Povežite se sa nama

OKO NAS

GUŽVE U SAOBRAĆAJU U PODGORICI: Nekvalitetan javni prevoz – nečistiji grad  

Objavljeno prije

na

Vožnja Podgoricom nedjeljama je nepodnošljiva. Rješenje za sve češće gužve u saobraćaju leži u kvalitetnom gradskom prevozu, kojim se Glavni grad ne može pohvaliti i poboljšanju uslova za aktivne modele prevoza – prije svega biciklizam. I pješačenje, naravno

 

Posljednjih nekoliko nedjelja saobraćaj u Podgorici obilježile su ogromne  gužve. Gradom se jedva kreće, a parking mjesto je gotovo nemoguće pronaći.

U Crnoj Gori je na kraju prošle godine registrovano oko 235 385 vozila, od čega oko 74 hiljade putničkih automobila samo u Podgorici. Prema posljednjim podacima MONSTAT-a, u 2019. godini je za sada registrovano oko 186 756 vozila, od čega samo u Podgorici 56 349 automobila. To je pritisak koji grad sa ovakvim prostorno urbanističkim uređenjem ne može da izdrži.

,,Vožnja gradom postaje mučna. Svakoga dana sate potrošim čekajući na semaforima. Ni skorašnja odluka o minimalnoj i maksimalnoj cijeni za taksi prevoz, kojom je predviđeno naplaćivanje starta vožnje, nije znatno doprinijela smanjenju gužvi u saobraćaju. Ljudi, i pored većih cijena, i dalje jednako potražuju taksi službe”, kaže za Monitor zaposleni u jednom taksi udruženju, koji je želio da ostane anoniman.

U Podgorici se, gledajući redosljed vožnje, na gradske autobuse čeka u prosjeku  pola sata do četrdeset minuta. S uobičajenim kašnjenjima to je mnogo duže. U Zagrebu oko dvadeset minuta. U Sloveniji postoji dijeljenje automobila ili car sharing, vrsta alternativnog prevoza koja je u nekim slučajevima dvostruko brža i jeftinija od javnog.

Iz NVO Biciklo.me Sonja Dragović za Monitor kaže da se saobraćaj u Podgorici do sada nije razvijao u skladu sa principima održivog razvoja i poštovanja životne sredine: ,,Saobraćajna infrastrukura razvijana je sa ciljem da privremeno budu riješeni problemi loše saobraćajne povezanosti i saobraćajnih gužvi u pojedinim djelovima grada, a automobil  je bio podrazumijevano prevozno sredstvo. Situacija na podgoričkim ulicama pokazuje da ovaj pristup mora da se mijenja”.

Iz ove nevladine organizacije ističu da je neophodno formirati kvalitetan i pristupačan sistem javnog prevoza i poboljšati uslove za aktivne modele prevoza u gradu – prije svega biciklizam. I pješačenje.

Svaki novi infrastrukturni projekat u Podgorici morao bi da uključuje i odgovarajuću biciklističku infrastrukturu, vodeći računa da se ne naruši kvalitet prostora za pješake.

,,Postojeći biciklistički koridori doprinijeli su da veći broj građana Podgorice počne da koristi biciklo kao prevozno sredstvo u svakodnevnim aktivnostima – za putovanje do posla, škole, pijace… No, potrebno je širenje mreže biciklističkih staza van centra grada i unaprijediti javne parkinge za bicikla i spremišta u okviru stambenih zgrada. Velika je šteta što rekonstrukcija donjogoričkog bulevara nije obuhvatila i izgradnju biciklističke staze”, kažu iz NVO Biciklo.me.

Mnogi gradovi u svijetu se suočavaju sa haotičnim saobraćajem. Talin, glavni grad Estonije, bio je u sličnom stanju kao Podgorica, kada su se čelnici dosjetili da bi uvođenjem besplatnog javnog prevoza mogli da stanu na put aerozagađenju i čestim gužvama. Stanovnicima registrovanim u ovoj opštini dostupna je besplatna upotreba autobusa, trolejbusa i tramvaja još od 2013. godine. Edgar Savisar, bivši gradonačelnik Talina, ovaj projekat je nazvao 13. Plata, jer porodice, zahvaljujući besplatnom prevozu, godišnje uštede mjesečnu zaradu.

,,Zaradili smo dvostruko više nego što smo izgubili od uvođenja besplatnog prevoza. Zabiljeležen je porast od 25 hiljada registrovanih stanovnika na već zvanično prijavljenih 416 hiljada od kojih lokalne vlasti dobijaju hiljadu eura godišnje poreza na dohodak po glavi stanovnika. Cijene parkinga su porasle, ali se niko ne žali, jer postoji besplatna alternativa. Vlada planira da ovakav princip uvede i u druge estonske gradove”, istakao je za Gardijan Alan Alakula, šef kancelarije Evropske unije u Talinu.

Čelnici u Podgorici se ovakvog ili sličnog riješenja nisu sjetili. Naprotiv, cijena autobuske karte je od 2013. godine, kada je iznosila 50 centi, gotovo udvostručena.  Autobuskih stajališta koja imaju elektronska obaviještenja o redu vožnje, mobilne aplikacije javnog prevoza kojom bi se svakodnevna putovanja lakše organizovala, sistema elektronskih karata ili autobusa sa eko motorima još uvijek nema. O tačnosti javnog prevoza da i ne govorimo. Bilo bi to previše za ekološku državu Crnu Goru koja, kao što znamo, liderski gazi putem evropskih integracija.

Iz NVO Biciklo.me imaju dobru vijest: u toku je izrada Plana održive urbane mobilnosti za Podgoricu, kroz koji bi uskoro trebalo da bude implementiran niz mjera za poboljšanje stanja u saobraćaju. ,,Na smanjenje gužve u gradu drastično bi uticalo regulisanje česte nesavjesne prakse vozača da se parkiraju na trotoarima, zelenim površinama ili na sredini ulice sa upaljenim žmigavcima. I izgradnja podzemnih i nadzemnih pješačkih prelaza na mjestima gdje pješaci najčešće prolaze bi pomogla u riješenju ovog problema”, kaže Monitorov anonimni sagovornik sa početka teksta.

Danski parlament usvojio je nacionalnu strategiju za bicikliste. Cilj im je da  smanje gužvu u saobraćaju i nivo ugljen dioksida a poboljšaju ekonomiju i zdravlje stanovnika.

,,Nemoguće je da istovremeno ovoliko koristimo automobile, a da izbjegnemo zagađenje i gužve“, konstatuje Sonja Dragović.

Na javnoj tribini Bolji saobraćaj, bolji grad koju je NVO Biciklo.me organizovala u maju 2018. godine, predstavnice i predstavnici svih većih političkih partija u Podgorici složili su se sa idejom o zatvaranju centra grada za motorizovani saobraćaj. ,,Oni očekuju da će se građani buniti protiv ovakvog rješenja i da je potrebno razviti detaljnu strategiju prije pokretanja ovakve inicijative. Planovi za zatvaranje centra grada za saobraćaj sprovedeni su u nizu evropskih gradova, sa dobrim ekološkim i ekonomskim rezultatima. Primjera dobre prakse iz kojih je moguće učiti ima dovoljno”, kažu iz ovog nevladinog udruženja.

Da bi došlo do smanjenja intenziteta saobraćaja potrebno je i umanjiti broj dostupnih parking mjesta. Oslo je i po površini i po broju stanovnika veće od Podgorice oko četiri puta, a u u centru grada ima svega 650 parking mjesta. Najavljeno je da će i ta mjesta biti uklonjena i da će umjesto njih biti postavljene biciklističke staze i urbani mobilijar.

U Podgorici glavne prepreke biciklistima predstavljaju rizik od krađe bicikla, nerazvijena biciklistička infrastruktura i nedovoljna vidljivost biciklista kao učesnika u saobraćaju.

Upotreba zastarelih vozila, nedovoljna pouzdanost i usaglašenost linija različitih prevoznika, kao i cijena karata, najčešće su zamjerke sistemu javnog prevoza.

To su i razlozi zbog kojih se Podgoričani uglavnom odlučuju za automobil. Vrijeme je da primijete: to nije gradsko prevozno sredstvo budućnosti.

                                                                                                                                                                 Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo