Povežite se sa nama

OKO NAS

KAD OPŠTINA ULCINJ NE POŠTUJE SOPSTVENE OBAVEZE: Solana na listi čekanja

Objavljeno prije

na

Lokalna uprava prekršila je rok koji je sama sebi postavila za donošenje dokumenata koji bi joj omogućili preuzimanje upravljanja Solanom, pa je sve manje nade da će naredne godine biti berbe soli

 

Proteklo je već 45 dan od roka koji je bio postavljen za izradu Plana upravljanja Solanom, saopšteno je iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP). Prema riječima direktorice te  organizacije Jovane Janjušević, to je bila obaveza  Opštine Ulcinj, odnosno Sekretarijata za komunalne djelatnosti i zaštitu ambijenta.

“Rok je istekao 29. oktobra, a prema našim saznanjima nije čak ni pokrenuta procedura izrade tog plana”, kazala je ona ističući da postoji bojazan da se neće uspostaviti veoma zahtjevna operativna struktura da bi Opština Ulcinj 24. avgusta naredne godine preuzela upravljanje Solanom.

Tu obavezu je lokalna uprava sama sebi postavila krajem juna ove godine donošenjem u opštinskom parlamentu Odluke o proglašenju Solane parkom prirode. Tri mjeseca nakon toga ovaj predivni prostor je konačno uvršten i na Ramsarsku listu zaštićenih močvarnih područja. Očekuje se da će uskoro biti i Natura 2000, čime će stepen njegove zaštite biti na maksimalnom nivou.

Ta teška bitka, koja je vođena preko jedne decenije, dobijena je uz ogromnu podršku svjetskih i evropskih organizacija i institucija, te niza ornitologa i diplomata. No, sada je pred Solanom novo doba u kojem se čitav taj devastirani ekosistem i proizvodnja soli moraju obnoviti kako bi i ptice našle svoj mir, radnici radili, turisti uživali, a Solana donosila prihod gradu i cijeloj zemlji.

Upravo onako kako je to bilo više od sedam decenija, odnosno sve dok tu kompaniju i upravljanje tim prostorom nije preuzeo Eurofond biznismena Veselina Barovića. Solana je ubrzo otišla u stečaj, radnici oćerani, a prostor propadao. Od avgusta 2015. godine najstarijim ulcinjskim preduzećem upravlja Javno preduzeće Nacionalni parkovi Crne Gore.

U Opštini Ulcinj tvrde da imaju plan za osnivanje novog preduzeća koje će upravljati tim područjem.

“To nije tako mali posao, vidjeli smo i prilikom donošenja te odluke. Međutim, nadam se da ćemo početi sa intenziviranjem tih poslova i da ćemo uskoro imati zaokruženu konstrukciju, odnosno sve organe te firme”, kaže potpredsjednica Opštine Hadidža Đoni.

Ona ističe da je ohrabrujuće što je kapitalnim budžetom za narednu godinu Vlada Crne Gore odlučila da milion eura bude utrošeno u obnovu infrastrukture na Solani. No, iz Vlade ne govore ništa o vlasništvu navodeći da je to posao pravosuđa. Privredni sud od 2013. godine čeka na mišljenje Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte, kojim predsjedava premijer, što je uslov za pravosnažno okončanje sudskog postupka za utvrđivanje vlasništva nad zemljištem Solane.

U Evropskoj komisiji ocjenjuju da je ulaganje u infrastrukturu nužno i dobro, ali navode da će za upravljanje tim lokalitetom definisanje najboljeg modela “zavisiti od odluke o vlasništvu, jer je u trenutnim uslovima teško osigurati moguća i održiva ulaganja”.

“EK je i ranije iskazala zabrinutost u vezi sa pitanjem vlasništva nad Solanom, a to što je dio prostora u privatnom vlasništvu firme koja je u bankrotu, jedan je od razloga što ne privlači investitore koji bi ulagali u to močvarno područje”, rekao je donedavni komesar za proširenje  Johanes Han.

Kako vrijeme odmiče izvjesno je da se neće ostvariti druga važna preporuka iz Studije o revitalizaciji Solane, čiju je izradu sa 300.000 eura finansirala EU, a koja se odnosi na pokretanje proizvodnje. Naredna godina biće sedma u nizu bez berbe slanih kristala.

Bivši radnik Solane Veselin Mitrović tvrdi da postoje resursi da se brzo krene u taj proces.

“Mi možemo da radimo jer znamo šta treba. Nama trebaju radnici koji će biti na terenu, pod stručnim nadzorom naših tehnologa. Mi smo napravili detaljan, stručan projekat, samo nas puštite da uđemo i dajte nam malo para”, poručio je on.

Jedan od razloga što se kasni sa svim ovim planovima jeste činjenica što se Opština Ulcinj već pet mjeseci nalazi u finansijskoj blokadi. Odlukom Vrhovnog suda preko šest miliona eura lokalna samouprava je od sredine jula morala da isplati firmi Rekreaturs, koja je poslovala u okviru Atlas grupe, a zbog rušenja objekata na Velikoj plaži početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća. Inače, ta suma je godišnji prihod budžeta  Opštine, pa ona svakako nije u mogućnosti da samostalno bilo što finansira na Solani.

Stoga su oči uprte u centralne vlasti i u evropske fondove.

“Solana je jedinstveni evropski dragulj. Zapadni turisti uživaju u ovakvim predjelima i oni su za njih atraktivniji od bilo kakvog hotela”, rekao je poslanik Grupe zelenih u Evropskom parlamentu Tomas Vajc.

Izvršne direktorka Društva  Dr Martin Schneider-Jacoby  Zenepa Lika, koja je ove sedmice nagrađena od strane CGO-a posebno za angažman oko zaštite Solane, rekla je da sada posebno treba raditi na njezinoj promociji.

“Imajući u vidu bogatstvo biodiverziteta najmlađeg parka prirode u Crnoj Gori – Ulcinjske solane, stanovništvo koje živi u njenoj neposrednoj blizini ima mogućnost da kreira i razvije kvalitetnu turističku ponudu. Ne samo da se očekuje porast novih grupa posjetilaca, već i duži boravak u pogledu povećanja broja noćenja, produženja turističke sezone, i neposrednih koristi za lokalnu zajednicu, kao i za samu zaštitu ovog jedinstvenog područja“, kazala je ona.

I iz Turističke organizacije Ulcinj najavili su da će u 2020. mnogo više sredstava opredijeliti za promociju Solane na inostranim tržištima, prije svega u Njemačkoj i Velikoj Britaniji.

U svakom slučaju, iz Brisela je poručeno da je odgovornost crnogorskih vlasti da osiguraju održivo i adekvatno finansiranje i upravljanje Ulcinjskom solanom, te da pregovaračko poglavlje 27 neće biti zatvoreno bez pronalaženja održivog rješenja za to područje.  Ali, to je, prije svega, pitanje od sudbinskog značaja za ovu opštinu. Jer, moderni Ulcinj je upravo nastao nakon što je Solana počela da proizvodi slane kristale, daleke 1934. godine.

                                                                                                                    Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo