Povežite se sa nama

OKO NAS

ŠVERC ILEGALNIM PUTEVIMA PREMA SUSJEDIMA: Šuplje kao – granica

Objavljeno prije

na

Prema susjednim državama, iz Crne Gore vode desetine ilegalnih graničnih prelaza, kojima, osim terenskih vozila, mogu preći čak i šleperi

 

Kada je Granična policija susjedne Bosne i Hercegovine ovih dana zaplijenila trideset i šest hiljada kutuja različitih vrsta cigareta bez akciznih markica, koje su pokušane da se u tu državu prokrijumčare iz Crne Gore, stigla je još jedna potvrda da je Crne Gora lider u region kada je šverc u pitanju.

Pokušaj krijumčarenja, kako je saopšteno, otkriven je na području Bileće kada je više NN osoba pokušalo prokrijumčariti cigarete iz Crne Gore u BiH.

Navodi se da su osumnjičeni pobjegli iz vozila nakon što su ugladali pripadnike Granične policije BiH.

“O događaju su obaviješteni tužilac Tužilaštva BiH i sudija za prethodni postupak Suda BiH, prema čijoj je naredbi izvršen pretres dva vozila u kojima su krijumčarene cigarete. Tržišna vrijednost krijumčarenih cigareta procjenjuje se na oko 150.000 KM. Pripadnici GPBiH, pod nadzorom tužioca Tužilaštva BiH, poduzimaju daljnje mjere i radnje u vezi navedenog događaja” – saopšteno je iz Granične policije BiH.

I ovaj slučaj je potvrdio da osim legalnih graničnih prelaza prema susjednim državama, iz Crne Gore u te države vode desetine dobro poznatih ilegalnih graničnih prelaza, kojima, osim terenskih vozila, mogu preći čak i šleperi.

Monitorov dobro obaviješteni izvor kaže da se iz Crne Gore prema Bosni i Hercegovini ilegalno prelazi preko čak pet, pa i do šest puteva.

„Ovi putevi vode iz više opština. Jedan od poznatijih policijski neobezbijeđenih puteva je onaj kojim se od Risna i Graba, preko Kruševice stiže do Trebinja. Riječ je o starom austrougraskom putu“ – kaže naš  sagovornik.

Prema njegovim riječima makar dva ilegalna puta prema Bosni i Hercegovini vode iz pravca Nikšića.

„Jedan je preko sela Crkvice i tim putem se stiže do Bileće. To je  put gdje su zaplijenjene cigarete u ovom slučaju koji navodite. Drugi put je Grahovo – Nudo – selo Aranđelovo, koji vodi do Trebinja“ – objašnjava naš sagovornik.

U Bosnu i Hercegovinu se ilegalno može stići i sa područja Pljevalja. Jedan od tih puteva vodi preko planine Kovač, i izlazi na Čajniče.

„Drugi je onaj koji vodi prema Foči ili Srbinju, preko Krnje jele i sela Šula“ – kaže Monitorov dobro obaviješteni sagovonik.

Polovinom ove godine dvojica albanskih državljana su na spektakularan način pobjegli crnogorskoj policiji jednim od ilegalnih puteva između Crne Gore i Albanije.

Tada je, takođe, aktuelizovano pitanje koliko je sigurna crnogorska državna granica, odnosno koliko je šuplja ?

Monitorov izvor vjeruje da su bjegunci u tom slučaju koristili jedan od dva ilegalna puta kojima se zaobilazi granični prelaz Sukobin.

“Granični prelaz Sukobin se zaobilazi u albanskim mjestima Šas i Dajc. Vjerovatno  su mladići pobjegli jednim od ova dva puta. To su dva vrlo poznata ilegalna prelaza” – kaže naš izvor.

Prema njegovim riječima između Crne Gore i Albanije postoji još nekoliko ilegalnih prelaza koji su običnim građanima skoro nepoznati, ali su zato vrlo dobro poznati švercerima i raznim krijumčarima.

“Jedan od tih puteva vodi preko Skadarskog jezera, od albanskog mjesta Zogaj do Malog Ostrosa. Preko Skadarskog jezera ide i put iz Bajze i Alaja, odnosno iz Skadra, i izlazi u Golubovce” – objašnjava Monitorov izvor.

On tvrdi da kod Ulcinja postoji ilegalni put od albanskog mjesta Veli Poje kojim se dolazo do Donjeg Štoja, a automobilom se iz Albanije u Crnu Goru može preći i putem od Zogaj Valasa.

“Van graničnog prelaza iz Albanije prema Tuzima vodi put od Skadra preko Kopilika. Na ovom potezu postoji vjerovatno još nekoliko ilegalnih prelaza koji znaju samo šverceri. Iz Albanije se, sjevernije, može ilegalnim putevima stići u Gusinje na makar dva mjesta” – kaže naš izvor.

Prema Kosovu su do sada manje poznati ilegalni putevi koji iz Murine vode preko Boga i preko Pepića, a iz Rožaja preko sela Balotići.

Iz Rožaja se može zaobići granični prelaz prema Srbiji tako što se ide preko Biševa i izlazi na regionlni put za Tutin. Iz Bijelog Polja preko Stožera i Kamene Gore izlazi se kod Prijepolja. Kada se radi o teritoriji Pljavalja na tom dijelu postoje pitevi kojima se prelazi i u Bosnu i u Srbiju” – objašnjava Monitorov izvor.

Ovaj dobro obaviješteni izvor smatra da ilegalnih puteva ima toliko da granična policija sve i da hoće ne može stići da sve pokrije i kontroliše.

„,U planinskim predjelima prema susjednim državama makadamskih puteva, koji su lako prohodni za terenska vozila, ima mnogo. To je idealna prilika  za švercere“ – kaže naš izvor.

Prema njegovim riječima, na graničnom pojasu Crne Gore i Kosova, na području opština Rožaje, Berane, Andrijevica i Plav,  postoji najmanje sedam ilegalnih planinskih puteva kojima se zaobilaze zvanični carinski prelazi.

„Ovi putevi naročito su frekventi i u punoj upotrebi u toku ljeta, kada nema snijega. Tu se koriste sva prevozna sredstva, od motokultivatora, traktora i „tamića“, odnosno malih kamiona, do šlepera. Ljeti su u upotrebi motori i bagi, a zimi konji i motorne sanke“ – objašnjava izvor iz policije.

Ako se žele zaobići zvanični granični prelazi prema Hrvatskoj, onda se, kako kaže naš sagovornik, najčešće koriste putevi preko brda Ilinica ili Studeno, koji  izlazi na Viteljinu, kao i preko Ravnog Brijega, odnosno sela Dubravka ili Mrcine. Ovaj put je jedan od starih puteva, ali je veoma dobro očuvan.

Sa zvaničnih međunarodnih adresa može se čuti kako su organizovane kriminalne grupe iz raznih država bolje sarađuju preko granice nego  državne institucije.

Sa tih adresa je stigao i podatak da se svake godine  iz Luke Bar prošvercuje šest stotina kontejnera cigareta i da je Crna Gora lider u u regionu kada se radi o tom poslu.

Izvještaj Globalne inicijative posebno tretira žarišta organizovanog kriminala u  Albaniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini,  Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, a u njemu se navodi da se crnogorske cigarete  švercuju širom regiona.

Naglašava se da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta.  Inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz grada pod Rumijom.

Tokom prošle godine bilo je zaplijenjeno više od 43 miliona cigareta koje su ušle u Luku Bar. Teško je, kažu, iznijeti procjenu količine falsifikovanih cigareta, navodno proizvedenih u fabrikama u Podgorici i Mojkovcu, koje se otpremaju iz Bara.

Izvor blizak službenicima Luke  rekao je da je izvoz cigareta toliko veliki i povezan sa uticajnim ljudima, da u Luci navodno postoje skladišta koja su isključivo namijenjena za čuvanje švercovanih cigareta, dok se privatne kompanje bave punjenjem i pražnjenjem kontejnera.

Navodno je posao toliko razrađen da ga je moguće ostvariti jedino u dosluhu sa Lukom i carinskim službenicima i policijom, stoji u izvještaju Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala čije je sjedište u Ženevi..

U tom dokumentu piše da su, navodno, klanovi „Mojkovac“ i „Grand“  najveće grupe umiješane u šverc cigareta iz Bara. „I pretpostavlja se da ostvaruju bliske kontakte sa važnim ličnostima u Vladi i bezbjednosnim službama“ – piše u izvještaju GI koji su prenijeli mediji.

I crnogorska Uprava policije je ove ove godine, pritisnuta međunarodnim istragama i činjenicama, kao i imperativom da se ispunjavaju zahtjevi iz pregovaračkih poglavlja 23 i 24, saopštila da šverc cigareta i dalje predstavlja veliki problem u Crnoj Gori, ali da nemaju saznanja da je država umiješana u taj šverc.

Treba biti realan – nije Crna Gora sama u tom poslu. Većina balkanskih država svoje budžete u dobroj mjeri puni tako što učestvuje u organizovanju šverca cigareta.

                                            Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema

 

Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.

Luka RistanovićJovan JankovićAndreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.

Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.

Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.

Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća

 

Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.

U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.

Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.

„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.

U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste

 

Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.

Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.

Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali  sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.

Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se  i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.

Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.

Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo