Povežite se sa nama

DRUŠTVO

CRNA GORA I EVROPSKE INTEGRACIJE U U 2019.: Izgubljena godina

Objavljeno prije

na

U današnjem svijetu u kojem je vrijeme dobilo veliko ubrzanje važi pravilo – ako ne napredujete, onda nazadujete. To bi se moglo zaključiti i kada je u pitanju proces pridruživanja Crne Gore, ali i svih država regiona EU u ovoj godini. I krivicom EU izgubljen je važan korak u ovom procesu

 

Kao što je i red, krenulo je optimistički. Crna Gora će u 2019. otvoriti još jedno  poglavlje, 8 – konkurencija, u pregovorima sa EU, i početi sa privremenim zatvaranjem ostalih poglavlja. Ostaće lider u pridruživanju Uniji, saopštavali su početkom godine čelnici u Podgorici.

No, na kraju ove godine svjedočimo činjenici da to poglavlje, ipak, nije otvoreno. U poređenju sa drugim zemljama Crna Gora zaista jeste najdalje odmakla u tom procesu, ali on poprima zabrinjavajuće razmjere.

Trend podrške građana je u konstantnom padu, pa pridruživanje EU, po posljednjim anketama, podržava oko 55 odsto građana, što je istorijski minimum. „Očekivanja građana od benefita u evropskim integracijama su redovno bila velika, ali je realnost drugačija. To je razumljivo, jer oni ne osjećaju dobrobit od čitavog ovog procesa“, kaže izvršna direktorka Centra za monitoring (CEMI) Ana Nenezić.

Ona ističe da je Crna Gora postala i lider po trajanju procesa pridruživanja, koji je duboko ušao u osmu godinu. Podsjetimo se da je Hrvatskoj trebalo nešto manje od šest godina da okonča čitav taj zahtjevni proces.

Nakon tzv. non-papera Evropske komisije iz novembra ove godine i otvorenih kritika na stanje u Crnoj Gori u oblasti vladavine prava, u Socijaldemokratskoj partiji su ocijenili da je naša država praktično blokirana u integraciji EU. “To je isključivo zahvaljujući nepostojanju unutrašnje političke volje, a ne iz bilo kojih drugih razloga. I zato djeluju više nego blijedo vapaji iz vrha vlasti kojim se za sopstveni deficit rezultata optužuje neko drugi, odnosno EU“, tvrdi generalni sekretar te stranke Ivan Vujović.

Konstatujući da crnogorska vlast svoje domaće zadatke sporo i nevoljno ispunjava, a neke i ignoriše, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević ocjenjuje da posljednjih godina u oblastima 23 i 24 Crna Gora bilježi ozbiljnu regresiju. “To nije pitanje učinka onih u Vladi koji vode ovaj proces tehnički i na stručnom nivou, već se radi o odgovornosti onih koji donose političke odluke na najvišem nivou”‚ smatra ona i dodaje da su domaći “veto igrači” iz struktura vlasti i njima bliskih krugova za sada jedini krivci što Crna Gora ide “puževom brzinom” ka EU.

Činjenica je takođe da je u ovoj godini, po gotovo svim šavovima, propala politika EU prema regionu i državama Zapadnog Balkana. Prije svega zbog kratkovide politike Francuske, odnosno njezinog predsjednika Emanuela Makrona, koji je zbog predstojećih lokalnih izbora u toj zemlji, blokirao otvaranje pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije i Albanije sa EU. Na taj način region je praktično vraćen dvije godine unazad, otvoren je prostor snažnijem uticaju Rusije, Kine i Turske, pa će biti teško da se ponovo uhvati korak u evropskim integracijama. EU je opasno izgubila na svojoj kredibilnosti ostavivši na cjedilu reformatore poput premijera S.Makedonije Zorana Zaeva koji je sav ulog stavio na jednu, evropsku kartu – i izgubio. To znači da su zemlje Zapadnog Balkana postale kolateralna šteta unutrašnjih i evropskih problema koji prevazilaze njihove okvire.

Velike nade polažu se u samit EU koji će se u maju naredne godine održati u Zagrebu.  Od 1. januara Hrvatska preuzima šestomjesečno predsjedavanje Unijom, a nakon nje Njemačka.

Zato bi, kako vjeruje poznati njemački novinar Norbert Mapes-Nidik, 2020. mogla biti godina u kojoj će se balkanske ruševine donekle raščistiti. “I već na proljeće moglo bi da se vidi koliko je leševa pod tim ruševinama. Zbog toga što su svuda u regionu oslabile nade u bolju budućnost, sve je jači talas iseljavanja. Sa njemačkim Zakonom o useljavanju stručne radne snage, koji bi u martu trebalo da stupi na snagu, Berlin tome daje dodatni podsticaj”, navodi on.

Ohrabrujuće je što je prve radne dane nove Evropske komisije obilježio Zapadni Balkan. „Strateški je apsolutno važno da što jasnije pokažemo državama tog regiona da ih želimo na našoj strani i da imamo veliki interes u njihovom približavanju EU“, poručila je predsjednica Komisije, njemačka političarka Ursula fon der Lajen, dok novi komesar za proširenje, Mađar Oliver Varhelji „rješenje“ za Zapadni Balkan vidi u većoj kredibilnosti i bržem dinamizmu procesa. „Na kraju mog petogodišnjeg mandata, trebalo bi da imamo bar jednu zemlju spremnu da uđe u EU“, kaže on najavljujući da će EK početkom januara izaći s konkretnim prijedlogom o promjeni metodologije pristupanja na osnovu čega će se dalje voditi debata među zemljama-članicama. „Govorimo o promjeni metodologije i niko ne dovodi u pitanje evropsku perspektivu zemalja Zapadnog Balkana. Ona je nedodirljiva i o tome se neće razgovarati“, ističe Varhelji.

U svakom slučaju, samit EU-Zapadni Balkan u Zagrebu mogao bi da bude prekretnica za politiku proširenja. Do tada bi trebalo da se definišu i usklade pozicije zemalja-članica i EU-institucija kada je riječ o budućnosti proširenja, ali i budućnosti država Zapadnog Balkana. Tim prije što čak 65 odsto građana Hrvatske smatra da je borba protiv korupcije jedan od prioriteta kojem bi se njihova zemlja tokom predsjedavanja Unijom trebala najviše posvetiti.

To treba da rade i sve vlade u regionu kako bi konačno došlo do razvedravanja. I u Gori Crnoj, naravno. “ Dešavanja unutar EU ne mogu biti razlog što nema institucionalnog razrješenja ključnih afera koje potresaju crnogorsko društvo, a reformski procesi treba da daju rezultate koje će osjetiti građani, kako bi podrška toj evropskoj zajednici bila veća. Nakon ohrabrujućih poruka nove EK ostaje samo pitanje da li će naše političke elite prepoznati ovaj trenutak, koliko će se odgovorno odnijeti ili ćemo nastaviti da propuštamo šanse koje nam se ukazuju,“, zaključuje Nenezić.

                                                                                                                          Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

GUBICI NA VODOVODNOJ MREŽI: Curi na sve strane  

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Podgorici svake godine mimo cijevi istoči vode u vrijednosti od oko sedam miliona eura. U podgoričkom Vodovodu  kažu da godinama rade na smanjenju gubitaka na mreži, ali sporo ide. Gubici su sa blizu 62 odsto  2010. smanjeni na 49 odsto. U ostalim gradovima gubici dostižu nevjerovatnih 70 odsto

 

U Podgorici se svake godine zbog velikih gubitaka na mreži prospe vode u tržišnoj vrijednosti od oko sedam miliona eura. U posljednjih sedam godina  prosuli smo više od 40 miliona eura vode, iznio je računicu Zoran Mikić, odbornik URA u Skupštini Glavnog grada.  Dodatno je pojasnio da se od vode koju smo prosuli, zbog gubitaka na mreži, moglo napuniti više od 50.000 olimpijskih bazena.

I dok se mnoge zemlje u svijetu suočavaju sa nedostatkom pijaće vode, a sva predviđanja govore da će ona u budućnosti imati vrijednost tečnog zlata, kod nas se ona ne samo ne štedi već se i obilato prosipa. ,,Vizionarski” sada djeluje ideja bivšeg predsjednika Filipa Vujanovića koji se za svojih mandata više puta trudio da vodu, koju ionako prosipamo, prodajemo arapskim zemljama za naftu. Kako ta, kao ni mnoge druge, ideja nije zaživjela voda nam i dalje sve više teče mimo cijevi.

Smanjenje gubitaka na vodovodnoj mreži je izazov i jedan od prioritetnih zadataka, kaže za Monitor  Filip Makrid, izvršni direktor doo Vodovod i kanalizacija Podgorica.

On ističe da je ovo preduzeće uspjelo da ukupne gubitke smanji sa nevjerovatnih 61,77 odsto, koliko su iznosili u 2010. godini na sadašnjih između 48 i 49 odsto.

Iz podgoričkog vodovoda objašnjavaju da svaki vodovodni sistem u svijetu ima tehničke gubitke, na koje utiču starost i kvalitet ugrađene vodovodne mreže. Tehnički gubici se u razvijenim zemljama kreću od 18-22%. U Podgorici tehnički gubici iznose 25-28%.

 

Pročitajte više u štampanom izanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ČEMU SE ZAPADNI BALKAN NADA U 2020.: Ima li luke spasa poslije oluje

Objavljeno prije

na

Objavio:

U prvoj polovini ove godine Evropskom unijom će predsjedavati Hrvatska, a potom Njemačka. Od najmlađe članice EU se očekuje probijanje blokade procesa proširenja. Prvi potezi su ohrabrujući

 

Sa novom garniturom u Evropskoj komisiji i sa početkom predsjedavanja Hrvatske Evropskom Unijom naziru se  povoljniji vjetrovi iz Brisela prema našoj regiji. To  je  neophodno za šest država na jugoistoku Evrope za koje je prošla godina praktično bila izgubljena što se tiče procesa integracija. Čak bi se moglo zaključiti da je zbog francuskog veta regija vraćena dvije godine unazad. Odluku Pariza albanski premijer Edi Rama uporedio je sa “ostavljanjem broda na moru usred oluje”.

No, izvjestilac Evropskog Parlamenta za ovu regiju, hrvatski socijaldemokratata Tonino Picula, smatra kako je francuski predsjednik Emanuel Makron “napravio grešku” blokiranjem pristupnih pregovora Albanije i Sjeverne Makedonije, ali da je ujedno “postigao neplanirano”: uspio je pažnju EU vratiti na pitanje proširenja. Od trenutka “francuske blokade” pristupnih pregovora sa Tiranom i Skopljem gdje je to uslovljeno reformom čitavog procesa pristupanja, sve najznačajnije institucije i najviši zvaničnici EU su jasno podržali evropsku perspektivu Zapadnog Balkana. “Ta evropska perspektiva je snažan alat za stabilizaciju ove regije koja je u proteklih tridesetak godina preživjela čak pet ratova”, ističe Picula.

Pored nove predsjednice EK, njemačke političarke Ursule fon der Lejen, i novi šef diplomatije EU, Španac Žozep Borel, i povjerenik za proširenje, Mađar Oliver Varhelji, su se već na početku svojih mandata jasno založili za nastavak procesa integracije zemalja Zapadnog Balkana u EU.

Borel je u srijedu preduzeo prve konkretne korake potvrđujući odlučnost i spremnost na lični angažman da djeluje kao medijator u procesu pregovaranja između Srbije i Kosova. Na taj način ovaj nekadašnji španski ministar vanjskih poslova, zemlje koja nije priznala nezavisnost Kosova, raspršio je nade Beograda da će i sa nove funkcije visokog predstavnika EU nastaviti dosadašnju politiku prema Prištini. On je pozvao sve stranačke lidere na Kosovu da ubrzano formiraju novu vladu “u interesu Kosova i njegovih stanovnika”, na koju se čeka već 100 dana.

Analitičari u Briselu ocijenili su da su Beograd i Priština dobili jasnu poruku da će se u na samitu EU u Zagrebu početkom maja dogoditi značajan obrt kad je riječ o politici Unije prema proširenju na Zapadni Balkan. Upravo je probijanje blokade procesa proširenja EU ono što se najviše očekuje tokom hrvatskog predsjedavanja ovom organizacijom.

 

Pročitajte više u štampanom izanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TRENIRANJE STROGOĆE NAD MEDIJIMA: Pokazno hapšenje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon nesporne profesionalne greške, tužilaštvo, na poziv Vlade, ekspresno hapsi novinarku Anđelu Đikanović. Ne osvrću se organi mnogo na pravila kada treba trenirati strogoću. Izuzimaju iz regula sve one koji za njih lažu i uzbunjuju javnost

 

U poplavi huškanja i predviđanja sukoba koji su prije Božića objavljivali  prorežimski i neki opozicioni mediji, informacija da će pripadnici specijalne kosovske specijalne jedinice ROSU biti na raspolaganju u Crnoj Gori za Badnji dan izazvala je posebnu pozornost.

Pola sata nakon što ju je objavio portal FOS media Vlada je demantovala  vijest, uz tvrdnju da lažna infomacija ima za cilj da uznemiri javnost i izazove nerede. Vlada je zatražila od tužilaštva da hitno reaguje. Tužilaštvo je, na poziv Vlade, ekspresno reagovalo, i ubrzo je glavna urednica tog portala, Anđela Đikanović, inače autorica teksta, uhapšena zbog krivičnog djela izazivanje panike i nereda. Preventivno da ne bi ponovila krivično djelo određeno joj je zadržavanje do 72 sata. Đikanović je nakon hapšenja dala otkaz na mjesto glavne urednice.

Puštanje novinarke iz zatvora tražili su Društvo profesionalnih novinara Crne Gore, Udruženje novinara Crne Gore, Sindikat medija, Centar za istraživačko novinarstvo… Uprkos objavljivanju lažne vijesti, hapšenje  novinara ne može biti opravdano, naveli su na svom Tviter nalogu Reporteri bez granica, a portparolka Evropske komisije Ana Pisonero-Hernandez saopštila je da je Evopska komisija upoznata sa slučajem hapšenja Đikanović i prati ga.

Sudija za istragu podgoričkog Osnovnog suda Miladin Pejović ukinuo je 6. januara pritvor Đikanović. Obrazložio je da ne postoje posebne okolnosti koje ukazuju da će osumnjićena ponoviti krivično djelo.

,,Tokom nepotrebnog hapšenja koleginice i treniranja strogoće nad novinarima, policija je ponovo dovela u pitanje novinarsku obavezu na zaštitu izvora time što je oduzela telefon i kompjuter koleginici. Njeno pravo da ne oda izvore, garantovano i Zakonom o medijima, povređeno je”, ističe u izjavi za Monitor Mila Radulović, predsjednica Društva profesionalnih novinara.

Ta priča prerasta jedan slučaj. Zaštita izvora informacija predstavlja osnovni uslov za rad novinara i slobodu medija. Pravo novinara da ne otkrije svoje izvore dio je prava na slobodu izražavanja u skladu sa članom 10 Konvencije, navodi se u obrazloženju Ministarstva kulture koje priprema novi Zakon o medijima.

Ne dešava se ništa slučajno. U  novom zakonu predviđen je izuzetak od dosadašnjeg pravila, koji glasi da je novinar dužan da otkrije izvor informacija kada je to neophodno radi zaštite interesa nacionalne i javne bezbjednosti, teritorijalne cjelovitosti, zaštite zdravlja i otkrivanja krivičnih djela zaprijećenih kaznom od pet godina godina ili više.  Kako je kod nas nacionalna bezbjednost veoma širok i proizvoljan pojam, novinari bi kada se ovaj zakon usvoji mogli da dođu pod još jači pritisak revnosnih tužilaca.

S druge strane odgovornost novinara i urednika mora biti sve veća u poplavi lažnih informacija koje sve češće plasiraju različiti centri moći. Uz sve to ide i tabloizacija medija čije najgore primjere imamo priliku da pratimo ove nedjelje u srpskim tabloidima koji na naslovnoj strani prenose ispovjest pedofila o tome koliko je puta silovao svoju žrtvu.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara 2020. godine
ili na www.novinarnica.net 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo