Povežite se sa nama

MONITORING

MINISTARSTVA NA SLUŽBENOM PUTU: Noć ministra Bogdanovića u rimskom hotelu koštala 1.600 eura

Objavljeno prije

na

Posljednjih godina stavka za službena putovanja u državnom budžetu je rasla – 2015. iznosila je 4,3 miliona, 2016. – 5,08 miliona, 2017. – 5,3 miliona. Prošle godine skromno je povećana na 5,33, a ove smanjena na 5,06. I pored najava restrikcije,  budžetom za sljedeću godinu za službena putovanja je planirano rekordnih 5,4 miliona eura

 

Vlada Crne Gore je najpovoljnija ,,turistička agencija” u državi, čije usluge mogu da koriste samo ministri, direktori i odabrani državni službenici. Oni imaju tu privilegiju da uživaju u avio prevozu, taksi prevozu do  luksuznih hotela u kojima su smješteni, džabe hrana i piće… I povrh svega toga dobijaju dnevnice koje se kreću od najmanje za Bangladeš 36,5 eura do najveće od 143, 5 eura za putovanje u Rusiju. Za džeparac.

Monitorov dobro obaviješteni izvor kaže da jedan službeni put jedne osobe u inostranstvo košta minimalno od 600 do 1.000 eura. Uredba o naknadi troškova za zaposlene u javnom sektoru propisuje čak i ovo – ,,Troškovi za smještaj u hotelu prve kategorije (pet i više zvjezdica), priznaju se u cjelini prema priloženom računu, uz prethodno odobrenje rukovodioca’’. To je iskoristio ministar kulture Aleksandar Bogdanović. Prema Monitorovim pouzdanim saznanjima  proljetos u toku posjete Rimu odsjeo je u hotelu u kome je jedno noćenje koštalo  1.600 eura.

Ovogodišnjim budžetom Ministarstvo kulture je za službena putovanja imalo 18.000 eura, plus 9.000 eura za Crnogorsku nacionalnu mrežu za UNESCO. Taj novac naravno nije bio dovoljan. Ministarstvo je nedavno od institucija koje su pod njegovom ingerencijom prisvojilo 191.000 eura. Od Državnog arhiva uzeto je 35 hiljada eura, Crnogorskog narodnog pozorišta 6,7 hiljada eura, Crnogoske kinoteke sedam hiljada eura, Muzičkog centra 55 hiljada eura, Uprave za zaštitu kulturnih dobara 47 hiljada eura, Filmskog centra 20 hiljada eura. Vlada je ovo odobrila uz obrazloženje nepredviđenih troškova prilikom prezentovanja Crne Gore u Ljubljani, Zagrebu, Beogradu, saradnje sa Vatikanom i dodatnog angažovanja ministarstva na obilježavanju 21. maja i 13. jula.

Kada je novac legao, formirana je brojna ekipa za put u Bogotu. Devetočlani tim Ministarstva kulture je od 9. do 14. decembra učestvovao na konferenciji Komiteta UNESCO-a za nematerijalnu baštinu u  glavnom gradu Kolumbije. Da bi pružili dodatna objašnjenja i informacije oko upisa Bokeljske mornarice na UNESCO-vu listu u Bogotu su otputovali ministar Bogdanović, direktor Direktorata za kulturnu baštinu Aleksandar Dajković, sekretarka crnogorske komisije za UNESCO Milica Nikolić, generalni direktor Direktorata za multilaterne poslove Ministarstva vanjskih poslova Veljko Milonjić, direktor Uprave za zaštitu kulturnih dobara Božidar Božović, admiral Bokeljske mornarice Anton Sbutega i direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Andro Radulović. Samo avio prevoz do Bogote košta koliki je budžet Crnogorske nacionalne mrežu za UNESCO.

Putuje se,  naravno,  i u drugim  ministarstvima. Prema saznanjima Monitora, i Ministarstvo finansija utrošilo je prije kraja godine svoj budžet za službena putovanja od 41.000 eura, pa je moralo u okviru drugih stavki da presusmjerava novac na službena putovanja svojih službenika. Slično i u Ministarstvu javne uprave koje je za službena putovanja imalo blizu 40.000 eura.

Kako se i od dnevnica dobro zaradi govori i primjer Ministarstva saobraćaja i pomorstva, kojim rukovodi ministar Osman Nurković. Tokom 2017.i 2018. godine njegovo ministartsvo potrošilo je skoro 100.000 eura na plaćanje dnevnica za službena putovanja. Zvanična dokumentacija, do koje je došao MANS,  pokazuje da je najviše novca za dnevnice dobio upravo ministar Nurković, i to ukupno 9.359 eura.

Daleke destinacije, poput Kajmanskih i Britanskih Djevičanskih ostrva,  omiljene su tužiocima. Njima je od 2016. do 2019.  za putovanja isplaćeno  150.000 eura, najviše prošle godine 50.000, podaci koje je nedavno prezentovao DF. Milivoju Katniću, glavnom specijalnom tužiocu  9.108 eura, SDT Saši Čađenoviću i Lidiji Vukčević 6.900 eura, državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu Milošu Šoškiću  5.705 eura, VDT Ivici Stankoviću skromno oko tri hiljade eura. Rekorderka je osnovni tužilac u Podgorici Ana Bošković kojoj je na osnovu dnevnica isplaćeno preko 35.000 eura! Ona je putovala u Sarajevo, Beč Strazbur, Ženevu, Alikante, Beograd, Majami, Hag, Baku, Buenos Ajres, Barselonu. Katnić je obišao London, Beograd, Brisel, Kijev, Kajmanska ostrva i Britanska Devičanska ostrva.

Ponovimo –  dnevnice su džeparac koji se dobija nakon svih plaćenih troškova. Monitor je ranije pisao da dnevnice za službena putovanja ministrima i drugim činovnicima često služe kao izvor zarade neuporedivo značajniji od plate. ,,Među Vladinim službenicima posebno u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva, što će reći u redovima Socijaldemokrata Ivana Brajovića, hit putovanja u Kinu. Vjerovatno osmatraju auto-puteve. Naši izvori, bliski Vladi, kažu da ministar sa suprugom i pratnjom boravi na višednevnom kružnom putovanju Kina – Indonezija – Bali – Makao – Kina. Pa kući. Budući da su im svi troškovi plaćeni, ako prirodne ljepote Azije razgledaju deset dana i ne kupuju puno poklona, kući se vrate sa deset hiljada eura. A, oni putuju često i ostaju duže od deset dana’’, pisao je Monitor prije tri godine. Otkako je Brajović na čelu Skupštine troškovi za službena putovanja predsjednika i poslanika povećani su nekoliko puta.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) nedavno je podnio krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu protiv NN lica u Državnoj izbornoj komisiji (DIK).  U prijavi se navodi da pored mjesečnih isplata od po 300 eura, ali i više hiljada eura koje dobijaju za svake izbore, pojedini članovi su dobijali dvaput više novca za službena putovanja nego što je propisano i što ih je sljedovalo. Objašnjen je i sistem namicanja novca ovim putem – nekima su za službena putovanja isplaćivane pune dnevnice, iako na to nisu imali pravo jer su im sve troškove pokrivali organizatori događaja na koje su učestvovali; pojedinim članovima  se isplaćuju dnevnice u visini službenog putovanja u zemlji, iako su neki od njih zaposleni na nekoliko stotina metara od kancelarija tog tijela… Tako je na primjer 1.475 eura dobio član DIK-a Mersudin Dautović da za samo dvije sjednice dođe iz Rožaja do Podgorice i nazad.

 

Da su dnevnice za službena putovanja bitna stavka punjenja budžeta odabranima potvrdio je i ovogodišnji budžet Glavnog grada. Budžetom Podgorice za ovu godinu planirano je da se za službena putovanja potroši 113.000 eura, dok je za narednu izbornu godinu za ovu namjenu obezbijeđeno 192.500 eura,  79.500 eura više.

Kroz stavku takozvanih neproduktivnih troškova već godinama plaćamo milione za službena putovanja, gorivo, reprezentaciju… Za luksuz i bahaćenje privilegovanih.

Iz Ministarstva finansija su nedavno najavili da će troškovi za službena putovanja, reprezentacije, gorivo, nabavku službenih automobila biti umanjeni kod svih organa državne administracije. Izuzetak će biti oni  kod kojih je obavljanje osnovne funkcije vezano za ove troškove a to su, prije svega, inspekcijske i policijske službe. I pored ove informacije, prije par dana je objavljeno da je za potrebe Ministarstva vanjskih poslova, na čijem je čelu Srđan Darmanović, kupljen mercedes od 59.000 eura.

Ministar finansija Darko Radunović izjavio je  da će neproduktivne troškove u budžetu pokušati  da svedu na minimum. Istakao je da će se troškovi za službena putovanja smanjiti tokom sljedeće godine kod ministarstava odbrane, finansija, saobraćaja, prosvjete, poljoprivrede…

Posljednjih godina ova stavka u državnom budžetu je rasla – 2015. iznosila je 4,3 miliona, 2016. – 5,08 miliona, 2017. – 5,3 miliona. Prošle godine skromno je povećana na 5,33, a ove smanjena na 5,06. I pored ministrovih najava budžetom za sljedeću godinu za službena putovanja je planirano rekordnih 5,4 miliona eura.

Ministarstvu finansija su smanjena službena putovanja u narednoj godini na 26.700 sa 41.300 eura u tekućoj godini, Ministarstvu odbrane sa 229.400 u ovoj na 150 hiljada u narednoj, Ministarstvu saobraćaja sa 56.000 na 28.100 eura… Među onima koji će dogodine dobiti veći budžet za putovanja je Uprava policije sa 693.000 na 800.000, Poreska uprava sa 239.900 na 242.600 eura… Više je dobila i Državna izborna komisija – sa 6.100 eura u tekućoj godini na 16.500 eura u narednoj godini, izbornoj. Kako je putovanje o državnom, našem trošku omililo mnoge potrošačke jedinice su zadržale u narednoj isti budžet kao i u ovoj godini. Kad ne može povećanje samo da ga ne smanjuju.

Brojke  govore što su prioriteti u zemlji koja je Ustavom definisana kao država ,,socijalne pravde” – za gorivo će iduće godine biti potrošeno rekordnih 10 miliona eura, za službena putovanja 5,4 miliona eura, a za dječje dodatke 5,3 miliona eura.

 

Lideri u regionu po visini dnevnica

 

,,Uslovi, način ostvarivanja i visina naknade troškova zaposlenih u javnom sektoru utvrđeni su Uredbom o naknadi troškova zaposlenih u javnom sektoru”, odgovorili su iz Vlade Monitoru na pitanje o visini dnevnica za službena putovanja.

Vlada Mila Đukanovića je 2016. donijela pomenutu Uredbu, kojom su  povećane dnevnice za službena putovanja u zemlji i inostranstvu i preko 90 eura u odnosu na dotadašnja. Iz Vlade su tada objasnili da su uvećane dnevnice u stvari vrlo skromne. One su izračunate u visini od samo 35 odsto vrijednosti dnevnica Evropske unije, a uz to su usklađene sa prosječnom dnevnicom po državi prema skali Ujedinjenih nacija.

Taj proračun ne pije vodu kada su članice EU – Hrvatska i Slovenija u pitanju. Hrvatskom državnom službeniku kada dolazi u Crnu Goru dnevnica je 30 eura, a njegovog kolegu iz Crne Gore kada putuje u Zagreb sljeduje 63 eura. U Sloveniji je dnevnica za putovanje u ostale države bivše Jugoslavije 32 eura.

Za druge zemlje regiona naši državni službenici dobijaju – BiH 50,75, Makedonija 56,  Slovenija 63, Srbija 55,3, Kosovo 65. Za omiljene evropske destinacije kao Brisel sljeduje 81,2 eura, Austriju 78,75, Francusku 85,75, Holandija 92,05, Kipar 83,3, Luksemburg 82,95, Njemačka 72,8, Ujedinjeno Kraljevstvo 96,6… Za egzotičnije destinacije, na koje su proputili naši službenici, visina dnevnice varira – od 47,6 za Kolumbiju i 86,1 za Kinu, 120,75 za Djevičanska ostrva, do 138,6 za Saudijsku Arabiju.

 

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMIJA IZMEĐU STATISTIKE I PROJEKCIJA: San ili java

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok sve teže sastavljamo kraj s krajem, statistika nas ubjeđuje da nam je sve bolje i bolje. A političari najavljuju „nikad težu” jesen i zimu. Nastavljajući da troše nezarađeno

 

Crna Gora je, prema preliminarnim statističkim podacima, imala najveću stopu ekonomskog rasta u Evropi u drugom kvartalu (april–jun) ove godine. „Stopa realnog rasta BDP-a u drugom kvartalu 2022. godine iznosila je 12,7 odsto“, saopšteno je iz Monstata.

Iz priloženih podataka vidi se da je za proljetošnji rast ekonomije najzaslužnija kategorija „lična potrošnja domaćinstava“ koja je bila nekih 200 miliona veća nego u istom periodu prošle, 2021. godine. A dosta su pripomogle i zalihe, koje su za godinu dana uvećane sa 71,5 na 199,5 miliona.

Podatke Monstata, po pravilu, ne prati detaljnije objašnjenje pa je interpretacija saopštenih podataka prepuštena zainteresovanima. Među prvima se oglasio bivši ministar ekonomije i jedan od osnivača političkog pokreta Evropa sad Jakov Milatović. „Ovo je rezultat povećanja plata zbog Programa Evropa sad i samim tim značajno veće potrošnje domaćinstava. Znanjem do uspjeha“, pohvalio se Milatović pratiocima na tviteru.

Ima tu istine. Bez uvećanih plata potrošnja bi, bez sumnje, bila manja. Ali, tu se priča ne završava. Rast zarada u Crnoj Gori pogurao je i cijene. Zato je naša ovogodišnja inflacija, takođe, među najvećima u Evropi. I za približno polovinu veća od one izmjerene u zemljama euro zone. Iako je tamo uticaj energenata (struja, gas, naftni derivati) na ukupan rast cijena neuporedivo veći nego u Crnoj Gori. Taj dio zasluga programa Evropa sad Milatović i Milojko Spajić ne pominju.

Tu su, potom, i efekti ukrajinske krize. Ne samo globalni. U izmjerenom rastu „lične potrošnje domaćinstava“ jedan pristojan dio otpada na Ukrajince i Ruse koji su, nakon početka rata, došli u Crnu Goru. Kao što je i rast zaliha u drugom kvartalu, u dobroj mjeri, posljedica grozničavog gomilanja osnovnih životnih namirnica (brašno, ulje, šećer) i u špajzima i u trgovačkim magacinima. U strahu da ćemo, usljed rata na Istoku Evrope, ostati bez hrane.

Eto tako smo se, prema stopi ekonomskog rasta, našli na vrhu Evrope.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TARGETIRANJE NOVINARA U MANIRU DPSA-a: Novinare na bandere, slobodu medija o klin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je premijer Dritan Abazović u više navrata optuživao medije i prijetio gašenjem, na mejl adresu jednog od njih stigla je prijetnja smrću

 

„Novinar si pi*ka ti materina pa piši o ovim go*nima i znaj visićeš na banderi u bulevaru za primer, kolabirantu“, jedna je od prijetnji koja je protekle sedmice upućena urednici nedavno osnovanog M portala. Riječ je o mediju koji duže vrijeme objavljuje prepiske kriminalaca, pripadnika takozvanog „škaljarskog“ klana, u kojima se pominje odlazeći premijer Dritan Abazović, funkcioneri ove i prethodne Vlade, ali i Srpska pravoslavna crkva i Demokratski front. U nekoliko mjelova koji su stigli na adresu glavne urednice M portala Danice Nikolić targetirani su novinari, građanski i nevladini aktivisti, političari i preduzeća…

Povodom tih prijetnji Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je formiralo predmet. Prijetnje M portalu stigle su nakon više Abazovićevih otužbi, da ovaj i neki drugi mediji, radeći za Demokratsku partiju socijalista (DPS), šire govor mržnje i ekstremizam, a doveo ih je u vezu sa kriminalnim klanovima. Iz M portala je prethodno saopšteno da stvari komplikuje ćutanje onih koji bi trebalo da ih zaštite kao građane i kao novinare. Na izjave premijera Abazovića reagovali su i iz Gradske televizije, čiji je osnivač Grad Podgorica, a na čijem čelu je Ivan Vuković iz DPS-a. Oni su 11. septembra od direktora Uprave policije Zorana Brđanina zatražili procjenu bezbjednosti njihovih novinara i urednika. „Kao posljedicu ovih nezapamćenih pritisaka vrha države na medije, meta smo konstantnih prijetnji i uvreda ne samo korisnika društvenih mreža, nego i nepoznatih građana na različitim javnim mjestima“, naveli su iz Gradske televizije.

Akcija za ljudska prava (HRA) je osudila optužbe koje je premijer u tehničkom mandatu iznio na račun medija, bliskih Demokratskoj partiji socijalista. Premijer je, kako kažu, odgovoran za promociju slobode medija, koja podrazumijeva i pravo na kritiku vlasti, čak i onda kad ta kritika nije potpuno utemeljena. Podsjećaju da je Abazović nekoliko puta optužio pomenute medije i pojedince da su povezani sa kriminalnim grupama i da raspiruju i šire nacionalnu mržnju.

„Jednom je zaprijetio i gašenjem medija, što je nedopustivo u demokratskom društvu, posebno jer to nije u nadležnosti premijera. Umjesto zapaljivih izjava, koje krše pretpostavku nevinosti i zagovaraju netrpeljivost prema novinarima, od premijera se očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima, koja su izvršili novinari, proslijedi državnom tužilaštvu putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, organa u njegovoj nadležnosti, umjesto da saopštava optužbe bez dokaza putem medija”, ističu u HRA.

Kritike Abazovića prema M portalu su se intenzivirale nakon što je taj portal od sredine avgusta počeo da objavljuje transkripte razgovora navodnih pripadnika šakaljarskog klana sa Sky aplikacije u kojima se pominje i lider građanskog pokreta URA i njegovi saradnici. Komentarišući objavljene transkripte razgovora navodnih pripadnika škaljarskog klana, a u kojima se pominje premijerovo ime, Abazović je optužio iste medije da sarađuju sa djelovima organizovanog kriminala.

„To što objavljuje M portal, to što radi Pobjeda, CDM i portal Analitika i drugi… sve je povezano imenima o kojima sam govorio u Specijalnom tužilaštvu“, rekao je Abazović 5. septembra nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu, gdje je govorio o svojim saznanjima o švercu cigareta.

Medijski ekspert Duško Vuković za Monitor kaže da ljudi iz vlasti, pa i oni iz prvog ešalona, imaju pravo na afektivna raspoloženja, ali moraju znati da će ih ta raspoloženja kompromitovati. On primjećuje da, umjesto da uče na greškama prethodnika, vlast koju personifikuje mladi Dritan Abazović njihove greške koristi kao poželjne obrasce ponašanja.

„Obaveza je vlasti da uredi sistem i izgradi nezavisne institucije koji će obezbijediti pretpostavke za medijske i svake druge slobode, a da onda institucije sankcionišu one koji krše zakone, profesionalne standarde i etiku. To je izostalo, a optužbe i prijetnje kafanskog tipa su ostale crnogorska paradigma kada je riječ o odnosu vlasti i medija“, ističe Vuković.

Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić smatra da je težina riječi obezvrijeđena, a da smo svakodnevno svjedoci toksičnosti koja se izliva u javni prostor zbog porasta uvredljivog i govora mržnje, što rezultira agresijom, netrpeljivošću, pojačanim stereotipima, predrasudama, na kraju i podjelama.

„Pojedini političari ne prezaju od pokušaja disciplinovanja medija, čije im uređivačke politike nijesu po volji. Targetiraju medije i novinare. Svjedoci smo sve češćeg pritiska na novinare, koji su posljednjih godina učestala meta napada i čija je bezbjednost ugrožena“, pojasnila je Nikolić.

Direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević ističe da Abazović nastavlja praksu koja je karakterisala bivšu višedecenijsku vlast DPS-a. Ona smatra da se, umjesto „zapaljivih izjava“, od premijera očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima novinara proslijedi državnom tužilaštvu i to putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, koji su u njegovoj nadležnosti, umjesto što saopštava optužbe bez dokaza. Konstatuje da je na sceni nastavak višedecenijske prakse koja je dovela do napada na novinare, u nekim slučajevima sa najtežim posljedicama.

Olivera Nikolić ukazuje da od odgovornosti ne mogu pobjeći ni mediji. Više su, kaže, dio problema nego rješenja. Utaboreni i podijeljeni popuštaju pred pritiscima centara moći, zamagljuju granicu između činjenica i mišljenja, selektivno pristupaju u odbrani javnog interesa.

„Sve rjeđe su prostor dijaloga, a sve češće prostor političkog obračuna, ili megafon centara moći iz politike i van nje“ kaže Nikolić. Ona pita: „Podriveno je povjerenje u medije i institucije i kome građani da vjeruju i ko će to da servisira njihovu osnovnu potrebu da budu informisani i obaviješteni?“

Siniša Bijeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, osudio je prijetnje i uvrede upućene urednici M portala, kao i ostalim novinarima i drugim javnim ličnostima koji su targetirani porukama „krajnje prizemne i uznemirujuće sadržine“. Sad, zanimljivo – iz  Ministarstva kulture i medija poručili su da „napadi i prijetnje novinarima i novinarkama, narušavaju princip slobode medija koji mora biti do kraja poštovan, bez obzira na uređivačku politiku medija“. Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke) saopštila je da nije prihvatljivo kada politički lideri kritikuju novinare ili medijske kuće jer im se ne sviđa kako oni izvještavaju, što dovodi do ugrožavanja bezbjednosti novinara.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo