Povežite se sa nama

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANIME O PODIZANJU SPOMEN OBILJEŽJA ZA LOGOR MORINJ BEZ PODRŠKE VLASTI: Opet odloženo suočavanje sa prošlošću

Objavljeno prije

na

Sekretarijat za kulturu Kotora na inicijativu Anime odgovorio je dopisom u kom se navodi da „nije usvojen Program podizanja spomen obilježja za 2019. godinu, tako da u tekućoj godini nije moguće podizati spomen obilježje na teritoriji opštine Kotor“. Inicijativa će, kažu, biti opet razmatrana u „narednom periodu“

 

Inicijativa NVO Anima iz Kotora da se podigne spomen obilježje na ulazu u nekadašnji logor Morinj, opet je ostala bez podrške gradske vlasti. Odložena je do daljnjeg. Anima je u novembru ove godine uputila zvaničnu Inicijativu kako gradskim vlastima, tako i na više državnih adresa – od predsjednika države, Skupštine i Vlade, do ministarstva kulture, pravde i odbrane.

„Ovom inicijativom, želimo da Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, te Skupšina Opštine Kotor uvide ne samo lokalni već i nacionalni ali i međunarodni značaj jednog ovakovog spomen-obilježja, te da Skupština sačini nacrt Programa i zatraži od nadležnog Ministarstva da isti odobri, kako bi se otpočelo sa procesom izgradnje“, navodi se u Inicijativi, i dodaje da bi se podizanjem spomen-obilježja „odala počast svim licima koja su bila lišena slobode u ‘logoru Morinj’, napravio  značajan iskorak ka poboljšanju odnosa između Crne Gore i Hrvatske, a Crna Gora bi, u skladu sa Rezolucijom Ujedinjenih nacija, obezbijedila kontinuirano upečatljivo obrazovanje svog cjelokupnog društva i postala primjer državama u regionu“.

Crna Gora za sada, nažalost može biti samo primjer kako se ne suočava sa prošlošću. Ubrzo je na adresu Anime stigao odgovor kotorskog Sekretarijata. U dopisu Sekretarijaat za kulturu Kotora navodi se da – „nije usvojen Program podizanja spomen obilježja za 2019. godinu, tako da u tekućoj godini nije moguće podizati spomen obilježje na teritorijI opštine Kotor“. Inicijativa će, kažu, biti opet razmatrana u „narednom periodu“.

„Sekretarijat će preduzeti radnje i mjere iz svoje nadležnosti i u narednom periodu uz prethodnu saglasnost Ministarstva kulture izraditi pomenuti Program za 2020. godinu“, navodi se u dopisu koji potpisuje vd. Sekretarka Marina Dulović.

Tako je opet odloženo suočavanje sa zločinom  koji se se dogodio  prije 28 godina, kada je, 3. oktobra uspostavljen Sabirni centar za zarobljenike, tzv logor Morinj. U logoru je do avgusta 1992. bilo zatočeno oko 300 osoba iz Dubrovačke regije, hrvatskih i BiH državljana. (Vidi boks)

Inicijativa je odbijena uz pozivanje na neusvajanje lokalnog opštinskog dokumenta,  dok su državne adrese nastavile da ćute i ignorišu i domaće zakone  i međunarodne rezolucije, na koje se Anima pozvala

Ova NVO podsjetila je u Inicijativi kako gradske vlasti tako i državne organe da je Rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 60/147, pod nazivom Osnovna načela o pravu na pravni lijek i reparacije za žrtve teških kršenja međunarodnog prava i ozbiljnih povreda međunarodnog humanitarnog prava,  propisano da reparacije za žrtve uključuju i mjere satisfakcije, među kojima su i ,,komemoracija i odavanje počasti žrtvama”.  Takođe,  ukazali su da je crnogorskim Zakonom o spomen-obilježjima  predviđeno da se ,,spomen-obilježjima trajno obilježavaju značajni događaji, njeguju ljudski ideali i odaje počast“, kao i da isti zakon propisuje da „spomen-obilježje izgradnjom ili postavljanjem spomen-objekta može podići Crna Gora, opština, mjesna zajednica, vjerska zajednica i drugo pravno lice“.  Državne adrese nastavile su da ćute.

Nije prvi put da pokušaj Anime da skrene pažnju na ovu ružnu stranicu crnogorske istorije, kako bi ona ostala opomena i primjer, propadne, o čemu je Monitor već pisao. „Na različite načine e pokušali smo da aktiviramo lokalnu zajednicu po ovom pitanju, naročito od sticanja nezavisnosti, ali su otpori političke zajednice bili veliki i nisu doveli do rezultata”, objasnila je ranije za Monitor Jasna Novović iz ANIME. ,,Performansi na Trgu od oružja, održane tribine, prikazani filmovi o logoru Morinj, obilazak mjesta zločina nije budio pažnju lokalne zajednice ni građanstva”, kazala je ona.

Da nije stvar samo u nedostatku usvojenih dokumenata, već nedostatku volje govori i pokušaj Anime da prije pokretanja Inicijative ispita raspoloženje odbornika u lokalnoj skupštini oko toga koliko su uopšte voljni da pomognu realizaciji ovog projekta suočavanja sa prošlošću.

Ova organizacija tražila je od njih da popune upitnik u kojem su odbornici trebali da odgovore na pitanja koja se tiču činjenica oko logora Morinj,  i da anonimno daju mišljenje o važnosti procesa pomirenja, te  da li smatraju da treba trošiti javni novac na aktivnosti koje promovišu pomirenje. Na, žalost, ni vlast ni opozicija nijesu pokazali preveliki entuzijazam povodom ovog pitanja.

Teško je i očekivati da će ista elita koja je Crnu Goru uvela u rat, i ispisala krvave ratne stranice crnogorske istorije, biti ona koja će pomoći proces suočavanja sa prošlošću i kazniti zločine.

 

PROCES U SLUČAJU MORINJ
Pošteđeni najodgovorniji

 

U Opštini Kotor, u mjestu Morinj, od 3. oktobra 1991. godine do 18. avgusta 1992. godine,  JNA je organizovala Centar za prihvat zarobljenika iz Hrvatske, poznat kao „logor Morinj“, u kojem su u nečovječnim uslovima bile zatvorene 292 osobe iz Dubrovačke regije.

Istraga o ovom zločinu otvorena je tek 2007. godine i po ocjenama pravnih stručnjaka neprimjereno je dugo trajala. Prvo ročište organizovano je tek 2009, a presude potvrđene 2013. godine.  Osuđena su tek četvorica bivših rezervista: Ivo Menzalin na četiri godine zatvora, Špiro Lučić tri i po godine, Boro Gligić tri godine i  Ivo Gojnić na dvije i po godine zatvora.

U analizi suđenja u ovom procesu koju je uradila Akcija za ljudska prava (HRA) ističe se da su kazne neprimjereno male, a da je “opšta ocjena predmeta Morinj  da suđenje izražava tendenciju pravosudnih vlasti Crne Gore da one koji su bili nadređeni neposrednim izvršiocima zločina poštede odgovornosti.”

,,Tužilaštvo je propustilo da zločine u logoru Morinj tretira kao organizovani sistem zlostavljanja zatvorenika i da za takvo zlostavljanje optuži osobe koje su bile nadređene neposrednim izvršiocima, iako iz spisa predmeta proizilazi da je za takvo nešto bilo osnova. Pravosudni sistem u Crnoj Gori je procesuiranju zločina u logoru Morinj pristupio bitno drugačije nego što su to činili Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i specijalizovani Odjel za ratne zločine Suda BiH u sličnim predmetima. Viši sud je, usljed pogrešne primjene odredbi o olakšavajućim i otežavajućim okolnostima, suprotno praksi MKSJ, izrekao neprimjereno niske kazne četvorici optuženih”, navodi se u izvještaju HRA.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

JAVAŠLUK U JAVNIM SERVISIMA: Nagrade i kazne za (ne)poslušne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nadležni su utvrdili nepravilnosti u poslovanju RTV Podgorica i Radio-televiziji Crne Gore, uglavnom u vezi sa varijabilama i visinama plata. Istovremeno, pljušte otkazi članovima sindikata i nepodobnima

 

 

Protekle sedmice više se informisalo o poslovanju i malverzacijama u crnogorskim medijima koji se finansiraju iz džepova građana, nego što su nas oni informisali. Stare prakse se ponavljaju, podobni medijski radnici napreduju, nepodobni se sklanjaju gdje nikom ne smetaju, dok građani umjesto da budu informisani, najčešće bivaju deziformisani i zbunjeni.

Počelo je sa Gradskom.U izvještaju Državne revizorske televizije (DRI) utvrđen je niz nepravilnosti, zbog čega je nadležni kolegijum DRI dao uslovno mišljenje na Godišnji finansijski izvještaj i negativno na pravilnost poslovanja Gradske RTV.

Izvršni direktor lokalnog javnog emitera Vladimir Otašević isplaćivao je tokom prošle godine varijabilni dio zarade zaposlenima, a da za to nije imao saglasnost nadležnih, stoji, pored ostalog, u izvještaju. To lokalno preduzeće revizorima nije omogućilo ni uvid u ugovor o radu Otaševića, kao ni rješenje o njegovoj zaradi, niti propratnu dokumentaciju u vezi sa konkursom za izvršnog direktora.

“Društvo je tokom godine isplaćivalo zaposlenima naknade po osnovu rezultata rada. Isplate su se vršile uz pisanu odluku izvršnog direktora. Shodno čl 21 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, uslovi i način ostvarivanja prava na varijabilni dio zarade za zaposlene u ustanovi čiji je osnivač lokalna samouprava utvrđuju se aktom nadležnog organa ovih pravnih lica uz saglasnost Vlade, po pribavljenom mišljenju Ministarstva. Društvo prilikom isplate nije imalo saglasnost, već je na osnovu odluka koje je donosio izvršni direktor isplaćivalo varijabile zaposlenima”, ističe se u izvještaju.

U izvještaju se navodi i da je u Gradskoj RTV 99 zaposlenih na neodređeno i devet na određeno vrijeme. U Sektoru programa zaposleno je više nego što je previđeno aktima. Gradska RTV, ističu revizori, ima potpisan sporazum o ustupanju radnika sa Agencijom za privremeno zapošljavanje, po kojem je tokom 2024. bilo ustupljeno šest zaposlenih: tri novinara, jedan autor emisije, jedan realizator programa i jedan novinar – reporter.

Kad je u pitanju korišćenje službenih vozila, revizor notira da Pravilnikom o uslovima i načinu korišćenja nije određen limit potrošnje goriva. Upozoravaju na to da Gradska RTV nije donijela pisani dokument, kojim se odobrava pravo zaposlenog na usluge korišćenja goriva, a revizorima nije predstavljeno ni odobrenje o upotrebi kartice za točenje goriva.

Upravo je zbog navodnog nezakonitog točenja goriva došlo do otkaza predsjedniku Sindikata Gradske RTV Milanu Nikčeviću i javnog sukoba Otaševića sa Sindikatom medija Crne Gore. Nakon što je sindikat tražio da Savjet Radio-televizije Podgorica razriješi izvršnog direktora, Otašević je optužio lidere sidnikata Radomira Kračkovića i Marijanu Camović da su pokušali da izvrše pritisak na njega kako ne bi otpustio Nikčevića.

“Nikčević je, nakon što je pokrenut postupak za utvrđivanje njegove odgovornosti, kontaktirao Kračkovića i Camovićevu, koji su potom pokrenuli neviđen pritisak na mene da se on vrati na posao… Čelnici Sindikata medija ne bi trebali da koriste svoje funkcije da preko njih traže, bez valjanog osnova, otkaze za zaposlene u medijima, pa i za izvršne direktore, koji nisu bliski njihovim poslodavcima, dok sa druge strane traže zaštitu za zaposlene, koji vrijeđaju i pozivaju na fizički obračun svoje kolege na radnom mjestu, a pri tom i nezakonito troše gorivo na račun građana Crne Gore ”, kazao je Otašević.

U regovanju SMCG naveli su da je Otašević iznio niz neistina o Sindikatu u pokušaju da skrene pažnju sa sopstvenog nezakonitog poslovanja. Saopštili su da zakonito pomažu predsjedniku Sindikata RTV Podgorica Milanu Nikčeviću, koji je nezakonito dobio otkaz.

„Otaševićevu krupnu neistinu da smo “vršili pritisak” na njega da promijeni odluku o otkazu tokom sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem nećemo ni da komentarišemo. Samo ćemo podsjetiti da su i njegovi šefovi pravne i finansijske službe Relja Stamatović i Nemanja Vešović  na istom sastanku jasno rekli da otkaz Nikčeviću nije smio da se desi“, navodi SMCG u saopštenju.

Sindikat tvrdi da su tražili od Savjeta RTV Podgorica da smijeni Otaševića zbog toga što u kontinuitetu nezakonito posluje, te da on zbog toga objavljuje  ovakva reagovanja, „ jer zna da za to postoje dokazi“.

Za nepravilnosti koje je utvrdila DRI, Otašević kaže da je riječ o praksi koju je ustanovila prethodna uprava, dok se on cijelo vrijeme trudi da to ispravi.

„Nije Gradska TV pod rukovodstvom Otaševića prekršila sedam zakona tokom 2024. godine, već su se navedeni zakoni kršili od samog osnivanja televizije. Kao novi izvršni direktor, u 2024. godini, pored mnoštva problema u programsko-produkcionom sektoru, očekivao sam da se poštuju zakonska i podzakonska akta, ne dovodeći u pitanje i sumnju u savjestan rad svih službi i sektora u preduzeću. Sve i da sam očekivao, ispravljanje svih tih stvari kroz period od godinu dana, kosi se sa zakonima fizike“, saopštio je.

Probleme sa sindikatom imao i je i direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić. On je uručio otkaz nagrađivanoj dopisnici iz Herceg Novog Nevenki Macan. Iz Sindikata zaposlenih RTCG su dodali da Macan kaže da se “usprotivila potpuno nelogičnom i neproduktivnom načinu da se organizuje posao tako što će se četvoro zaposlenih iz Herceg Novog koji su u ovom dopisništvu radili dvadeset i više godina, prebaciti da rade u Tivat”. Zbog toga je pisala članovima Savjeta i generalnom direktoru RTCG.

„Ovo je scenario koji se priprema za neistomišljenike. Mnogim članovima našeg sindikata ovih se dana ‘pakuju’ otkazi. Razlog – imamo svoj stav, mislimo svojom glavom, istupamo javno i preispitujemo razne sporne odluke generalnog direktora. Naši članovi su mobingovani, izloženi svakodnevnim pritiscima, otvorenim i prikrivenim prijetnjama, porukama da će biti raspoređeni na druga radna mjesta. Kazneni putevi ovih dana vode od televizije ka portalu i radiju. Ili ka – otkazu”, piše u saopštenju.

Dok je DRI utvrdila nepravilnostu u vezi sa RTV Podgorica, za RTCG je to učinilo Ministarstvo finansija. Cijela priča isplivala je nakon javnog sukoba Raonića i sindikata nacionalnog javnog servisa oko granskog kolektivnog ugovora, koji članovi tog tijela odbijaju da potpišu.

“Tvrdnje da su najveće zarade u RTCG ujedno i najnezakonitije u tom mediju koji zapošljava oko 800 ljudi, a koje uporno iznosim četiri godine, su još jednom potvrđene mišljenjem Ministarstva finansija koje je jasno reklo da generalni direktor i trojica njegovih pomoćnika sami sebi određuju koliko im je dovoljno, ne osvrćući se na zakone. Ono što je Ministarstvo i ovaj put preskočilo da kaže je šta će oni, kao nadležni za racionalno trošenje i brigu o državnom novcu, da urade po tom pitanju i kako će i kad da zaustave nezakonito otimanje javnog novca”, rekla je Marijana Camović Veličković iz SMCG.

Predsjednica Sindikata zaposlenih Jadranka Drobnjak kazala je da predlogom Kolektivnog ugovora koji im je neprihvatljiv srednjoškolci ne dobijaju povećanje plata. “Većina visokoškolaca dobija od 60 do 80 eura, dok rukovodioci koji već imaju četvorocifrenu platu dobijaju 200 i više eura. Time većina zaposlenih u RTCG-u, među njima i oni koji svakodnevno stvaraju programski sadržaj, i dalje ostaju u zoni državnog minimalca”, kazala je Drobnjak.

Raonić tvri da nijesu tačne tvrdnje Sindikata da 80 odsto zaposlenih prima minimalac. Istakao je da je menadžment inicirao usvajanje Granskog kolektivnog ugovora.

“Koje opstruira upravo Sindikat medija koji čine uglavnom zaposleni ili ljudi koji su u uredništvu u Vijestima. Imamo apsurdnu situaciju da poslodavac želi da budu plaćeni rad nedeljom, praznicima i tako dalje… Što se tiče zaposlenih u RTCG, 90 familija će dobiti stanove. Povećanja plata koje smo predložili bi bila značajno iznad republičkog prosjeka”, kazao je on.

Dok Otaševiću padaju na sudu nezakoniti otkazi, Raoniću svako malo sud odlučuje da ne bi smio biti na pozciji generalnog direktora. Trenutno je pred sudom aktivan postupak protiv članova Savjeta koji uporno ignorišu odluku suda i ponovo biraju Raonića.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOJE FAKULTETE UPISUJU CRNOGORSKI STUDENTI: Priprema za državni posao 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Privredna udruženja ukazuju da se nastavlja prekomjerno školovanje kadra u društvenim i humanističkim naukama, dok nedostaju stručnjaci iz tehničkih, ICT i STEM oblasti. Tvrde da upisna politika nije u dovoljnoj mjeri usklađena sa realnim potrebama tržišta rada

 

Za upis u prvu godinu osnovnih studija za studijsku 2025/2026. godinu na Univerzitetu Crne Gore (UCG) predloženo je 3.311 mjesta na budžetu, 1.225 mjesta na postdiplomske specijalističke studije i 2.010 mjesta za dvogodišnje master studije, saopšteno je iz UCG. Očekuje se da nakon Vladine odluke bude raspisan konkurs za upis na osnovne studije.

,,U narednu studijsku godinu planiran je upis brucoša na 19 organizacionih jedinica. U ponudi imamo 67 studijskih programa”, kazali su Monitoru iz UCG. Naglašavaju da se veliko interesovanje  bilježi gotovo na svim organizacionim jedinicama, posebno za studijske programe koji već godinama u prvom upisnom roku budu potpuno popunjeni. ,,Pored prirodnih i tehničkih nauka (IT smjerovi, medicina, arhitektura i srodne discipline) veliko je interesovanje i za društveno-humanističke oblasti. Programi kao što su obrazovanje učitelja, predškolsko vaspitanje i obrazovanje, psihologija, pedagogija, prava, ekonomija i političke nauke privlače značajan broj kandidata svake godine”, kažu u UCG.

U protekle dvije godine najviše je brucosa upisalo Ekonomski fakultet,  2023. godine – 335, 2024. godine – 326, a za ovu godinu planirano je 390 mjesta. Po broju planiranih mjesta slijede Filozofski  i Elektrotehnički fakultet (330), Pomorski fakultet sa 260, Prirodno matematički fakultet 250, Filološki fakultet 230, Biotehnički fakultet 155… (vidi tabelu).

,,Upisna politika na univerzitetima u Crnoj Gori djelimično prati, ali još uvijek ne zadovoljava potrebe tržišta rada. Postoji prostor za unapređenje u domenu usklađivanja ponude visokoškolskog obrazovanja sa stvarnim ekonomskim i društvenim potrebama”, ističu za Monitor iz Privredne komore Crne Gore.

Navode da se nastavlja prekomjerno školovanje kadra u društvenim i humanističkim naukama, dok se osjeća manjak stručnjaka iz tehničkih, ICT i STEM oblasti. Smatraju da je  neophodno  da se studijski programi brže ažuriraju, u skladu sa savremenim tehnološkim i tržišnim trendovima, kako bi studenti sticali savremena znanja primjenjiva u praksi. Uočljiv je, kažu, izostanak sistematskog i kontinuiranog mehanizma kojim bi se prikupljali podaci o deficitarnim zanimanjima i potrebama poslodavaca.

UCG tvrdi da većina programa iz oblasti prirodnih nauka bilježi značajano interesovanje studenata. Od ove godine kreće novi studijski program Hemija, za koje očekuju veliko interesovanje kandidata. Ipak, kažu da postoje programi kao što su Matematika i Fizika za koje je trenutno manji broj zainteresovanih, te da taj trend prate i na osnovu njega planiraju dodatne aktivnosti promocije i podrške.

,,Procenat diplomiranja varira od programa do programa, ali Univerzitet kontinuirano radi na poboljšanju uslova studiranja i podrške studentima kako bi se povećala stopa uspješnog završetka studija”, kažu.  Prosječno, 50 do 60 odsto studenata u roku završava studije.

Pregled konačnih rang lista na sajtu UCG pokazuje da su se tokom prošle godine na pojedinim  fakultetima, poput fizike, kao studenti na budžetu upisivali i oni koji su tokom srednje škole imali dovoljan i dobar uspjeh. Sa UCG objašnjavaju da su kriterijumi jasno definisani Pravilnikom o upisu: ,,Za većinu studijskih programa nije predviđeno polaganje prijemnog ispita. Upis se vrši na osnovu postignutog uspjeha tokom srednjoškolskog obrazovanja i rezultata sa eksterne mature. Polaganje prijemnog ispita predviđeno je samo na malom broju studijskih programa, kao što su arhitektura, psihologija, medicina, stomatologija i umjetničke oblasti”.

I iz Unije poslodavaca Crne Gore za Monitor kažu  da upisna politika  još nije u dovoljnoj mjeri usklađena sa realnim potrebama tržišta rada. Crnogorskoj privredi, ukazuju, su najpotrebniji visokoobrazovani kadrovi u oblastima informacionih tehnologija, inženjerstva, ekonomije, turizma i zaštite životne sredine.

,,Poslodavci godinama ukazuju na potrebu za promjenom upisne politike, kako u srednjim školama tako i na fakultetima, koja mora biti rezultat ozbiljne analize tržišta rada, projekcija ekonomskog razvoja i konsultacija sa privrednim sektorom.  Već tokom osnovnog i srednjeg obrazovanja, učenicima je važno pružiti objektivne i pravovremene informacije o potrebama tržišta rada”, kažu u Uniji.

Na UCG tvrde da svake godine na osnovu detaljnih analiza i ispitivanja tržišta rada definišu svoju upisnu politiku. ,, U skladu sa ovim podacima planiramo razvoj i akreditaciju novih studijskih programa, pa svake godine u ponudi imamo barem jedan novi program koji odgovara savremenim trendovima i potrebama tržišta rada. ” kažu.

U Uniji  insistiraju da prava strategija nedostaje. ,,Nažalost, Crna Gora još nema jasnu, integrisanu i sveobuhvatnu strategiju koja bi dugoročno stimulisala mlade da se opredijele za deficitarna zanimanja. Neophodno je stvoriti ambijent u kojem će mladi  prilikom izbora zanimanja donositi odluke na osnovu ličnih afiniteta, ali i u skladu sa mogućnostima zapošljavanja, razvojem tržišta i stvarnim potrebama privrede”, kažu.

Saradnja privrede i visokoškolskih ustanova nije institucionalno uređena tj. privreda nije institucionalno zastupljena u tijelima visokoškolskih ustanova, kažu iz Privredne komore, uz zamjerku da je većina naučnih istraživanja i dalje više teorijskog nego primijenjenog karaktera.

Navode da privatni univerziteti intenzivnije sarađuju sa privredom, omogućavajući studentima veći pristup mentorskim programima, startup inkubatorima i praksama u kompanijama. ,,Kada je riječ o državnom univerzitetu, u saradnji sa privredom ističu se Ekonomski fakultet, Fakultet za turizam i Pomorski fakultet.  Ekonomski fakultet UCG je pilotirao projekat dualni sistem obrazovanja u sistemu visokog obrazovanja”, kažu.

Iz Unije upozoravaju na ukorijenjenu percepciju mladih o radu u javnom sektoru, gdje se državna uprava i dalje doživljava kao sigurniji i poželjniji izbor: ,,Istovremeno, broj zaposlenih u javnom sektoru već se približio granici održivosti, što je dodatan alarm za donosioce odluka”.

Crna Gora se suočava sa ozbiljnim nedostatkom kadra u gotovo svim oblastima, upozoravaju iz Privredne komore: ,,Veliki broj obrazovanih ljudi nakon završetka studija deficitarnih zanimanja napušta zemlju, a oni koji su završili u inostranstvu se ne vraćaju, što je veliki gubitak za naše društvo”.

 

UNIVERZITET CRNE GORE

2023 2024 PLAN ZA 2025
ARHITEKTONSKI FAKULTET 52 61 50
BIOTEHNIČKI FAKULTET 95 72 155
EKONOMSKI FAKULTET 335 326 390
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET 248 264 330
FAKULTET DRAMSKIH UMJETNOSTI 13 14 35
FAKULTET LIKOVNIH UMJETNOSTI 31 34 48
FAKULTET POLITIČKIH NAUKA 141 140 140
FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPITANJE 96 91 120
FAKULTET ZA TURIZAM I HOTELIJERSTVO 123 93 150
FILOLOŠKI FAKULTET 171 143 230
FILOZOFSKI FAKULTET 247 255 330
GRAĐEVINSKI FAKULTET 81 92 110
MAŠINSKI FAKULTET 90 69 150
MEDICINSKI FAKULTET 197 204 185
METALURŠKO-TEHNOLOŠKI FAKULTET 56 51 140
MUZIČKA AKADEMIJA 18 19 28
POMORSKI FAKULTET KOTOR 168 138 260
PRAVNI FAKULTET 211 211 210
PRIRODNO MATEMATIČKI FAKULTET 184 147 250
Total 2557 2424 3991

 

Ne manjka direktora

Crna Gora ima 14.752 direktora i rukovodilaca, kao i 56.518 stručnjaka i umjetnika, pokazuju podaci sa Popisa stanovništva iz 2023. godine koji se odnose na zanimanja i djelatnosti, a koje je u izvještaju objavila Uprava za statistiku Monstat.

Od ukupno 248 hiljada zaposlenih, direktori i rukovodioci čine šest odsto, a sa stručnjacima i umjetnicima to je skoro 30 odsto ukupnog broja radno angažovanih. Stručnjaci su prema metodologiji osobe sa visokim obrazovanjem, čije je radno mjesto definisano kao stručno lice.

Najviše direktora živi u Podgorici 5.936, što je 40 odsto njihovog ukupnog broja, a zatim u Budvi 1.368, Herceg Novom 1.058, Baru 1.005, Nikšiću 972… U najmlađoj opštini Zeta, nekada najvećem poljoprovrednom centru Crne Gore, žive 222 direktora, dok je broj radno angažovanih u oblasti poljoprivrede 206.

Stručnjaka i umjetnika, takođe, najviše je u Podgorici, skoro polovina, 25 hiljada, a zatim u Nikšiću 5.365, Baru 3.408, Budvi 2.829…, a najmanje u Šavniku gdje ih živi 70, Petnjici 97 i Plužinama 102.

Od ukupnog broja zaposlenih 248 hiljada, u Podgorici živi 83,5 hiljada, što je trećina ili 33 odsto. Direktora, stručnjaka i umjetnika u glavnom gradu je značajno više od tog procenta za ukupan broj zaposlenih.

Najbrojnije zanimanje na popisu bilo je radnik u uslugama i trgovinama 57.286.

Službenika u administraciji ima 22.245, od čega u glavnom gradu živi 8.144, u Nikšiću 2.002, u Budvi 1.508… Službenika u administraciji najmanje je u Šavniku 41, u Plužinama 42, Petnjici 49, Gusinju 70…

Građana koji rade u djelatnostima poljoprivrede, šumarstva i ribarstva na popisu je bilo 5.262, od čega najviše u Bijelom Polju 1.513, a zatim slijede Pljevlja 492, Nikšić, Podgorica 319… Manje od deset zaposlenih u ovoj oblasti imaju Budva, Plav, Rožaje i Žabljak.

Na popisu je zanatsko zanimanje navela 18.112 osoba, od čega u Podgorici 4,5 hiljada, u Nikšiću dvije i po i u Baru i Bijelom Polju po hiljadu i po osoba.

Žene brojnije među stručnjacima, u administraciji, trgovini, a manjina među direktorima

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROSTORNI PLAN CRNE GORE DO 2040. PRED USVAJANJEM PO HITNOM POSTUPKU: Spisak (ne)utemeljenih želja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko skupštinska većina naredne nedjelje usvoji ponuđeni Prostorni plan Crne Gore, forma će biti zadovoljena. I ne mnogo više od toga. Pravi uvid u  suštinu tog dokumenta dobićemo naknadno. A đavo se, kažu, krije u detaljima

 

Između dvije telefonske sjednice – na jednoj je izabran direktor ANB u punom mandatu, na drugoj za još šest mjeseci produžen mandat direktoru Uprave policije u v.d. stanju – Vlada je uvrdila Prijedlog Prostornog plana Crne Gore (PPPCG) do 2040. I uputila ga Skupštini na hitno izjašnjavanje. U parlamentu je taj zahtjev naišao na otvorena vrata, pa je sjednica u čiji je dnevni red uvršten i Prijedlog,  zakazana za sledeću srijedu (25. jun).

Da li je umjesno pitati da li je poslanicima ostavljeno dovoljno vremena da se na kvalitetan način upoznaju sa „strateškim dokumentom najvažnijim nakon Ustava Crne Gore, koji predstavlja ključni oslonac za dalji razvoj države, modernizaciju urbanih i vanurbanih sredina, te unaprjeđenje kvaliteta života građana“ (citat iz saopštenja resornog Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine)? Ili se treba pomiriti sa naumom izvršne i zakonodavne vlasti da se nepune dvije nedjelje vaga o kvalitetu dokumenta čije usvajanje kasni više od pet godina.  Između ostalog i zato što je on u međuvremenu postao jedna od obaveza izvršne i zakonodavne vlasti iz Reformske agende koja je preduslov za isplatu novca iz Plana rasta Evropske unije.

Predloženi PPCG-2040, u svakom slučaju, ostavlja prostor za razmišljanje i dileme. Već površnim pregledom tog dokumenta (više od 500 stranica) može se primijetiti da je na njemu, manje ili više, rađeno kroz mandate četiri vlade (Duška Markovića, Zdravka Krivokapića, Dritana Abazovića i Milojka Spajića). Uz različite (zastarjele) ulazne podatke, projekcije, ciljeve i strategije za njihovu realizaciju.

Tako dokument na više mjesta navodi probleme i ograničenja koja su proizvod pandemije kovida (prekid lanaca snabdijevanja, na primjer) ali u njemu nijesmo pronašli reflekcije na aktuelnu krizu na Bliskom istoku (Gaza, Sirija, sukob Izrael-Iran).

Nedostajalo je i međuresorne saradnje između timova koji su radili na dokumentu, možda i u različitim vremenskim periodima.

Tako se, u dijelu koji se odnosi na razvoj turističke privrede, Velika plaža pominje kao “najveći potencijal za razvoj ekskluzivnog turističkog kompleksa, na nivou države, Primorskog regiona i lokalne zajednice”. Lokacija je identifikovana kao potencijal za razvoj „turističkih zona sa niskim uticajem na životnu sredinu” iako je na njoj planirana gradnja desetospratnica. Na drugoj strani, tamo gdje se govori o zaštiti i očuvanju životne sredine, ista Velika plaza se pominje kao kandidat za međunarodno zaštićeno EMERALD područje uz mogućnost proširenja zaštite na “12 kilometara plaže i pojas u zaleđu od 1.000 metara”.

Predlaže se da priobalni pojas do 1.000 metara od mora bude zona u kojoj bi bila obustavljena stanogradnja, već bi bilo moguće graditi samo hotele visoke katogorije. Na drugoj strani, Durmitor se – iako je u pitanju nacionalni park dijelom i pod UNESCO-vom zaštitom – preporučuje kao prostor za razvoj vjetroelektrana!?

Usvajanje predloženog PPCG-2040. aktuelizovaće i davna sporenja po pitanju korišćenja hidropotencijala. U njemu je identifikovano nekoliko potencijalnih lokacija za nove hidroelektrane, naročito u gornjem toku Morače, Komarnice i Ćehotine. „Prioritet je valorizacija vodnog potencijala bez narušavanja ekosistema i međunarodnih obaveza“, stoji u Prijedlogu.

Iako su raniji projekti (npr. HE Buk Bijela, HE Morača, HE Komarnica)  bili sporni zbog uticaja na životnu sredinu, plan otvara prostor za gradnju HE Komarnica i Kruševo, „fazno oživljavanje“ projekta HE Morača, isključivo uz „punu procjenu“ uticaja na biodiverzitet i kulturnu baštinu i nastavak gradnje malih i srednjih hidroelektrana na pritokama rijeka u sjevernom dijelu države. I tri elektrane na gas: Bar, Podgorica i Pljevlja.

Priređivači Plana vide u Crnoj Gori, u narednih 15 godina, brze pruge na kojima će se vozovi kretati brzinom do 160 kilometara i devet aerodroma. „Mrežu aerodroma Crne Gore u planskom periodu čine dva postojeća međunarodna aerodroma, planirani aerodrom Berane i šest manjih aerodroma za rekreativno i sportsko letenje (Ćemovsko polje u Podgorici, Kapino polje u Nikšiću, Žabljak, Pljevlja, Bar i Ulcinj). A tu je i mreža obećanih autoputeva i  brzih cesti ukupne dužine preko 600 kilometara.

Projekat Velje brdo zavrijedio je jedan pasus u predloženom dokumentu: “U toku izrade PPCG-2040, Vlada Crne Gore je pokrenula inicijativu i donijela odluku o izgradnji stambenog naselja na području Velje brdo, u cilju obezbjeđivanja određenog fonda stanova (broj se više ne pominje – prim. Monitora) po pristupačnim uslovima i uz kontrolu sa državnog nivoa. Na detaljnijem/nižem planskom nivou će se definisati prostorni kapacitet, infrastrukturno opremanje i zaštita prostora, u cilju realizacije projekta koji je definisan kao projekat od javnog interesa”, navedeno je u Planu. Bez pomena brojnih kontroverzi koje prate tu ideju.

U tom kontekstu, značajno je pomenuti tvrdnju Centra za zaštitu i proučavanje ptica – da je Predlog prostornog plana usvojen bez saglasnosti Agencije za zaštitu životne sredine. Po njima, to je razlog zbog koga skupštinski Zakonodavni odbor ne bi smio podržati taj dokument.

Negdje se u ponuđenim projekcijama PPCG-2040 išlo do najsitnijih detalja. Tako se predviđa da će na Žabljaku 2040. stanovati tri domaćinstva više nego što ih je popisano pretprošle godine, dok će u Šavniku, za 15 godina,biti devet stanovnika manje nego 2023.

A negdje se ostalo u načelnim, mahom optimističkim, predviđanjima. Najavljuje se „značajan ekonomski rast podstaknut realizacijom infrastrukturnih projekata“ uz oslonac na domaće resurse i sektore turizma, energetike, saobraćaja i poljoprivrede, ali ta očekivanja ne prate projekcije koje bi omogućile praćenje realizacije obećanog.

Među ciljevima do kojih treba doći realizacijom zacrtanog u PPCG-2040 navodi se dostizanje EU prosjeka po pitanju prosječne zarade, kupovne moći  i bruto društvenog proizvoda po stanovniku. To bi značilo da će se BDP udvostručiti, uz kontinuirano najbrži privredni rast u Evropi – od tri do pet odsto godišnje; da će plate porasti sa sadašnjih hiljadu na približno 2,5 hiljada eura, dok će se kupovna moć stanovnika Crne Gore udvostručiti za 15 godina. Sa 51 odsto evropskog prosjeka (podatak Eurostata odnosi se na 2023. godinu) na 100 odsto 2040. Realno?

Taj se optimizam ne vidi u očekivanom rastu turizma ili poljoprivrede.  Među numerički iskazanim ciljevima, očekivanje da se broj turista do 2040. poveća sa sadašnjih 2,6 na tri miliona, a broj noćenja sa 15 na 20 miliona. Skromno.  Ujedno, PPCG-2040 predviđa povećanje obradivih poljoprivrednih površina za najmanje 35 odsto, dok će očekivana vrijednost poljoprivredne proizvodnje porasti za najmanje 40 odsto (to će inflacija uraditi, bez bilo čijeg truda). Kao jedna od mjera koja bi trebalo pomoći napretku crnogorske poljoprivrede, navodi se zaštita poljoprivrednog zemljišta od pretvaranja u građevinsko. Ali se potom navode izuzeci koji, po nekim javno izrečenim procjenama, unaprijed obesmišljavaju taj naum.

Moglo bi se ovako u nedogled. Recimo, o tome da su detalji razvoja vodovodne i kanalizacione mreže, gradnja (legalnih) deponija i postrojanje za prečišćavanje otpadnih voda prebačeni na teret planova nižeg reda. Da se ne talasa.

Ukoliko skupštinska većina, kao što to najavljuje resorni ministar Slaven Radunović, naredne nedjelje usvoji ponuđeni Prostorni plan Crne Gore, forma će biti zadovoljena. Pravi uvid u njegovu suštinu dobićemo naknadno. A đavo se, kažu, krije u detaljima.

 

Top 10

Uz pomoć vještačke inteligencije (chatGPT) izdvojili smo deset najviših stambenih /poslovnih objekata  čija izgradnja se pominje u predloženom Prostornom planu CG do 2040:

Zgrada u Budvi (naselje Dubovica) – planirana do 28 spratova

Zgrada u Baru (Topolica) – planirana do 25 spratova

Zgrada u Podgorici (centar) – do 22 sprata

Objekti na lokaciji Luštica Bay (Tivat) – više zgrada do 20 spratova

Zgrada u Bijelom Polju – predviđena do 18 spratova

Objekti u Sutomoru (kraj obale) – do 16 spratova

Objekti u Herceg Novom (lokacija Meljine) – do 15 spratova

Zgrada u Nikšiću (centar) – do 14 spratova

Turistički kompleks Žabljak – do 12 spratova

Turistički rizort Ulcinj (Velika plaža) – do 10 spratova

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo