Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DOBROTVORNI  NERAD PRVIH DAMA CRNE GORE: One, mimo svijeta

Objavljeno prije

na

Naše prve dame,  ali i druge uticajne žene na visokim položajima,  utrkuju se koja će se skuplje i neukusnije obući, bogatije okititi, promovišući beskrajnu bezosjećajnost. Skupe odjevne kombinacije Lidije Đukanović, koja preferira francuske modne kreatore, Chanel i Dior, upotpunjene torbicama koje staju koštaju više hiljada eura, šalju upečatljivu poruku javnosti koja ne pita za porijeklo novca

 

Od uvođenja višestranačja, za nepune tri decenije, Crna Gora je promijenila tri predsjednika države, Momira Bulatovića, Filipa Vujanovića i Mila Đukanovića. Njihove supruge postale su takozvane prve dame, iako taj njihov status nije i zvanično definisan.  U novom Zakon o predsjedniku Crne Gore kojim su prvi put, pored Ustava, bliže regulisana  prava i obaveze predsjednika države, nema odrednica koje prepoznaju ulogu prve dame i njene dužnosti tokom predsjedničkog mandata njenog supruga.

Bez obzira na tu činjenicu, iako nisu ni na koji način izabrane niti su im dužnosti jasne, supruge predsjednika uživaju poseban status, privilegovane su na svakom koraku, koriste sve državne resurse koje su na raspolaganju predsjedniku i sva su im vrata širom otvorena, što drugim ženama nisu. Društvena uloga prve dame, zahvaljujući moći njenog supruga, može, ako se pravilno usmjeri, biti od velike koristi za pojedine socijalne grupe stanovništva ili za neke oblasti gdje  ženska preduzimljivost, razumijevanje i trud mogu više učiniti od glomaznog i rigidnog državnog aparata. Ali,  crnogorsko društvo, makar onaj dio koji je u velikoj potrebi za nekom vrstom pomoći, nije bilo te sreće da za prve dame ima moderne, obrazovane, i društveno angažovane žene sa osjećajem solidarnosti i spremnosti da pruže pomoć onima koji su u nevolji.

Prva crnogorska prva dama Nada Bulatović nije u tom smislu ostavila neki trag za sobom. Tokom petogodišnjeg mandata njenog supruga znala je šta je preče – uglavnom se bavila privatnim biznisom i rijetko se pojavljivala u javnosti.

Najduži staž na ovom ženskom tronu odradila je Svetlana Vujanović, koja je ulogu prve dame obnašala od 2003.,  pa sve do 2018. godine. Nije poznato da je gospođa Vujanović pokrenula bilo kakvu inicijativu humanitarnog karaktera ili nekom pritekla u pomoć. Prilika je bilo za angažovanje u prirodnim nepogodama, poplavama i požarima koje su pogodile dijelove Crne Gore, kada su mnogi ostajali bez vlastitih domova i bez imovine. O siromašnim porodicama, starima i djeci bez roditeljskog staranja da i ne govorimo. Bračni par Vujanović potrošio je tri puna mandata na vodećoj funkciji u kojima će rubrika dobročinstva, humanitarni rad i pomoć ugroženima – ostati prazna.

Dobrotvorni rad i solidarnost sa ugroženima u opisu je aktivnosti koje se očekuju od žena predsjednika države. Zašto je Crna Gora izuzeta iz ovog pozitivnog klišea teško je objasniti. Humanitarni rad i filantropija nisu na cijeni u Crnoj Gori, zemlji pretežno siromašnih ljudi. Možda i zato što se sa „vrha“ dugi niz godina šalju pogrešne poruke. Oni koji imaju, kojima se bogatstvo preliva, ne pokazuju plemenitost i saosjećanje na djelu. Ne daju primjer drugima. Naše prve dame ali i druge uticajne žene na visokim položajima u utrkuju se koja će se skuplje i neukusnije obući, bogatije okititi. One se u javnosti pojavljuju sa skupocjenim nakitom, firmiranim torbama i haljinama, šetaju bogatstvo koje prihodima ne mogu opravdati. Promovišu beskrajnu površnost, bezosjećajnost i tupost,  šaljući poruke generacijama kako je bitno pratiti modu, šepuriti se pred kamerama u markiranoj odjeći,uživati u luksuzu bez pokrića, zabavi, šopingu po evropskim metropolama, dok  je briga za druge nepoželjna.

Aktuelna prva dama Crne Gore, Lidija Đukanović, doajen je u tom smislu od početka devedesetih. Bila je prva dama u periodu od 1998. do 2002., za vrijeme prvog predsjedničkog mandata Mila Đukanovića ali je ostala na tronu kao supruga premijera dodatnih 16 godina. Decenije provedene pod brojnim privilegijama u okruženju moćnih i bogatih, nije obilježila nijedna značajnija dobrotvorna aktivnost ili neki koristan društveni angažman ove gospođe. Toliko je sirotinje u Crnoj Gori kojoj treba pomoć, samohranih majki i bolesne djece koja se liječe sms porukama. Mogla se oprobati u školstvu ili zdravstvu,  renovirati koju zapuštenu seosku školu, kupiti đacima pješacima neki autobus ili oronulim bolnicama namještaj i opremu.  Ali ništa od toga, prve dame Crne Gore su mimo svijeta,  same sebi dovoljne.

U ulozi prve dame konačno se obrela u javnosti na novogodišnjem diplomatskom bazaru u Delta sitiju, posvećenom prikupljanju pomoći za nezbrinutu djecu, sasvim u njenom stilu, neprilagođena situaciji, pretenziozno i neprikladno odjevena. Bila je to apsurdna scena, prva dama siromašne zemlje pojavila se na  humanitarnom događaju u odjeći sa potpisom Diora, jednog od najskupljih svjetskih dizajnera, sa papirićem u ruci sa kojeg čita tih nekoliko riječi apela prisutnima da doniraju koliko mogu – jer je svaki euro bitan.

Skupe odjevne kombinacije Lidije Đukanović, koja preferira većinom francuske modne kreatore, Chanel i Dior, upotpunjene torbicama koje staju više hiljada eura, šalju upečatljivu poruku crnogorskoj javnosti koja ne pita za porijeklo novca. Svojom pojavom, garderobom i nakitom basnoslovnih cijena koji nosi na javnim skupovima, Lidija vjerno potvrđuje i promoviše  nedavno iznijetu ocjenu američkog ambasadora u Makedoniji, Kristijana Timonija, da se u Crnoj Gorikonstantno bogati 12 porodica.

Njen „outfit“, rečeno modnim žargonom, na ručku priređenom na 74. zasijedanju Generalne skupštine UN za 55 prvih dama, bio je „težak“ više desetina hiljada eura. Nakit sa brojnim brilijantskim narukvicama i prstenjem kojim se okitila, dodatno je otežao ukupan stajling prve dame koja kao da je stigla iz neke od najbogatijih zemalja svijeta, a ne iz malog siromašnog Montenegra. Kao da se utrkuje sa Melanijom Tramp, koja na sebi nikada nije imala toliko komada nakita odjednom. To je neki crnogorski trend koji prezentuje prva dama pravosuđa, Vesna Medenica čiji poslovni stajling podrazumijeva spektar boja i raznovrsnog nakita, zlata i bisera zajedno,  prstenja, satova i narukvica koliko može da stane, uz garderobu rijetko viđenog stila.

Prve dame na svjetskoj političkoj sceni nerijetko su i prave modne ikone. One su, poput Melanije Tramp privatno bogate i mogu sebi da priušte skupe komade poznatih dizajnera.  Međutim, one su u javnosti prepoznate i po humanitarnom radu u čemu ih naše uticajne dame ne oponašaju  Društveno su aktivne i predstavnice kraljevskih porodica širom svijeta. Mnoge prve dame bave se filantropskim radom, pomažu u obrazovanju,  posvećene su pravima žena u zemljama u kojima su ona upitna, organizuju fondacije za borbu protiv raznih teških bolesti, za pomoć bolesnoj djeci širom svijeta….Bivša prva dama SAD Mišel Obama inicirala je pokret „Let“s Move“, otvaranjem bašte u Bijeloj kući, kao primjer zdrave ishrane i zdravog načina života Amerikanaca. Napisala je i izdala knjigu na tu temu, pored drugih mnogobrojnih aktivnosti.

Melanija Tramp je pokrenula inicijativu „Be best“ za podršku i pomoć djeci rođenoj u posebnim okolnostima. Posjećuje bolnice, bavi se donatorstvom, zadužena je za uređenje Bijele kuće… Trampovi su nedavno donirali milion dolara na račune 12 dobrotvornih organizacija, među kojima je i Crveni krst.

Crnogorski predsjednički par u bogatstvu ne zaostaje mnogo iza svjetskih lidera, ali ga ne dijele sa siromašnima. Rezidencija predsjednika države nalazi se na Cetinju i javnosti nije poznato da li je prva dama učestvovala u njenom opremanju i uređenju, kao i da li je koristi i u kakve svrhe. Da li uopšte ima neku komunikaciju sa građanima Crne Gore, kancelariju za obavljanje svojih dužnosti. Ili se sve svodi na odabir garderobe i isprazno poziranje pred kamerama od jednog do drugog političkog događaja na koji prati predsjednika.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo