Povežite se sa nama

OKO NAS

KAD OPŠTINA ULCINJ NE POŠTUJE SOPSTVENE OBAVEZE: Solana na listi čekanja

Objavljeno prije

na

Lokalna uprava prekršila je rok koji je sama sebi postavila za donošenje dokumenata koji bi joj omogućili preuzimanje upravljanja Solanom, pa je sve manje nade da će naredne godine biti berbe soli

 

Proteklo je već 45 dan od roka koji je bio postavljen za izradu Plana upravljanja Solanom, saopšteno je iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP). Prema riječima direktorice te  organizacije Jovane Janjušević, to je bila obaveza  Opštine Ulcinj, odnosno Sekretarijata za komunalne djelatnosti i zaštitu ambijenta.

“Rok je istekao 29. oktobra, a prema našim saznanjima nije čak ni pokrenuta procedura izrade tog plana”, kazala je ona ističući da postoji bojazan da se neće uspostaviti veoma zahtjevna operativna struktura da bi Opština Ulcinj 24. avgusta naredne godine preuzela upravljanje Solanom.

Tu obavezu je lokalna uprava sama sebi postavila krajem juna ove godine donošenjem u opštinskom parlamentu Odluke o proglašenju Solane parkom prirode. Tri mjeseca nakon toga ovaj predivni prostor je konačno uvršten i na Ramsarsku listu zaštićenih močvarnih područja. Očekuje se da će uskoro biti i Natura 2000, čime će stepen njegove zaštite biti na maksimalnom nivou.

Ta teška bitka, koja je vođena preko jedne decenije, dobijena je uz ogromnu podršku svjetskih i evropskih organizacija i institucija, te niza ornitologa i diplomata. No, sada je pred Solanom novo doba u kojem se čitav taj devastirani ekosistem i proizvodnja soli moraju obnoviti kako bi i ptice našle svoj mir, radnici radili, turisti uživali, a Solana donosila prihod gradu i cijeloj zemlji.

Upravo onako kako je to bilo više od sedam decenija, odnosno sve dok tu kompaniju i upravljanje tim prostorom nije preuzeo Eurofond biznismena Veselina Barovića. Solana je ubrzo otišla u stečaj, radnici oćerani, a prostor propadao. Od avgusta 2015. godine najstarijim ulcinjskim preduzećem upravlja Javno preduzeće Nacionalni parkovi Crne Gore.

U Opštini Ulcinj tvrde da imaju plan za osnivanje novog preduzeća koje će upravljati tim područjem.

“To nije tako mali posao, vidjeli smo i prilikom donošenja te odluke. Međutim, nadam se da ćemo početi sa intenziviranjem tih poslova i da ćemo uskoro imati zaokruženu konstrukciju, odnosno sve organe te firme”, kaže potpredsjednica Opštine Hadidža Đoni.

Ona ističe da je ohrabrujuće što je kapitalnim budžetom za narednu godinu Vlada Crne Gore odlučila da milion eura bude utrošeno u obnovu infrastrukture na Solani. No, iz Vlade ne govore ništa o vlasništvu navodeći da je to posao pravosuđa. Privredni sud od 2013. godine čeka na mišljenje Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte, kojim predsjedava premijer, što je uslov za pravosnažno okončanje sudskog postupka za utvrđivanje vlasništva nad zemljištem Solane.

U Evropskoj komisiji ocjenjuju da je ulaganje u infrastrukturu nužno i dobro, ali navode da će za upravljanje tim lokalitetom definisanje najboljeg modela “zavisiti od odluke o vlasništvu, jer je u trenutnim uslovima teško osigurati moguća i održiva ulaganja”.

“EK je i ranije iskazala zabrinutost u vezi sa pitanjem vlasništva nad Solanom, a to što je dio prostora u privatnom vlasništvu firme koja je u bankrotu, jedan je od razloga što ne privlači investitore koji bi ulagali u to močvarno područje”, rekao je donedavni komesar za proširenje  Johanes Han.

Kako vrijeme odmiče izvjesno je da se neće ostvariti druga važna preporuka iz Studije o revitalizaciji Solane, čiju je izradu sa 300.000 eura finansirala EU, a koja se odnosi na pokretanje proizvodnje. Naredna godina biće sedma u nizu bez berbe slanih kristala.

Bivši radnik Solane Veselin Mitrović tvrdi da postoje resursi da se brzo krene u taj proces.

“Mi možemo da radimo jer znamo šta treba. Nama trebaju radnici koji će biti na terenu, pod stručnim nadzorom naših tehnologa. Mi smo napravili detaljan, stručan projekat, samo nas puštite da uđemo i dajte nam malo para”, poručio je on.

Jedan od razloga što se kasni sa svim ovim planovima jeste činjenica što se Opština Ulcinj već pet mjeseci nalazi u finansijskoj blokadi. Odlukom Vrhovnog suda preko šest miliona eura lokalna samouprava je od sredine jula morala da isplati firmi Rekreaturs, koja je poslovala u okviru Atlas grupe, a zbog rušenja objekata na Velikoj plaži početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća. Inače, ta suma je godišnji prihod budžeta  Opštine, pa ona svakako nije u mogućnosti da samostalno bilo što finansira na Solani.

Stoga su oči uprte u centralne vlasti i u evropske fondove.

“Solana je jedinstveni evropski dragulj. Zapadni turisti uživaju u ovakvim predjelima i oni su za njih atraktivniji od bilo kakvog hotela”, rekao je poslanik Grupe zelenih u Evropskom parlamentu Tomas Vajc.

Izvršne direktorka Društva  Dr Martin Schneider-Jacoby  Zenepa Lika, koja je ove sedmice nagrađena od strane CGO-a posebno za angažman oko zaštite Solane, rekla je da sada posebno treba raditi na njezinoj promociji.

“Imajući u vidu bogatstvo biodiverziteta najmlađeg parka prirode u Crnoj Gori – Ulcinjske solane, stanovništvo koje živi u njenoj neposrednoj blizini ima mogućnost da kreira i razvije kvalitetnu turističku ponudu. Ne samo da se očekuje porast novih grupa posjetilaca, već i duži boravak u pogledu povećanja broja noćenja, produženja turističke sezone, i neposrednih koristi za lokalnu zajednicu, kao i za samu zaštitu ovog jedinstvenog područja“, kazala je ona.

I iz Turističke organizacije Ulcinj najavili su da će u 2020. mnogo više sredstava opredijeliti za promociju Solane na inostranim tržištima, prije svega u Njemačkoj i Velikoj Britaniji.

U svakom slučaju, iz Brisela je poručeno da je odgovornost crnogorskih vlasti da osiguraju održivo i adekvatno finansiranje i upravljanje Ulcinjskom solanom, te da pregovaračko poglavlje 27 neće biti zatvoreno bez pronalaženja održivog rješenja za to područje.  Ali, to je, prije svega, pitanje od sudbinskog značaja za ovu opštinu. Jer, moderni Ulcinj je upravo nastao nakon što je Solana počela da proizvodi slane kristale, daleke 1934. godine.

                                                                                                                    Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo