Povežite se sa nama

OKO NAS

PLANIRANA POVEĆANJA ZA SOCIJALNA DAVANJA IZ BUDŽETA: Osjetljiviji za muke sugrađana u izbornoj godini

Objavljeno prije

na

Lokalne vlasti u većini opština za narednu godinu planiraju da budu darežljivije prema socijalno ugroženim građanima, studentima,  porodicama sa novorođenom djecom…Iako smatraju indikativnim što povećanje tih naknada dolazi u izbornoj godini, predstavnici opozicije nerado dižu ruke protiv takvih odluka

 

Rijetke su crnogorske opštine, čak i  među onima siromašnijima na sjeveru, koje za narednu, izbornu godinu,  nacrtima budžeta,  nijesu planirali povećanje  iznosa za jednokratne socijalne pomoći, naknade za novorođenu djecu ili stipendije. Svoje planove pravdaju brigom o natalitetu, o odseljavanju  ili o sve većem brojem siromašnih sugrađana. Predstavnici  lokalnih vlasti na sjeveru tvrde i da se povećanje te vrste davanja ne može dovesti u vezu  sa činjenicom da je pred nama izborna godina.

Jednokratne socijalne pomoći ili stavku u budžetu „transferi pojedincima“ , prema predlozima odluka budžeta za 2020. godinu, u odnosu na ovu, povećali su, između ostalih,  Plav, Pljevlja, Žabljak, Kolašin, Mojkovac… Ta vrsta davanja, iako prilično visoka, ostala je identična ovogodišnjem iznosu u beranskoj opštini.

Za jednokratne socijalne pomoći u pljevaljskom je  budžetu za narednu godinu  predloženo neznatno povećanje, a za skoro 20.000 eura povećana su ostala davanja pojedincima. Tako će iz pljevaljske opštinske kase u tu svrhu, prema nacrtu budžeta,  biti potrošeno čak 144. 000 eura. Trećina od toga za naknade za novorođenu djecu.

U Plavu su ove godine sugrađanima na ime jednokratnih socijalnih pomoći isplatili 8.300, a za narednu su planirali 9.000. eura. Stavka „ostali transferi pojedincima“, sa ovogodišnjih  15.000 , uvećana je na , za narednu godinu,  planiranih 22. 000 eura. Kako piše u nacrtu budžeta te opštine  15.000 biće potrošeno za  naknade za novorođeno dijete, 5.000 za knjige za prvake, a 2.000 eura za stipendije studentima i učenicima.  Uz nacrt budžeta nije bilo obrazloženja zbog čega su povećana ta davanja.

I na Žabljaku su planirali da naredne godine budu osjetljiviji za  socijalne probleme sugrađana, pa su, u odnosu na ovu godinu, sva socijalna davanja i naknade povećali za po 1.000 eura.

Velike iskorake u brizi o sugrađanima, odnsosno, kako kažu, o natalitetu,  u izbornoj godini,  napravće i u Mojkovcu i Kolašinu. Odlukom o pravima iz socijalne i dječje zaštite, kako je objasnio predsjednik Opštine Mojkovac Ranko Mišnić, predviđene su     jednokratna pomoć,  naknada za novorođeno dijete i novčana pomoć u školovanju. On za Monitor tvrdi da će iznos za jednokratne socijalne pomoći naredne biti isti kao i ove godine.

„Novina za 2020. godinu je povećanje linije koja se odnosi na naknadu za novorođenu djecu, a u okviru je socijalnih davanja. Ta  linija je sa planiranih 10.  000,  za 2019-u,  uvećana je na 15. 000 eura unacrtu budžeta za 2020.godinu,  Imajući u vidu da je urađen nacrt izmjenepostojeće Odluke,  kojim je predviđeno da se naknada za novorođenudjecu sa 100 poveća na 150 eura za prvo novorđeno dijete, 200 za drugo, 300  za treće, 400 eura za četvro…“- objašnjava Mišnjić.

Opština Kolašin će , takođe,  značajno povećati  naknade za novorođeno dijete. To je predviđeno izmjenama i dopunama dosadašnje odluke o jednokratnim socijalnim davanjima, što su minule sedmice jednoglasno prihvatili svi odbornici lokalnog parlamenta.

Kako je planirano, ubuduće, za prvorođeno dijete roditelji će dobijati 150, za drugorođeno 200, a za trećerođeno 250 i za četvrtorođeno 300 eura.  Po 350 eura porodicama će biti iz opštinske kase isplaćeno za petorođeno i svako sledeće dijete. Novorođeni blizanci dobiće 500, a “trojke” duplo više.

Razlog za povećanja te vrste davanja, kako je Monitoru kazao predsjednik Opštine Milosav Bulatović,  je činjenica što je Kolašin godinama među opštinama u kojima je zabilježen negativan prirodni priraštaj. „Takođe, u našoj opštini konstantano se povećava    iseljavanje stanovništva. Iz ovih razloga, uz dodjelu besplatnih udžbenika za učenike razreda razreda osnovne škole,  predložena  je izmjena  Odluke o jednokratnim socijalnim davanjima kojom je predviđen  povećan iznos naknade za opremu za svako novorođeno dijete. To  je jedan od vidova pomoći za porodice koje ostaju da žive u Kolašinu „- tvrdi on.

Opština  Kolašin je prošle godine, u odnosu a prethodnu, duplo povećala iznos za jednokratne socijalne pomoći. Za narednu godinu planirano je da se iz opštinske kase za taj vid pomoći sugrađanima izdvoji 15.000 eura.

Bulatović kaže da zbog velikog broja sugrađana u stanju socijalne potrebe Opština Kolašin tokom godine dobija veliki broj zahtjeva za jednokratne socijalne pomoći. Zahtjevi se uglavnom odnose na pomoć u liječenju, ogrjevu i zadovoljenju osnovnih životnih potreba.

Maksimalan iznos koji može da pripadne jednom korisniku, kaže predsjednik Opštine Kolašin  je 270 eura na godišnjem nivou „Međutim,  zbog nedostatka finansijskih sredstava ta pomoć iznosi od 50 do 100 eura. U prvih 10 mjeseci ove godine  isplaćeno je 12.540 eura po tom osnovu“- tvrdi Bulatović.

Opozicija ne problematizuje previše povećanje socijalnih davanja, iako su, kako tvrde svjesni „mogućih i vrlo vjerovatnih zloupotreba.“  Niti vjeruju da će se povećanjem te vrste davanja popraviti socijalna slika sjevera niti dižu ruku protiv takvih odluka. Usprotiviti se bilo kojoj vrsti socijalnih davanja stvara, pravda se opozicija, vrlo ružnu sliku kod građana.

„Iako je indikativno što je ovakva odluka predložena  uoči parlamentarnih izbora, Demokrate će je podržati. Međutim, vlast tradicionalno bježi od ogovornosti,  jer problem je sistemski.  Neće se ovim naknadama značajno popraviti stanje na devastiranom sjeveru. „- kazao je odbornik Demokrata Vladimir Martinović, obrazlažući stav svoje partije, prilikom glasanja, na sjednici kolašinske Skupštine opštine.

Jednokratne socijalne pomoći, objašnjava Mišnić, obuhvataju novčanu pomoć ili pomoć u robi, a visina, oblik i obim jednokratne pomoći određuje se u zavisnosti od potrebe pojedinca, odnosno  porodice i materijalnih mogućnosti opštine. Iako o zahtjevima za tu vrstu davanja, prema pravilima, odlučuje komisija, Mišnic prizaje da nekad i on donese takvu odluku samostalno.

„U postupku rješavanja po zahtjevima za ostvarivanje prava na jednokratnu pomoć nadležni organ obrazuje komisiju od tri člana, koju čine  predstavnici Centra za socijalni rad, Doma zdravlja i lokalne uprave.Izuzetno, u slučuja kada je neophodno hitno otkloniti negativne posljedice nastale za  pojedinca, odnosno porodicu,  i predsjednik Opštine može odlučiti po zahtjevu za dodjelu jednokratne pomoći.“-  kaže on.

Uglavnom,  vlast koja proizvodi sirotinju socijalnim davanjima  igra ulogu darodavca. Oni koji se rvu s teškom nemaštinom, poklonu ne gledaju u zube. Mnogi će na  dan izbora glasom za vlast iskazati svoju zahvalnost.

                                                                    Dragana ŠĆEPANOVIĆ  

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo