Povežite se sa nama

OKO NAS

NEIZOSTAVNA I NELEGALNA PIROTEHNIKA NA ULICAMA: Opasne „igračke“ u rukama djece

Objavljeno prije

na

Iako u mnogim gradovima ne postoje prodajna mjesta na kojima se legalno mogu kupiti pirotehnička sredstva, do njih nije teško doći.  Kupuju ih u velikom broju maloljetnici, kojima to zakon zabranjuje. Iz MUP-a, do zaključenja ovog broja Monitora nijesu odgovorili ko ima njihovu dozvolu za prodaju pirotehničkih sredstava

 

Broj povrijeđenih upotrebom pirotehničkih sredstva, tokom novogodišnjih i božićnih praznika, u Crnoj Gori, godinama se bitnije ne smanjuje. Najčešće se povređuju djeca između pet i sedam godina i mladi  od četrnaest do osamnaest godina.  Iako je, najčešće riječ o opekotinama, nije zanemarljiv ni broj onih koji zbog pirotehnike zadobijaju teže povrede, pa čak ostaju i invalidi.

Prilikom korištenja tih  sredstava najčešće  stradaju ruke, prsti i šake. Zatim lice, oči i nos, kao i oštećenje sluha. Nisu rijetke, tvrde ljekari,  ni tarumatske amputacije prstiju. Povrede od petardi mogu dovesti do trajnog gubitka vida.

Akcija „Petarda“, koju godinama sprovodi policija, sa nadležnim inspekcijama i  službama na lokalnom nivou, zvanično, daje rezultate. Međutim, činjenica je da su , i pored te akcije, petarde i vatrometi  pred praznike i za vrijeme slavlja, svakodnevica na ulicma, dvorištima zgrada, pa čak i ispred škola.  Uglavnom,  koriste ih maloljetnici, uz blagoslov starijih.

Ni u gradovima u kojima  nema prodavnica sa dozvolom za prodaju  pirotehnike, situacija nije ništa bolja. Nije veliki broj nelagalnih prodavaca, koje su nadležne inspekcije, proteklih godina, zatekle na djelu i kaznile. Tradicionalno, rijetko ko, čak i anonimno,  prijavljuje takvu prodaju, a roditelji, često i ne pokušaju da svoju djecu spriječe u kupovini i upotrebi pirotehnike.

Zakonom o eksplozivnim materijama  propisano je da promet eksplozivnih materija obavlja privredno društvo, drugo pravno lice ili preduzetnik koje je registrovano za obavljanje te djelatnosti i ima dozvolu za promet tih materija. Postoji i Pravilnik  o posebnim bezbjedonosnim uslovima koje mora ispunjavati prostorija za prodaju pirotehničkih sredstava.

Njime je precizirano da zidovi takvih prostorija moraju biti otporni na vatru, a vrata da vode isključivo u spoljašnji  prostor kako ne bi bilo komunikacije sa ostalim djelovima objekta. Prostorija mora imati antistatik pod i odgovarajući broj vatrogasnih aparata. Takođe, električne instalacije treba da su izvedene u određenom stepenu zaštite, a police na kojima se nalaze pirotehnička sredstva moraju biti izrađene od materijala koji ne varniči.

Pirotehnička sredstva, prema Zakonu o eksplozivnim materijama, podijeljena su u četiri razreda. Ona koja pripadaju prvom razredu (pirotehničke igračke) mogu se prodavati tokom cijele godine osobama starijim od 16 godina. Prodaja pirotehničkih  sredstva drugog razreda, u koje spadaju i popularne petarde,  dozvoljena je od 20. decembra do 15. januara, a mogu ih kupiti samo lica starija od 18 godina. Prvi put, prije tri godine, uvedeno je vremensko ograničenje prodaje pirotehničkih sredstava u Crnoj Gori . Ta norma je uvedena u skladu sa Direktivom Evropske unije.

Kada je riječ o javnom vatrometu, Zakon o eksplozivnim materijama propisuje da njegov izvođač može biti privredno društvo, drugo pravno lice ili preduzetnik koji za to posjeduje dozvolu.

U većini opština ovih dana, uz koordinaciju ispostava policija, a u okviru akcije „Petarda“  formirane su radne grupe čiji je cilj sprječavanje  distribucije i korišćenja pirotehničkih sredstva.

Kako kažu u žabljačkoj ispostavi plicije,  u tom gradu akcija će se odvijati kroz kontrolu vozila, pijačnog prostora, autobuske stanice, trgovinskih radnji i kroz grad. On pojašnjava i da će se djelovati  preventivno kako bi se izbjegle posljedice koje niko ne želi tokom najveselijih praznika.

U Pljevljima,  pored službenika Centra bezbjednosti (CB)  u akciju su uključeni službenici Granične policije, carine, nadležnih inspekcija, komunalne policije, predstavnici gradskih škola, domova  zdravlja, NVO sektora i medija.

U pljevljaskom Centru bezbjednosti tvrde da su slične akcije prethodnih godina dale dobre rezultate tako da nije bilo ozbiljnih povreda.

„Pojačano će se obavljati kontrola lica i prevoznih sredstava na graničnim prelazima, putnim pravcima i drugim javnim mjestim. Posebna pažnja biće usmjerena prema trgovinskim radnjama, koje se budu bavile prodajom pirotehničkih sredstava naročito u dijelu zakonitosti njihove prodaje. Realizaciju ovih aktivnosti vršiće mješoviti timovi formirani od policijskih i službenika drugih državnih organa i organa lokalne uprave.“- saopštili su iz CB Pljevlja.

Sva pirotehnička sredstva koja se, eventulno,  mogu kupiti na području Kolašina i Mojkovca nelegalno se prodaju, jer nijedna radnja nema, za to potrebne, dozvole Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). Tržišna inspekcija će, zbog toga, prema onima koji krše zakon primjenjivati represivne radnje i mjere.

„Među tim mjerama, pored oduzimanja robe koja nema dokaz  o nabavci, je i zatvaranje objekata   u kojem su prodavana pirotehnička sredstva na minimum 30 dana . Takođe, i  izdavanje prekršajnih naloga sa izrečenim novčanim kazanama do 1.200 eura.  „- saopštili su iz tržišne inspekcije zadužene za te dvije opštine.

U kolašinskoj policiji tvrde da je nelagalna prodaja prošle godine  svedena na minimum. Lani, navodno,  nije bilo ni povijeđenih na taj način u Kolašinu.

Iz MUP-a , do zaključenja ovog broja „Monitora“ nijesu odgovorili ko ima njihovu dozvolu za prodaju pirotehničkih sredstva. Prema podacima od prije nekoliko godina, tkakve dozvole imali su samo firme “Booster“ i “Minermont“ iz Nikšića, “Poliex” iz Berana i “Jugobicikl promet”, “Mirnovec Montenegro“ i “Vatrometi Vuković“ iz Podgorice.

Predstavnici NVO na sjeveru minulih dana, u okviru edukativnih radionica akcije „Petarda“, istakli su da su, pored djece, od pirotehničkih sredstva ugrožene su i životinje.

„Pirotehnička sredstva plaše životinje, a ukoliko se nađu u neposrednoj blizini eksplozivnog sredstva mogu biti i povrijeđene.Ukoliko ulične životinje nijesu povrijeđene petardama ili vatrometima na direktan način, veliki problem predstavlja visoki stepen buke koji može oštetiti i njihov znatno osetljiviji sluh. Manje je poznato da od vatrometa strada veliki broj ptica.“- objašnjavaju u NVO Natura.

U nekim zemljema iz tih razloga zabranjena je upotreba pirotehnike tokom praznika.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

STATUS PEDIJATARA U DOMU ZDRAVLJA PODGORICA: Iscrpljivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Umjesto proklamovanih ispod 2.000 pacijenata, jedan pedijatar u Domu zdravlja Podgorica zadužen je za preko 3.000 djece. Razlog, kako tvrde naši sagovornici, sve češća bolovanja kolega usljed iscrljenosti poslom

 

,,Dijete nam skoro četiri mjeseca, nakon što je primilo jednu vakcinu, nije moglo dobiti termin za pedijatra. Decembar i januar smo čekali da se pedijatar vrati sa bolovanja i urgirali kod uprave da mu nađu zamjenu”, žali se Monitoru jedan roditelj čije je dijete u februaru konačno pregledao pedijatar.

Pitali smo upravu Doma zdravlja Podgorica, na čijem čelu je specijalista pedijatrije Nebojša Kavarić – Koliko pedijatara radi u domovima zdravlja Podgorica? Da li postoji manjak pedijatara i kako namjeravate da taj problem riješite? Odgovore nijesmo dobili.

Podaci koji su dostupni na sajtu ove ustanove govore da se na jednog pedijatra registruje do 2.000 djece, uzrasta do 15. godina. Navodi se i da je kod 27 pedijatara registrovano ukupno 48.600 djece.

Na sajtu su navedena imena 26 pedijatara koji rade u osam domova zdravlja u Podgorici, s tim da četvoro od njih paralelno radi i u  privatnim zdravstvenim ustanovama.

Monitorovi upućeni izvori tvrde drugačije.  ,,Zvanično radi 24 pedijatra na 14 punktova, koji rade po dvije smjene. Optimalno bi bilo da je zapošljeno 28 pedijatara. A stvarno radi samo 14, jer je preostalih 10 na bolovanju’’, kaže naš sagovornik koji je insistirao na anonimnosti. To znači da je jedan pedijatar umjesto proklamovanih ispod 2.000 zadužen  za 3.471 dijete. Minimum.

U velikim domovima zdravlja, objašnjavaju naši sagovornici,  kao što su oni u centru grada, u Bloku pet i na Starom aerodromu, treba da bude dnevno četiri pedijatra. Bilo bi normalno  da radi najmanje 28 pedijatara koji bi pokrivali ambulante u Zeti, Tuzima, Zlatici, Zagoriču, Tološoma, Barutani, Jerevanskoj, na Pobrežju, Biočima,  Matagužama…

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NESREĆE NA RADNOM MJESTU: Radnici bez ičije zaštite

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svake godine u Crnoj Gori više ljudi pogine na radnom mjestu, a na desetine bude povrijeđeno. Radnici se, osim zdravstvenim rizicima, izlažu i nemilosti institucija koje ostaju nijeme na njihove zahtjeve. Funkcionalni Zavod za medicinu rada još je samo san

 

U Crnoj Gori svake godine više ljudi pogine, a na desetine se povrijedi. Nedavno su iz Uprave za inspekcijske poslove saopštili statistiku za 2019. godinu: ,,U toku prošle godine izvršeno je 27 uviđaja povreda na radu, od čega je sedam osoba preminulo, dok je 20 teško povrijeđeno”.

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić je povodom Svjetskog dana zaštite i zdravlja na radu u aprilu 2019. godine izjavio da je vidljiv napredak u Crnoj Gori kada je u pitanju ova oblast.

Nova 2020. godina ga je ekspresno demantovala. Krajem januara, na primorju ,  žarištu ilegalne gradnje, dvojica radnika iz Mojkovca zadobili su teške tjelesne povrede, višestruke prelome, nakon pada sa skele, na objektu u izgradnji u Ulici cara Lazara u Sutomoru.

U razmaku od samo nekoliko dana, u februaru, poginuo je radnik na gradilištu u Podgorici. Pao je sa trećeg sprata zgrade u izgradnji na Cetinjskom putu, u blizini Kapital plaze.

Epilog uviđaja u većini ovakvih slučajeva ostaje nepoznat.

Posljednjih godina povrede i pogibije u građevini, prema podacima inspekcije, najčešće nastaju zbog toga što radnici ne koriste zaštitnu opremu.

Od početka gradnje auto-puta, u protekle četiri godine, poginula su četiri radnika, dva su teže povrijeđena, a više njih je zadobilo lakše povrede. Prema rezultatima istraga, trojica poginulih su krivi za nesreću, jer nisu koristili zaštitnu opremu, a jedan od njih se nalazio i u zabranjenoj zoni. Na četvrtog se obrušila velika količina zemlje.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NEZAŠTIĆENA KULTURNA DOBRA U POLIMLJU: Odnosi ko stigne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od stotinu dvadeset spomenika kulture na području samo beranske opštine, i još ko zna koliko u Polimlju, one koji su zakonom zaštićeni moguće je prebrojati na prstima jedne ruke

 

Polimski muzej iz Berana čitavu deceniju šalje  dopise i zahtjeve državi,  Upravi za zaštitu kulturnih dobara,  da se pojedini lokaliteti na sjeveru države proglase spomenicima kulture i zakonom zaštite, ali  je do danas zaštićeno tek nekoliko.

“Sumnjamo da se tu radi o izbjegavanju davanja statusa kulturnog dobra, jer bi se u tom slučaju morala obezbijediti značajna sredstva za održavanje tih kulturnih dobara” – kaže Violeta Folić direktorica Polimskog muzeja.

Od stotinu dvadeset spomenika kulture na području beranske opštine, i još ko zna koliko u Polimlju, one koji su zakonom zaštićeni moguće je prebrojati na prstima jedne ruke.

Na ostalim spomenicima i aheološkim nalazištima može raditi šta  ko hoće.

„Polimlje je u arheološkom pogledu izuzetno bogato. To je oduvijek bilo granično područje i prostor komunikacija, sa ko zna koliko starih gradova, takozvanih gradina. Mi smo ranije započeli projekat iskopavanja tih gradina, odnosno utvrđenih gradova Polimlja“ – kaže poznati crnogorski arheolog Predrag Lutovac.

On upozorava da nedostatak novca dovodi u pitanje dalja arheološka istraživanja u Polimlju i adekvatnu konzervaciju i valorizaciju tih starovjekovnih gradova.

„Od Bijelog Polja do Plava otkrili smo veliki broj starih gradova i pokrenuli postupak za njihovu zaštitu i proglašenje kulturnim dobrom. Neke od njih smo uspjeli da konzerviramo, kao što je bazilika Samograd kod Bijelog Polja. Vrlo brzo trebalo bi da započnemo konzervaciju tvrđave Gradina u Rožajama, iznad Ganića kule“ – kaže Lutovac.

Neadekvatna zaštita arheoloških lokaliteta najjasnije s pokazala na primjeru Radmanske klisure kod Petnjice i arheološkog nalazišta Torine, koje su neki mještani umalo uništili praveći seoski put. Arheolozi iz Berana su uspjeli da saniraju oštećenja i obave  dodatna ispitivanja, ali za dalja istraživanja i konzervaciju ni na ovom lokalitetu nema novca.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo