Povežite se sa nama

OKO NAS

ŠVERC ILEGALNIM PUTEVIMA PREMA SUSJEDIMA: Šuplje kao – granica

Objavljeno prije

na

Prema susjednim državama, iz Crne Gore vode desetine ilegalnih graničnih prelaza, kojima, osim terenskih vozila, mogu preći čak i šleperi

 

Kada je Granična policija susjedne Bosne i Hercegovine ovih dana zaplijenila trideset i šest hiljada kutuja različitih vrsta cigareta bez akciznih markica, koje su pokušane da se u tu državu prokrijumčare iz Crne Gore, stigla je još jedna potvrda da je Crne Gora lider u region kada je šverc u pitanju.

Pokušaj krijumčarenja, kako je saopšteno, otkriven je na području Bileće kada je više NN osoba pokušalo prokrijumčariti cigarete iz Crne Gore u BiH.

Navodi se da su osumnjičeni pobjegli iz vozila nakon što su ugladali pripadnike Granične policije BiH.

“O događaju su obaviješteni tužilac Tužilaštva BiH i sudija za prethodni postupak Suda BiH, prema čijoj je naredbi izvršen pretres dva vozila u kojima su krijumčarene cigarete. Tržišna vrijednost krijumčarenih cigareta procjenjuje se na oko 150.000 KM. Pripadnici GPBiH, pod nadzorom tužioca Tužilaštva BiH, poduzimaju daljnje mjere i radnje u vezi navedenog događaja” – saopšteno je iz Granične policije BiH.

I ovaj slučaj je potvrdio da osim legalnih graničnih prelaza prema susjednim državama, iz Crne Gore u te države vode desetine dobro poznatih ilegalnih graničnih prelaza, kojima, osim terenskih vozila, mogu preći čak i šleperi.

Monitorov dobro obaviješteni izvor kaže da se iz Crne Gore prema Bosni i Hercegovini ilegalno prelazi preko čak pet, pa i do šest puteva.

„Ovi putevi vode iz više opština. Jedan od poznatijih policijski neobezbijeđenih puteva je onaj kojim se od Risna i Graba, preko Kruševice stiže do Trebinja. Riječ je o starom austrougraskom putu“ – kaže naš  sagovornik.

Prema njegovim riječima makar dva ilegalna puta prema Bosni i Hercegovini vode iz pravca Nikšića.

„Jedan je preko sela Crkvice i tim putem se stiže do Bileće. To je  put gdje su zaplijenjene cigarete u ovom slučaju koji navodite. Drugi put je Grahovo – Nudo – selo Aranđelovo, koji vodi do Trebinja“ – objašnjava naš sagovornik.

U Bosnu i Hercegovinu se ilegalno može stići i sa područja Pljevalja. Jedan od tih puteva vodi preko planine Kovač, i izlazi na Čajniče.

„Drugi je onaj koji vodi prema Foči ili Srbinju, preko Krnje jele i sela Šula“ – kaže Monitorov dobro obaviješteni sagovonik.

Polovinom ove godine dvojica albanskih državljana su na spektakularan način pobjegli crnogorskoj policiji jednim od ilegalnih puteva između Crne Gore i Albanije.

Tada je, takođe, aktuelizovano pitanje koliko je sigurna crnogorska državna granica, odnosno koliko je šuplja ?

Monitorov izvor vjeruje da su bjegunci u tom slučaju koristili jedan od dva ilegalna puta kojima se zaobilazi granični prelaz Sukobin.

“Granični prelaz Sukobin se zaobilazi u albanskim mjestima Šas i Dajc. Vjerovatno  su mladići pobjegli jednim od ova dva puta. To su dva vrlo poznata ilegalna prelaza” – kaže naš izvor.

Prema njegovim riječima između Crne Gore i Albanije postoji još nekoliko ilegalnih prelaza koji su običnim građanima skoro nepoznati, ali su zato vrlo dobro poznati švercerima i raznim krijumčarima.

“Jedan od tih puteva vodi preko Skadarskog jezera, od albanskog mjesta Zogaj do Malog Ostrosa. Preko Skadarskog jezera ide i put iz Bajze i Alaja, odnosno iz Skadra, i izlazi u Golubovce” – objašnjava Monitorov izvor.

On tvrdi da kod Ulcinja postoji ilegalni put od albanskog mjesta Veli Poje kojim se dolazo do Donjeg Štoja, a automobilom se iz Albanije u Crnu Goru može preći i putem od Zogaj Valasa.

“Van graničnog prelaza iz Albanije prema Tuzima vodi put od Skadra preko Kopilika. Na ovom potezu postoji vjerovatno još nekoliko ilegalnih prelaza koji znaju samo šverceri. Iz Albanije se, sjevernije, može ilegalnim putevima stići u Gusinje na makar dva mjesta” – kaže naš izvor.

Prema Kosovu su do sada manje poznati ilegalni putevi koji iz Murine vode preko Boga i preko Pepića, a iz Rožaja preko sela Balotići.

Iz Rožaja se može zaobići granični prelaz prema Srbiji tako što se ide preko Biševa i izlazi na regionlni put za Tutin. Iz Bijelog Polja preko Stožera i Kamene Gore izlazi se kod Prijepolja. Kada se radi o teritoriji Pljavalja na tom dijelu postoje pitevi kojima se prelazi i u Bosnu i u Srbiju” – objašnjava Monitorov izvor.

Ovaj dobro obaviješteni izvor smatra da ilegalnih puteva ima toliko da granična policija sve i da hoće ne može stići da sve pokrije i kontroliše.

„,U planinskim predjelima prema susjednim državama makadamskih puteva, koji su lako prohodni za terenska vozila, ima mnogo. To je idealna prilika  za švercere“ – kaže naš izvor.

Prema njegovim riječima, na graničnom pojasu Crne Gore i Kosova, na području opština Rožaje, Berane, Andrijevica i Plav,  postoji najmanje sedam ilegalnih planinskih puteva kojima se zaobilaze zvanični carinski prelazi.

„Ovi putevi naročito su frekventi i u punoj upotrebi u toku ljeta, kada nema snijega. Tu se koriste sva prevozna sredstva, od motokultivatora, traktora i „tamića“, odnosno malih kamiona, do šlepera. Ljeti su u upotrebi motori i bagi, a zimi konji i motorne sanke“ – objašnjava izvor iz policije.

Ako se žele zaobići zvanični granični prelazi prema Hrvatskoj, onda se, kako kaže naš sagovornik, najčešće koriste putevi preko brda Ilinica ili Studeno, koji  izlazi na Viteljinu, kao i preko Ravnog Brijega, odnosno sela Dubravka ili Mrcine. Ovaj put je jedan od starih puteva, ali je veoma dobro očuvan.

Sa zvaničnih međunarodnih adresa može se čuti kako su organizovane kriminalne grupe iz raznih država bolje sarađuju preko granice nego  državne institucije.

Sa tih adresa je stigao i podatak da se svake godine  iz Luke Bar prošvercuje šest stotina kontejnera cigareta i da je Crna Gora lider u u regionu kada se radi o tom poslu.

Izvještaj Globalne inicijative posebno tretira žarišta organizovanog kriminala u  Albaniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini,  Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, a u njemu se navodi da se crnogorske cigarete  švercuju širom regiona.

Naglašava se da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta.  Inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz grada pod Rumijom.

Tokom prošle godine bilo je zaplijenjeno više od 43 miliona cigareta koje su ušle u Luku Bar. Teško je, kažu, iznijeti procjenu količine falsifikovanih cigareta, navodno proizvedenih u fabrikama u Podgorici i Mojkovcu, koje se otpremaju iz Bara.

Izvor blizak službenicima Luke  rekao je da je izvoz cigareta toliko veliki i povezan sa uticajnim ljudima, da u Luci navodno postoje skladišta koja su isključivo namijenjena za čuvanje švercovanih cigareta, dok se privatne kompanje bave punjenjem i pražnjenjem kontejnera.

Navodno je posao toliko razrađen da ga je moguće ostvariti jedino u dosluhu sa Lukom i carinskim službenicima i policijom, stoji u izvještaju Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala čije je sjedište u Ženevi..

U tom dokumentu piše da su, navodno, klanovi „Mojkovac“ i „Grand“  najveće grupe umiješane u šverc cigareta iz Bara. „I pretpostavlja se da ostvaruju bliske kontakte sa važnim ličnostima u Vladi i bezbjednosnim službama“ – piše u izvještaju GI koji su prenijeli mediji.

I crnogorska Uprava policije je ove ove godine, pritisnuta međunarodnim istragama i činjenicama, kao i imperativom da se ispunjavaju zahtjevi iz pregovaračkih poglavlja 23 i 24, saopštila da šverc cigareta i dalje predstavlja veliki problem u Crnoj Gori, ali da nemaju saznanja da je država umiješana u taj šverc.

Treba biti realan – nije Crna Gora sama u tom poslu. Većina balkanskih država svoje budžete u dobroj mjeri puni tako što učestvuje u organizovanju šverca cigareta.

                                            Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

STATUS PEDIJATARA U DOMU ZDRAVLJA PODGORICA: Iscrpljivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Umjesto proklamovanih ispod 2.000 pacijenata, jedan pedijatar u Domu zdravlja Podgorica zadužen je za preko 3.000 djece. Razlog, kako tvrde naši sagovornici, sve češća bolovanja kolega usljed iscrljenosti poslom

 

,,Dijete nam skoro četiri mjeseca, nakon što je primilo jednu vakcinu, nije moglo dobiti termin za pedijatra. Decembar i januar smo čekali da se pedijatar vrati sa bolovanja i urgirali kod uprave da mu nađu zamjenu”, žali se Monitoru jedan roditelj čije je dijete u februaru konačno pregledao pedijatar.

Pitali smo upravu Doma zdravlja Podgorica, na čijem čelu je specijalista pedijatrije Nebojša Kavarić – Koliko pedijatara radi u domovima zdravlja Podgorica? Da li postoji manjak pedijatara i kako namjeravate da taj problem riješite? Odgovore nijesmo dobili.

Podaci koji su dostupni na sajtu ove ustanove govore da se na jednog pedijatra registruje do 2.000 djece, uzrasta do 15. godina. Navodi se i da je kod 27 pedijatara registrovano ukupno 48.600 djece.

Na sajtu su navedena imena 26 pedijatara koji rade u osam domova zdravlja u Podgorici, s tim da četvoro od njih paralelno radi i u  privatnim zdravstvenim ustanovama.

Monitorovi upućeni izvori tvrde drugačije.  ,,Zvanično radi 24 pedijatra na 14 punktova, koji rade po dvije smjene. Optimalno bi bilo da je zapošljeno 28 pedijatara. A stvarno radi samo 14, jer je preostalih 10 na bolovanju’’, kaže naš sagovornik koji je insistirao na anonimnosti. To znači da je jedan pedijatar umjesto proklamovanih ispod 2.000 zadužen  za 3.471 dijete. Minimum.

U velikim domovima zdravlja, objašnjavaju naši sagovornici,  kao što su oni u centru grada, u Bloku pet i na Starom aerodromu, treba da bude dnevno četiri pedijatra. Bilo bi normalno  da radi najmanje 28 pedijatara koji bi pokrivali ambulante u Zeti, Tuzima, Zlatici, Zagoriču, Tološoma, Barutani, Jerevanskoj, na Pobrežju, Biočima,  Matagužama…

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NESREĆE NA RADNOM MJESTU: Radnici bez ičije zaštite

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svake godine u Crnoj Gori više ljudi pogine na radnom mjestu, a na desetine bude povrijeđeno. Radnici se, osim zdravstvenim rizicima, izlažu i nemilosti institucija koje ostaju nijeme na njihove zahtjeve. Funkcionalni Zavod za medicinu rada još je samo san

 

U Crnoj Gori svake godine više ljudi pogine, a na desetine se povrijedi. Nedavno su iz Uprave za inspekcijske poslove saopštili statistiku za 2019. godinu: ,,U toku prošle godine izvršeno je 27 uviđaja povreda na radu, od čega je sedam osoba preminulo, dok je 20 teško povrijeđeno”.

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić je povodom Svjetskog dana zaštite i zdravlja na radu u aprilu 2019. godine izjavio da je vidljiv napredak u Crnoj Gori kada je u pitanju ova oblast.

Nova 2020. godina ga je ekspresno demantovala. Krajem januara, na primorju ,  žarištu ilegalne gradnje, dvojica radnika iz Mojkovca zadobili su teške tjelesne povrede, višestruke prelome, nakon pada sa skele, na objektu u izgradnji u Ulici cara Lazara u Sutomoru.

U razmaku od samo nekoliko dana, u februaru, poginuo je radnik na gradilištu u Podgorici. Pao je sa trećeg sprata zgrade u izgradnji na Cetinjskom putu, u blizini Kapital plaze.

Epilog uviđaja u većini ovakvih slučajeva ostaje nepoznat.

Posljednjih godina povrede i pogibije u građevini, prema podacima inspekcije, najčešće nastaju zbog toga što radnici ne koriste zaštitnu opremu.

Od početka gradnje auto-puta, u protekle četiri godine, poginula su četiri radnika, dva su teže povrijeđena, a više njih je zadobilo lakše povrede. Prema rezultatima istraga, trojica poginulih su krivi za nesreću, jer nisu koristili zaštitnu opremu, a jedan od njih se nalazio i u zabranjenoj zoni. Na četvrtog se obrušila velika količina zemlje.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NEZAŠTIĆENA KULTURNA DOBRA U POLIMLJU: Odnosi ko stigne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od stotinu dvadeset spomenika kulture na području samo beranske opštine, i još ko zna koliko u Polimlju, one koji su zakonom zaštićeni moguće je prebrojati na prstima jedne ruke

 

Polimski muzej iz Berana čitavu deceniju šalje  dopise i zahtjeve državi,  Upravi za zaštitu kulturnih dobara,  da se pojedini lokaliteti na sjeveru države proglase spomenicima kulture i zakonom zaštite, ali  je do danas zaštićeno tek nekoliko.

“Sumnjamo da se tu radi o izbjegavanju davanja statusa kulturnog dobra, jer bi se u tom slučaju morala obezbijediti značajna sredstva za održavanje tih kulturnih dobara” – kaže Violeta Folić direktorica Polimskog muzeja.

Od stotinu dvadeset spomenika kulture na području beranske opštine, i još ko zna koliko u Polimlju, one koji su zakonom zaštićeni moguće je prebrojati na prstima jedne ruke.

Na ostalim spomenicima i aheološkim nalazištima može raditi šta  ko hoće.

„Polimlje je u arheološkom pogledu izuzetno bogato. To je oduvijek bilo granično područje i prostor komunikacija, sa ko zna koliko starih gradova, takozvanih gradina. Mi smo ranije započeli projekat iskopavanja tih gradina, odnosno utvrđenih gradova Polimlja“ – kaže poznati crnogorski arheolog Predrag Lutovac.

On upozorava da nedostatak novca dovodi u pitanje dalja arheološka istraživanja u Polimlju i adekvatnu konzervaciju i valorizaciju tih starovjekovnih gradova.

„Od Bijelog Polja do Plava otkrili smo veliki broj starih gradova i pokrenuli postupak za njihovu zaštitu i proglašenje kulturnim dobrom. Neke od njih smo uspjeli da konzerviramo, kao što je bazilika Samograd kod Bijelog Polja. Vrlo brzo trebalo bi da započnemo konzervaciju tvrđave Gradina u Rožajama, iznad Ganića kule“ – kaže Lutovac.

Neadekvatna zaštita arheoloških lokaliteta najjasnije s pokazala na primjeru Radmanske klisure kod Petnjice i arheološkog nalazišta Torine, koje su neki mještani umalo uništili praveći seoski put. Arheolozi iz Berana su uspjeli da saniraju oštećenja i obave  dodatna ispitivanja, ali za dalja istraživanja i konzervaciju ni na ovom lokalitetu nema novca.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo