Povežite se sa nama

DRUŠTVO

CRNA GORA I EVROPSKE INTEGRACIJE U U 2019.: Izgubljena godina

Objavljeno prije

na

U današnjem svijetu u kojem je vrijeme dobilo veliko ubrzanje važi pravilo – ako ne napredujete, onda nazadujete. To bi se moglo zaključiti i kada je u pitanju proces pridruživanja Crne Gore, ali i svih država regiona EU u ovoj godini. I krivicom EU izgubljen je važan korak u ovom procesu

 

Kao što je i red, krenulo je optimistički. Crna Gora će u 2019. otvoriti još jedno  poglavlje, 8 – konkurencija, u pregovorima sa EU, i početi sa privremenim zatvaranjem ostalih poglavlja. Ostaće lider u pridruživanju Uniji, saopštavali su početkom godine čelnici u Podgorici.

No, na kraju ove godine svjedočimo činjenici da to poglavlje, ipak, nije otvoreno. U poređenju sa drugim zemljama Crna Gora zaista jeste najdalje odmakla u tom procesu, ali on poprima zabrinjavajuće razmjere.

Trend podrške građana je u konstantnom padu, pa pridruživanje EU, po posljednjim anketama, podržava oko 55 odsto građana, što je istorijski minimum. „Očekivanja građana od benefita u evropskim integracijama su redovno bila velika, ali je realnost drugačija. To je razumljivo, jer oni ne osjećaju dobrobit od čitavog ovog procesa“, kaže izvršna direktorka Centra za monitoring (CEMI) Ana Nenezić.

Ona ističe da je Crna Gora postala i lider po trajanju procesa pridruživanja, koji je duboko ušao u osmu godinu. Podsjetimo se da je Hrvatskoj trebalo nešto manje od šest godina da okonča čitav taj zahtjevni proces.

Nakon tzv. non-papera Evropske komisije iz novembra ove godine i otvorenih kritika na stanje u Crnoj Gori u oblasti vladavine prava, u Socijaldemokratskoj partiji su ocijenili da je naša država praktično blokirana u integraciji EU. “To je isključivo zahvaljujući nepostojanju unutrašnje političke volje, a ne iz bilo kojih drugih razloga. I zato djeluju više nego blijedo vapaji iz vrha vlasti kojim se za sopstveni deficit rezultata optužuje neko drugi, odnosno EU“, tvrdi generalni sekretar te stranke Ivan Vujović.

Konstatujući da crnogorska vlast svoje domaće zadatke sporo i nevoljno ispunjava, a neke i ignoriše, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević ocjenjuje da posljednjih godina u oblastima 23 i 24 Crna Gora bilježi ozbiljnu regresiju. “To nije pitanje učinka onih u Vladi koji vode ovaj proces tehnički i na stručnom nivou, već se radi o odgovornosti onih koji donose političke odluke na najvišem nivou”‚ smatra ona i dodaje da su domaći “veto igrači” iz struktura vlasti i njima bliskih krugova za sada jedini krivci što Crna Gora ide “puževom brzinom” ka EU.

Činjenica je takođe da je u ovoj godini, po gotovo svim šavovima, propala politika EU prema regionu i državama Zapadnog Balkana. Prije svega zbog kratkovide politike Francuske, odnosno njezinog predsjednika Emanuela Makrona, koji je zbog predstojećih lokalnih izbora u toj zemlji, blokirao otvaranje pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije i Albanije sa EU. Na taj način region je praktično vraćen dvije godine unazad, otvoren je prostor snažnijem uticaju Rusije, Kine i Turske, pa će biti teško da se ponovo uhvati korak u evropskim integracijama. EU je opasno izgubila na svojoj kredibilnosti ostavivši na cjedilu reformatore poput premijera S.Makedonije Zorana Zaeva koji je sav ulog stavio na jednu, evropsku kartu – i izgubio. To znači da su zemlje Zapadnog Balkana postale kolateralna šteta unutrašnjih i evropskih problema koji prevazilaze njihove okvire.

Velike nade polažu se u samit EU koji će se u maju naredne godine održati u Zagrebu.  Od 1. januara Hrvatska preuzima šestomjesečno predsjedavanje Unijom, a nakon nje Njemačka.

Zato bi, kako vjeruje poznati njemački novinar Norbert Mapes-Nidik, 2020. mogla biti godina u kojoj će se balkanske ruševine donekle raščistiti. “I već na proljeće moglo bi da se vidi koliko je leševa pod tim ruševinama. Zbog toga što su svuda u regionu oslabile nade u bolju budućnost, sve je jači talas iseljavanja. Sa njemačkim Zakonom o useljavanju stručne radne snage, koji bi u martu trebalo da stupi na snagu, Berlin tome daje dodatni podsticaj”, navodi on.

Ohrabrujuće je što je prve radne dane nove Evropske komisije obilježio Zapadni Balkan. „Strateški je apsolutno važno da što jasnije pokažemo državama tog regiona da ih želimo na našoj strani i da imamo veliki interes u njihovom približavanju EU“, poručila je predsjednica Komisije, njemačka političarka Ursula fon der Lajen, dok novi komesar za proširenje, Mađar Oliver Varhelji „rješenje“ za Zapadni Balkan vidi u većoj kredibilnosti i bržem dinamizmu procesa. „Na kraju mog petogodišnjeg mandata, trebalo bi da imamo bar jednu zemlju spremnu da uđe u EU“, kaže on najavljujući da će EK početkom januara izaći s konkretnim prijedlogom o promjeni metodologije pristupanja na osnovu čega će se dalje voditi debata među zemljama-članicama. „Govorimo o promjeni metodologije i niko ne dovodi u pitanje evropsku perspektivu zemalja Zapadnog Balkana. Ona je nedodirljiva i o tome se neće razgovarati“, ističe Varhelji.

U svakom slučaju, samit EU-Zapadni Balkan u Zagrebu mogao bi da bude prekretnica za politiku proširenja. Do tada bi trebalo da se definišu i usklade pozicije zemalja-članica i EU-institucija kada je riječ o budućnosti proširenja, ali i budućnosti država Zapadnog Balkana. Tim prije što čak 65 odsto građana Hrvatske smatra da je borba protiv korupcije jedan od prioriteta kojem bi se njihova zemlja tokom predsjedavanja Unijom trebala najviše posvetiti.

To treba da rade i sve vlade u regionu kako bi konačno došlo do razvedravanja. I u Gori Crnoj, naravno. “ Dešavanja unutar EU ne mogu biti razlog što nema institucionalnog razrješenja ključnih afera koje potresaju crnogorsko društvo, a reformski procesi treba da daju rezultate koje će osjetiti građani, kako bi podrška toj evropskoj zajednici bila veća. Nakon ohrabrujućih poruka nove EK ostaje samo pitanje da li će naše političke elite prepoznati ovaj trenutak, koliko će se odgovorno odnijeti ili ćemo nastaviti da propuštamo šanse koje nam se ukazuju,“, zaključuje Nenezić.

                                                                                                                          Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo