Povežite se sa nama

OKO NAS

PLANIRANA POVEĆANJA ZA SOCIJALNA DAVANJA IZ BUDŽETA: Osjetljiviji za muke sugrađana u izbornoj godini

Objavljeno prije

na

Lokalne vlasti u većini opština za narednu godinu planiraju da budu darežljivije prema socijalno ugroženim građanima, studentima,  porodicama sa novorođenom djecom…Iako smatraju indikativnim što povećanje tih naknada dolazi u izbornoj godini, predstavnici opozicije nerado dižu ruke protiv takvih odluka

 

Rijetke su crnogorske opštine, čak i  među onima siromašnijima na sjeveru, koje za narednu, izbornu godinu,  nacrtima budžeta,  nijesu planirali povećanje  iznosa za jednokratne socijalne pomoći, naknade za novorođenu djecu ili stipendije. Svoje planove pravdaju brigom o natalitetu, o odseljavanju  ili o sve većem brojem siromašnih sugrađana. Predstavnici  lokalnih vlasti na sjeveru tvrde i da se povećanje te vrste davanja ne može dovesti u vezu  sa činjenicom da je pred nama izborna godina.

Jednokratne socijalne pomoći ili stavku u budžetu „transferi pojedincima“ , prema predlozima odluka budžeta za 2020. godinu, u odnosu na ovu, povećali su, između ostalih,  Plav, Pljevlja, Žabljak, Kolašin, Mojkovac… Ta vrsta davanja, iako prilično visoka, ostala je identična ovogodišnjem iznosu u beranskoj opštini.

Za jednokratne socijalne pomoći u pljevaljskom je  budžetu za narednu godinu  predloženo neznatno povećanje, a za skoro 20.000 eura povećana su ostala davanja pojedincima. Tako će iz pljevaljske opštinske kase u tu svrhu, prema nacrtu budžeta,  biti potrošeno čak 144. 000 eura. Trećina od toga za naknade za novorođenu djecu.

U Plavu su ove godine sugrađanima na ime jednokratnih socijalnih pomoći isplatili 8.300, a za narednu su planirali 9.000. eura. Stavka „ostali transferi pojedincima“, sa ovogodišnjih  15.000 , uvećana je na , za narednu godinu,  planiranih 22. 000 eura. Kako piše u nacrtu budžeta te opštine  15.000 biće potrošeno za  naknade za novorođeno dijete, 5.000 za knjige za prvake, a 2.000 eura za stipendije studentima i učenicima.  Uz nacrt budžeta nije bilo obrazloženja zbog čega su povećana ta davanja.

I na Žabljaku su planirali da naredne godine budu osjetljiviji za  socijalne probleme sugrađana, pa su, u odnosu na ovu godinu, sva socijalna davanja i naknade povećali za po 1.000 eura.

Velike iskorake u brizi o sugrađanima, odnsosno, kako kažu, o natalitetu,  u izbornoj godini,  napravće i u Mojkovcu i Kolašinu. Odlukom o pravima iz socijalne i dječje zaštite, kako je objasnio predsjednik Opštine Mojkovac Ranko Mišnić, predviđene su     jednokratna pomoć,  naknada za novorođeno dijete i novčana pomoć u školovanju. On za Monitor tvrdi da će iznos za jednokratne socijalne pomoći naredne biti isti kao i ove godine.

„Novina za 2020. godinu je povećanje linije koja se odnosi na naknadu za novorođenu djecu, a u okviru je socijalnih davanja. Ta  linija je sa planiranih 10.  000,  za 2019-u,  uvećana je na 15. 000 eura unacrtu budžeta za 2020.godinu,  Imajući u vidu da je urađen nacrt izmjenepostojeće Odluke,  kojim je predviđeno da se naknada za novorođenudjecu sa 100 poveća na 150 eura za prvo novorđeno dijete, 200 za drugo, 300  za treće, 400 eura za četvro…“- objašnjava Mišnjić.

Opština Kolašin će , takođe,  značajno povećati  naknade za novorođeno dijete. To je predviđeno izmjenama i dopunama dosadašnje odluke o jednokratnim socijalnim davanjima, što su minule sedmice jednoglasno prihvatili svi odbornici lokalnog parlamenta.

Kako je planirano, ubuduće, za prvorođeno dijete roditelji će dobijati 150, za drugorođeno 200, a za trećerođeno 250 i za četvrtorođeno 300 eura.  Po 350 eura porodicama će biti iz opštinske kase isplaćeno za petorođeno i svako sledeće dijete. Novorođeni blizanci dobiće 500, a “trojke” duplo više.

Razlog za povećanja te vrste davanja, kako je Monitoru kazao predsjednik Opštine Milosav Bulatović,  je činjenica što je Kolašin godinama među opštinama u kojima je zabilježen negativan prirodni priraštaj. „Takođe, u našoj opštini konstantano se povećava    iseljavanje stanovništva. Iz ovih razloga, uz dodjelu besplatnih udžbenika za učenike razreda razreda osnovne škole,  predložena  je izmjena  Odluke o jednokratnim socijalnim davanjima kojom je predviđen  povećan iznos naknade za opremu za svako novorođeno dijete. To  je jedan od vidova pomoći za porodice koje ostaju da žive u Kolašinu „- tvrdi on.

Opština  Kolašin je prošle godine, u odnosu a prethodnu, duplo povećala iznos za jednokratne socijalne pomoći. Za narednu godinu planirano je da se iz opštinske kase za taj vid pomoći sugrađanima izdvoji 15.000 eura.

Bulatović kaže da zbog velikog broja sugrađana u stanju socijalne potrebe Opština Kolašin tokom godine dobija veliki broj zahtjeva za jednokratne socijalne pomoći. Zahtjevi se uglavnom odnose na pomoć u liječenju, ogrjevu i zadovoljenju osnovnih životnih potreba.

Maksimalan iznos koji može da pripadne jednom korisniku, kaže predsjednik Opštine Kolašin  je 270 eura na godišnjem nivou „Međutim,  zbog nedostatka finansijskih sredstava ta pomoć iznosi od 50 do 100 eura. U prvih 10 mjeseci ove godine  isplaćeno je 12.540 eura po tom osnovu“- tvrdi Bulatović.

Opozicija ne problematizuje previše povećanje socijalnih davanja, iako su, kako tvrde svjesni „mogućih i vrlo vjerovatnih zloupotreba.“  Niti vjeruju da će se povećanjem te vrste davanja popraviti socijalna slika sjevera niti dižu ruku protiv takvih odluka. Usprotiviti se bilo kojoj vrsti socijalnih davanja stvara, pravda se opozicija, vrlo ružnu sliku kod građana.

„Iako je indikativno što je ovakva odluka predložena  uoči parlamentarnih izbora, Demokrate će je podržati. Međutim, vlast tradicionalno bježi od ogovornosti,  jer problem je sistemski.  Neće se ovim naknadama značajno popraviti stanje na devastiranom sjeveru. „- kazao je odbornik Demokrata Vladimir Martinović, obrazlažući stav svoje partije, prilikom glasanja, na sjednici kolašinske Skupštine opštine.

Jednokratne socijalne pomoći, objašnjava Mišnić, obuhvataju novčanu pomoć ili pomoć u robi, a visina, oblik i obim jednokratne pomoći određuje se u zavisnosti od potrebe pojedinca, odnosno  porodice i materijalnih mogućnosti opštine. Iako o zahtjevima za tu vrstu davanja, prema pravilima, odlučuje komisija, Mišnic prizaje da nekad i on donese takvu odluku samostalno.

„U postupku rješavanja po zahtjevima za ostvarivanje prava na jednokratnu pomoć nadležni organ obrazuje komisiju od tri člana, koju čine  predstavnici Centra za socijalni rad, Doma zdravlja i lokalne uprave.Izuzetno, u slučuja kada je neophodno hitno otkloniti negativne posljedice nastale za  pojedinca, odnosno porodicu,  i predsjednik Opštine može odlučiti po zahtjevu za dodjelu jednokratne pomoći.“-  kaže on.

Uglavnom,  vlast koja proizvodi sirotinju socijalnim davanjima  igra ulogu darodavca. Oni koji se rvu s teškom nemaštinom, poklonu ne gledaju u zube. Mnogi će na  dan izbora glasom za vlast iskazati svoju zahvalnost.

                                                                    Dragana ŠĆEPANOVIĆ  

Komentari

Izdvojeno

AZBESTNE CIJEVI I DALJE U VODOVODIMA: Prosipanje vode i vremena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Azbestno-cementne cijevi jedan su od razloga što vodovodi u Crnoj Gori u svojim sistemima bilježe prosječne gubitke od blizu 70 odsto. Voda otiče mimo cijevi, kao i vrijeme da se šteta i rizici po zdravlje preduprijede. Projekat zamjene ovih cijevi, za koji je potrebno oko 150 miliona eura zastao je – ne samo zbog para, već i politike

 

Zbog zdravstvene zaštite i ogromnih tehničkih gubitaka u vodovodnim mrežama već godinama se upozorava na neophodnost zamjene azbestno-cementnih cijevi. U Crnoj Gori imamo vodovodnu mrežu od preko 600 kilometara cijevi napravljenih smješom azbesnih vlakana i cementa, materijala koji su izbačeni iz upotrebe u Evropskoj uniji još 2005. godine. U Crnoj Gori zabrana stavljanja u promet i upotrebu azbesta uvedena je Zakonom o životnoj sredini iz 2016.

Privilegiju da ne piju vodu iz azbestno-cementnih cijevi trenutno imaju samo stanovnici Plužina i Petnjice. Drugi mogu jedino da se tješe kako ne postoje pouzdani dokazi o štetnom uticaju unošenja azbestnih vlakana u organizam – ako se piju. Ako se ta vlakna udišu, dokazano su kancerogena. Iz Instituta za javno zdravlje su ranije objasnili da nijesu dovoljno razjašnjeni svi detalji u pogledu zdravstvenih efekata unošenja azbesta putem vode za piće koja prolazi kroz azbestno-cementne cijevi. Ipak se smatra da je ovakav unos daleko manje značajan sa zdravstvenog aspekta od udisanja čestica azbesta. Svjetska zdravstvena organizacija do sada nije utvrdila kancerogenost azbesta unijetog gutanjem tečnosti, pa zbog toga i ne postoje smjernice o dozvoljenoj količini u vodi. Prepoznat je rizik za radnike koji rade na uklanjanju azbestnih cijevi, jer mogu udahnuti čestice ovog materijala.

Ono što se sa sigurnošću zna je da cijevi imaju nedostatak zbog velikog gubitka vode koja protiče kroz njih – do dvije trećine.

U rješavanje ovog problema krenulo se 2019. godine, ali se nije daleko odmaklo. NVO Udruženje za unaprijeđenje vodosnadbijevanja, tretman i odlaganje otpadnih voda Crne Gore uz finansijsku podršku UNDP-a, od 9.050 eura, realizovalo je projekat Zamjena azbestnih cijevi u vodovodnim mrežama Crne Gore. Urađeni su projektni zadaci za 21 opštinu i prikupljeni podaci o ukupnoj dužini azbestnih cijevi u gradskim vodovodima koja iznosi 614,21 kilometar.

Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma za Monitor objašnjavaju da ,,naredni korak koji je trebao da uslijedi jeste izrada Glavnog projekta zamjene azbestno-cementnih cijevi u vodovodnim mrežama i obezbjeđivanje finansijskih sredstava za implementaciju projekta. Izrada Glavnih projekata rekonstrukcije azbestno-cementnih cijevi je aktivnost koja je definisana i Akcionim planom za ispunjavanje završnih mjerila za Poglavlje 27- životna sredina i klimatske promjene. Nosilac aktivnosti je Udruženje za unapređenje vodosnabdijevanja, tretman i odvođenje otpadnih voda Crne Gore”.

NVO Udruženje vodovoda i Zajednica opština obratili su se Eko-fondu sa zahtjevom za uključivanje u projekat i finansijsku podršku. ,,Imajući u vidu da je prema procjenama Udruženja potrebno oko 150 miliona eura za realizaciju projekta i ograničena finansijska sredstva kojima raspolaže Eko-fond, dogovoreno je da Eko-fond može pružiti finansijsku podršku samo za izradu Glavnog projekta zamjene azbestno-cementnih cijevi”, kazao je za Monitor Draško Boljević, izvršni direktor Eko-fonda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ČEREČENJE SOLANE I ULCINJSKIH PREDUZEĆA: Grad stečaj

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stečaj je jedna od najneomiljenijih riječi u Ulcinju. Stečajem su redovno urnisana sva nekadašnja uspješna ovdašnja  preduzeća, počevši od Agroulcinja preko građevinske firme Primorje i Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera pa sve do Solane. Zato se očekuje da će specijalni tužilac otvoriti istrage i u ovim slučajevima

 

Slučaj ulcinjske Solane pokazuje šta su pohlepa i gramzivost, uz asistenciju države u stanju da devastiraju u kratkom roku. Agonija najstarije ulcinjske kompanije kreće 2004. godine kada Eurofond, koji je kontrolisao biznismen Veselin Barović, postaje većinski vlasnik Solane Bajo Sekulić u stečaju, za oko 800.000 eura. Godinu kasnije pokreće se postupak ,,programiranog stečaja” zbog duga za struju od 13.000 eura, a u međuvremenu, Eurofond podiže kredite zalažući imovinu Solane i emitujući akcije. Banke istovremeno stavljaju pod hipoteku milione kvadratnih metara zemljišta u neposrednom zaleđu Velike plaže.

Nekadašnji rukovodilac finansija u Solani Veselin Saša Mitrović kaže da je najteži udarac ta kompanija doživjela 2010. godine kada je, kako tvrdi, ukradeno 20 hiljada tona soli i milion eura iz blagajne. „Tada je i stavljena tačka na rad Solane, a radnici opljačkani. Kasnije i izbačeni na ulicu, a da niko nije odgovarao za to. I danas kada pitate te ljude iz Privrednog suda oni govore da su radili sve po zakonu!? Zato ih mi radnici i zovemo stečajna mafija“, naglašava Mitrović.

Konačno, 2011. godine uveden je u ovu firmu klasični stečaj rješenjem Privrednog suda. Od tada kontrola nad čitavom Solanom, ostacima ostataka njene pokretne i nepokretne imovine, kao i finansijskim sredstvima, prelazi kompletno u Podgoricu.

U posljednjih deset godina organizovano  je 15 neuspješnih pokušaja prodaje imovine Solane iako je bilo sporno da li Eurofond ima pravo na korišćenje ili svojine nad zemljištem. Ovi javni oglasi služili su da  bi se kupovalo vrijeme dok se ne završi posao definitivnog uništenja Solane.

Već deveta je godina da na Solani nema berbe soli, koja je preduslov da se očuva njen biodiverzitet, te da ona i dalje bude raj za ptice, što je čini staništem koje je važno u svjetskim okvirima. Zato se ona posebno navodi u svim godišnjim izvještajima Evropske komisije za Crnu Goru.

Stečajni postupak još traje, a u toku je procedura kojom se cjelokupna imovina Solane nastoji uknjižiti kao državna svojina, dok bi Vlada Crne Gore bila označena kao nosilac prava raspolaganja. Stečajni upravnik Solane, Žarko Ostojić, najavio je čak da će podnijeti tužbe Upravnom i Privrednom sudu, zbog odluke Savjeta za privatizaciju da ne pretvori pravo korišćenja u pravo svojine, odnosno da je imovina Solane državna svojina.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NACIONALNI PARK PROKLETIJE ŽRTVA BESPRAVNE GRADNJE: Uništavanje šume na privatnom posjedu zakon ne prepoznaje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gusinjanin Đ.V. u potpunosti je uništio planinarsku stazu ka Volušnici u zaštićenom području Nacionalnog parka (NP) Prokletije – dolini Grebaje, kada je odlučio da postojeći putić proširi i produži kako bi došao do svog posjeda. Reakcija nadležnih službi je zakasnila

 

Planinarska staza ka Volušnici u zaštićenom području Nacionalnog parka (NP) Prokletije – dolini Grebaje u potpunosti je uništena kada je Gusinjanin Đ.V, uz pomoć građevinskih mašina odlučio da postojeći putić proširi i produži kako bi došao do svog posjeda. Reakcija nadležnih službi je zakasnila. Prilikom probijanja puta dužine kilometar, oko 300 stabala oboreno je, srušeno, polomljeno ili iščupano, a zemljište isprevrtano.

Radovi su trajali dva dana, 6. i 7. maja. Prema riječima direktora NP Prokletije Marinka Bajraktarovića, nadzornik tog terena je drugog dana radova čuo mašine i zaustavio ih. Uprava nacionalnog parka o tome je obavijestila Upravu za inspekcijske poslove i Komunalnu inspekciju Opštine Gusinje dva dana kasnije – 9. maja. Inspekcija je na lice mjesta izašla sjutradan, a nadzoru su prisustvovali direktor i radnik službe zaštite NP Prokletije i Đ.V. Tada je konstatovano da su radovi sprovedeni na zemljištu u vlasništvu Gusinjanina. Oko 400 metara staze, širine tri metra, vlasnik je proširio, i taj se dio nalazi u trećoj zoni zaštite NP Prokletije. Ostalih 600 metara je u potpunosti novoizgrađen put, i to u drugoj zoni zaštite parka.

,,Nijesmo dali saglasnost za izvođenje radova u zaštićenom području Prokletija. U toku je proces u kome su preduzete mjere u saradnji sa Upravom za inspekcijske poslove i lokalnom upravom u Gusinju. Obiđen je teren, sačinjen izvještaj, a radovi su stopirani u istom trenutku kada ih je nadzornik uočio, i ne stoje tvrdnje da su se nelegalne radnje vršile naočigled zaposlenih u NP Prokletije, već su sve radnje učinjene po važećim zakonskim procedurama”, naveli su iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) u saopštenju.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo