starijih, hroničnih bolesnika, osoba sa invaliditetom i onih u izolaciji), dok je psihosocijalnu podršku dobilo 900 osoba”, kažu iz Crvenog krsta.

Ovakva dramatična vremena uvijek neko obilježi svojom nesebičnošću. Postane moralni svetionik. Divljenje javnosti izazvali su  nesebični gestovi Hajriza Hačka Brčvaka, Bjelopoljca koji je imetak stekao dugogodišnjim mukotrpnim radom u Njemačkoj. On je Nacionalnom koordinacionom tijelu za zarazne bolesti za borbu protiv korona virusa donirao 100.000 eura, a bolnicama u Bijelom Polju, Podgorici i Baru još 183.000 dolara i time im obezbijedio potrebnu medicinsku opremu: 250.000 maski, 1.000 zaštitnih odijela, 100 aparata za mjerenje temperature i pet hiljada pakovanja medicinskih rukavica. Nije se zaustavio na tome, pa je još 3.000 eura odvojio i za pomoć opštini Tuzi, gdje je, pored Podgorice, registrovan najveći broj oboljelih od korona virusa. Crnoj Gori poklonio je  čak i 24 respiratora.  Ukupno, darovao je  oko 800.000 eura. Među njegovim izjavama izdvojila se i ova: ,,Treba pomoći svojoj zemlji u ovim teškim trenucima. Tako se patriotizam i dokazuje”.

Da doprinesu svojim radom na zanimljiv način dosjetili su se i iz firme 3D Soba. ,,Pratili smo šta se dešava u Italiji i prilikom prelistavanja portala vezanih za 3D štampu, primijetili smo da je grupa inžinjera uspješno projektovala i odštampala ventile za respiratore koji su potrebni italijanskim bolnicama. Kako je taj ventil postavljen na internetu sa licencom open source, moje kolege su preuzele taj model i prilagodile ga našim štampačima. O novitetima u 3D štampi i mogućnosti proizvodnje zamjenskih djelova, obavijestili smo Nacionalno koordinaciono tijelo, naglasivši da naše resurse mogu koristiti u borbi protiv virusa COVID19”, kaže Miloš Grbović iz te firme.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. aprila ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DOK SMRT VREBA NA ULICAMA: A ostavki i smjena nigdje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od početka godine od upotrebe vatrenog oružja i eksplozivnih naprava život je izgubilo osam osoba. Još troje državljana Crne Gore je u istom periodu ubijeno u zemljama regiona. Nadležni broje, spore se o motivima i odbacuju  odgovornost za nastalo stanje. Zato iz kuća izlazimo na vlastitu odgovornost

 

Više od sedmice  bez ubistva. Registrovali su to i nadležni. “Svi smo živi jutros u Crnoj Gori, to je najbitnije”, konstatovao je glavni Specijalni tužilac Milivoje Katnić na ovonedjeljnom presu.  Tu se, na podsjećanje jednog od prisutnih policajaca, pohvalio: „Sinoć smo spriječili jednu likvidaciju… Bilo je planirano da vozilo bude dignuto u vazduh, ali će oni opet sjutra veče pokušati, vjerovatno, i sve tako  redom”.

Katnić i njegovi saradnici nijesu otkrili više detalja o tom događaju ali se već narednog  jutra u medijima spekulisalo da je u Baru, ne prvi put, spriječena likvidacija visoko pozicioniranih članova kriminalnog klana koji, nakon smrti njegovog brata Luke, predvodi Jovan Đurović. Ko, kada, kako i zašto – te detalje za sada ne otkrivaju ni dobro informisani izvori bliski policiji/tužilaštvu. Ili to više nije ni važno u zemlji u kojoj su krvavi mafijaški obračuni postali – ali doslovno – dio svakodnevice. Priča za jedan dan.

Nešto ranije, početkom ove sedmice, obaviješteni smo o hapšenju Kotoranina  Nikole Mršića. On je u Srbiji priveden po Interpolovoj potjernici koju je za njim raspisala ovdašnja policija, zbog sumnji da je u septembru 2017, na pomoćnom stadionu Bokelja hicima u potiljak usmrtio fudbalera Gorana Lenca i pokušao da ubije Milana Jovićevića. Zločin je,  iste večeri, stavljen u kontekst obračuna zaraćenih kotorskih narko klanova, dok je iz policije tada javljeno  kako je Mršić saslušavan i nakon ubistva Srđana Vlahovića i paljenja diskoteke Maksimus 2016. godine.

Onda je iz Požege, gdje su Mršiću stavljene lisice na ruke, da se poslužimo žargonom crne hronike, stigla vijest da se odbjegli Kotoranin zapravo  predao policiji. Nakon što je mu se tokom boravka u Kraljevu učinjelo da ga nadgledaju i prate neke njemu nepoznate osobe. Imajući ideju kako bi se ta priča mogla završiti, Mršić je uhvatio taksi i zaputio se na jedino sigurno mjesto koje mu je u tom momentu bilo na pameti. U policijsku stanicu.

Nove priče potiskuju stare. Tako je već u zaborav pala prošlonedjeljna rasprava između Uprave policije i Specijalnog tužilaštva na temu da li su Cetinjani Andrija Gazivoda i Petar Muhadinović, ubijeni u Prijestonici sredinom februara u dva odvojena i brižljivo planirana napada, bezbjednosno interesantna lica pa samim tim i, na neki perverzan ali odomaćen način, očekivane žrtve rata kavačkog i kotorskog klana. Ili je riječ o običnim, normalnim građanima, civilima,koji nemaju nikave veze sa kriminalnim aktivnostima, mada se – kao i većina punoljetnih stanovnika Crne Gore – poznaje a možda i druguje sa osobama koje su prešle na onu stranu zakona.

“Istina je, to sva policija crnogorska zna i ja to ne krijem, on (Andrija) se kao momak družio sa neka dva momka koji su imali problem“, ispričao je Vijestima  Vaso Gazivoda, otac ubijenog mladića, poznatog podvodnog ribolovca i aktiviste za očuvanje prirode. „Njegov je najveći grijeh to što je majku jednog od tih momaka povezao na Kosovo da vidi svog sina…“, rekao je Gazivoda precizirajući da je to bila majka Vukana Vujačića, Cetinjanina koji se od sredine 2018.  nalazi u zatvoru na Kosovu, dok ga ovdašnja policija i tužilaštvo potražuju zbog sumnji da je učestvovao u  ubistvu Cetinjanina Radomira Đuričkovića, krajem 2016. Riječ je o još  jednom od zločina koji se  pripisuju aktuelnom ratu narko klanova.

Prethodno je Igor Popović, šef cetinjskog Odjeljenja bezbjednosti (Prijestonica nema Centar bezbjednosti, već se aktivnostima tamošnje policije upravlja iz CB Podgorica) na sjednici lokalnog parlamenta saopštio kako su njihovi sugrađani stradali u sukobu organizovanih kriminalnih grupa. Tu informaciju osporio je Milivoje Katnić. „Ova lica nijesu bila ni interesantno bezbjednosna lica, a kamoli da su bili članovi organizovanih kriminalnih grupa. Za to nemamo saznanja. To sada ne znači ništa, ali znači da se to tako ne može saopštiti”. Da nije riječ o nečijem lapsusu, ili nesporazumu, potvrdio je šef Sektora kriminalističke policije Enis Baković. On, vjeruje Popoviću: “Naša operativna saznanja govore da se radi o posljedici sukoba organizovanih kriminalnih grupa”.

U koju od ovih izjava možemo povjerovati? I, još važnije, na osnovu čega?

Možda se tužioci i policajci spore o karakteru zločina koje zajednički istražuju, kada već nijesu u stanju da ih spriječe, ali im je zajedničko da ne razmišljaju o vlastitoj odgovornosti i, eventualno, ostavci. Katnić najavljuje kandidaturu za novi mandat glavnog SDT. Ni Baković neće dobrovoljno odstupiti sa povjerene funkcije, pošto je, kaže, „spreman da se bori sa problemima“. Slično razmišlja i njegov pretpostavljeni, direktor Uprave policije.

„Policija može i mora proaktivnim djelovanjem obeznijediti efikasne odgovore izazovima kriminala“, lucidno  podučava Veselin Veljović nakon ubistava na Cetinju. Potom se osvrnuo i na kritičare: „Povremeno kritizerstvo u neutemeljenim ocjenama rezultata policije prihvatamo kao propratne pojave i nećemo ih komentarisati“. Slično razmišlja, i ministar MUP Melvudin Nuhodžić. Govoreći u parlamentu on je pokazao razumijevanje za „opravdanu uznemirenost i zabrinutost građana“, da bi potom poslanike ali i građane podučio kako je „za uspješnu borbu protiv organizovanog kriminala  neophodna je koordinacija svih državnih organa“. Eto.

Tako se to radi u zemlji od nepunih pola miliona punoljetnih građana (mnogi konače na nekim bogatijim i bezbjednijim mjestima) u kojoj je od početka godine od upotrebe vatrenog oružja i eksplozivnih naprava život izgubilo osam osoba. Uz još toliko lakše i teže ranjenih. Troje državljana Crne Gore u istom periodu ubijeno je u zemljama regiona (Srbija i Grčka), pred porodicama, u novim obračunima povezanim sa trgovinom narkoticima. Nadležni  broje, spore se o motivima i odbacuju  odgovornost.  Zato iz kuća izlazimo na vlastitu odgovornost. Zahvalni što smo i ovog  jutra osvanuli živi i zdravi.

 

Kadrovska vrteška

Ako je neko zaboravio: Veselin Veljović je bio prvi direktor UP (Zakon o policiji iz 2005.). Policija je tada izbrojala da u Crnoj Gori postoji sedam kriminalnih grupa. A danas ih ima , pa vidite i sami. Uglavnom, Veljović nije reizabran na konkursu za direktora UP 2009. godine, kada je o tom izboru odlučivao kabinet premijera Igora Lukšića.

Aktuelni premijer Duško Marković ocijenio je tada da je Veljović „vrlo profesionalno” obavljao svoju dužnost, i da su „razlozi njegovog odlaska političke prirode”. Zato je vjenčanom kumu omogućio da se vrati u fotelju direktora UP nakon što je dotadašnji direktor Slavko Stojanović podnio ostavku. Stojanovi je sa funkcije odstupio prije dvije godine (31. mart 2018.), skupa sa tadašnjim načelnikom CB Podgorica Jovicom Rečevićem, nakon što su u Glavnom gradu za tri dana izvršena tri profesionalna, klanovska ubistva.

Sada ostavki nema. Novi ljudi, novi običaji.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo