Povežite se sa nama

OKO NAS

KAD OPŠTINA ULCINJ NE POŠTUJE SOPSTVENE OBAVEZE: Solana na listi čekanja

Objavljeno prije

na

Lokalna uprava prekršila je rok koji je sama sebi postavila za donošenje dokumenata koji bi joj omogućili preuzimanje upravljanja Solanom, pa je sve manje nade da će naredne godine biti berbe soli

 

Proteklo je već 45 dan od roka koji je bio postavljen za izradu Plana upravljanja Solanom, saopšteno je iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP). Prema riječima direktorice te  organizacije Jovane Janjušević, to je bila obaveza  Opštine Ulcinj, odnosno Sekretarijata za komunalne djelatnosti i zaštitu ambijenta.

“Rok je istekao 29. oktobra, a prema našim saznanjima nije čak ni pokrenuta procedura izrade tog plana”, kazala je ona ističući da postoji bojazan da se neće uspostaviti veoma zahtjevna operativna struktura da bi Opština Ulcinj 24. avgusta naredne godine preuzela upravljanje Solanom.

Tu obavezu je lokalna uprava sama sebi postavila krajem juna ove godine donošenjem u opštinskom parlamentu Odluke o proglašenju Solane parkom prirode. Tri mjeseca nakon toga ovaj predivni prostor je konačno uvršten i na Ramsarsku listu zaštićenih močvarnih područja. Očekuje se da će uskoro biti i Natura 2000, čime će stepen njegove zaštite biti na maksimalnom nivou.

Ta teška bitka, koja je vođena preko jedne decenije, dobijena je uz ogromnu podršku svjetskih i evropskih organizacija i institucija, te niza ornitologa i diplomata. No, sada je pred Solanom novo doba u kojem se čitav taj devastirani ekosistem i proizvodnja soli moraju obnoviti kako bi i ptice našle svoj mir, radnici radili, turisti uživali, a Solana donosila prihod gradu i cijeloj zemlji.

Upravo onako kako je to bilo više od sedam decenija, odnosno sve dok tu kompaniju i upravljanje tim prostorom nije preuzeo Eurofond biznismena Veselina Barovića. Solana je ubrzo otišla u stečaj, radnici oćerani, a prostor propadao. Od avgusta 2015. godine najstarijim ulcinjskim preduzećem upravlja Javno preduzeće Nacionalni parkovi Crne Gore.

U Opštini Ulcinj tvrde da imaju plan za osnivanje novog preduzeća koje će upravljati tim područjem.

“To nije tako mali posao, vidjeli smo i prilikom donošenja te odluke. Međutim, nadam se da ćemo početi sa intenziviranjem tih poslova i da ćemo uskoro imati zaokruženu konstrukciju, odnosno sve organe te firme”, kaže potpredsjednica Opštine Hadidža Đoni.

Ona ističe da je ohrabrujuće što je kapitalnim budžetom za narednu godinu Vlada Crne Gore odlučila da milion eura bude utrošeno u obnovu infrastrukture na Solani. No, iz Vlade ne govore ništa o vlasništvu navodeći da je to posao pravosuđa. Privredni sud od 2013. godine čeka na mišljenje Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte, kojim predsjedava premijer, što je uslov za pravosnažno okončanje sudskog postupka za utvrđivanje vlasništva nad zemljištem Solane.

U Evropskoj komisiji ocjenjuju da je ulaganje u infrastrukturu nužno i dobro, ali navode da će za upravljanje tim lokalitetom definisanje najboljeg modela “zavisiti od odluke o vlasništvu, jer je u trenutnim uslovima teško osigurati moguća i održiva ulaganja”.

“EK je i ranije iskazala zabrinutost u vezi sa pitanjem vlasništva nad Solanom, a to što je dio prostora u privatnom vlasništvu firme koja je u bankrotu, jedan je od razloga što ne privlači investitore koji bi ulagali u to močvarno područje”, rekao je donedavni komesar za proširenje  Johanes Han.

Kako vrijeme odmiče izvjesno je da se neće ostvariti druga važna preporuka iz Studije o revitalizaciji Solane, čiju je izradu sa 300.000 eura finansirala EU, a koja se odnosi na pokretanje proizvodnje. Naredna godina biće sedma u nizu bez berbe slanih kristala.

Bivši radnik Solane Veselin Mitrović tvrdi da postoje resursi da se brzo krene u taj proces.

“Mi možemo da radimo jer znamo šta treba. Nama trebaju radnici koji će biti na terenu, pod stručnim nadzorom naših tehnologa. Mi smo napravili detaljan, stručan projekat, samo nas puštite da uđemo i dajte nam malo para”, poručio je on.

Jedan od razloga što se kasni sa svim ovim planovima jeste činjenica što se Opština Ulcinj već pet mjeseci nalazi u finansijskoj blokadi. Odlukom Vrhovnog suda preko šest miliona eura lokalna samouprava je od sredine jula morala da isplati firmi Rekreaturs, koja je poslovala u okviru Atlas grupe, a zbog rušenja objekata na Velikoj plaži početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća. Inače, ta suma je godišnji prihod budžeta  Opštine, pa ona svakako nije u mogućnosti da samostalno bilo što finansira na Solani.

Stoga su oči uprte u centralne vlasti i u evropske fondove.

“Solana je jedinstveni evropski dragulj. Zapadni turisti uživaju u ovakvim predjelima i oni su za njih atraktivniji od bilo kakvog hotela”, rekao je poslanik Grupe zelenih u Evropskom parlamentu Tomas Vajc.

Izvršne direktorka Društva  Dr Martin Schneider-Jacoby  Zenepa Lika, koja je ove sedmice nagrađena od strane CGO-a posebno za angažman oko zaštite Solane, rekla je da sada posebno treba raditi na njezinoj promociji.

“Imajući u vidu bogatstvo biodiverziteta najmlađeg parka prirode u Crnoj Gori – Ulcinjske solane, stanovništvo koje živi u njenoj neposrednoj blizini ima mogućnost da kreira i razvije kvalitetnu turističku ponudu. Ne samo da se očekuje porast novih grupa posjetilaca, već i duži boravak u pogledu povećanja broja noćenja, produženja turističke sezone, i neposrednih koristi za lokalnu zajednicu, kao i za samu zaštitu ovog jedinstvenog područja“, kazala je ona.

I iz Turističke organizacije Ulcinj najavili su da će u 2020. mnogo više sredstava opredijeliti za promociju Solane na inostranim tržištima, prije svega u Njemačkoj i Velikoj Britaniji.

U svakom slučaju, iz Brisela je poručeno da je odgovornost crnogorskih vlasti da osiguraju održivo i adekvatno finansiranje i upravljanje Ulcinjskom solanom, te da pregovaračko poglavlje 27 neće biti zatvoreno bez pronalaženja održivog rješenja za to područje.  Ali, to je, prije svega, pitanje od sudbinskog značaja za ovu opštinu. Jer, moderni Ulcinj je upravo nastao nakon što je Solana počela da proizvodi slane kristale, daleke 1934. godine.

                                                                                                                    Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo