Povežite se sa nama

DRUŠTVO

LOGOR MORINJ 28 GODINA KASNIJE: I zaborav je zločin

Objavljeno prije

na

Formiranje logora Morinj nije moglo proći bez saznanja i odobrenja vlasti u Crnoj Gori, čulo se u Kotoru, na skupu kojim je obilježena još jedna godišnjica zločina iz doba “rata za mir”

 

Pamtimo Logor Morinj. U organizaciji Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, u Kotoru je pod tim nazivom, krajem novembra, održana tribina u znak sjećanja i podsjećanja na taj zločin učinjen i u naše ime.

Prethodno su se predstavnice ANIMA Ljupka Kovačević, Ervina Dabižinović i Jasna Novović u Dubrovniku susrele sa članovima Udruge dubrovačkih logoraša, nekadašnjih zatočenika Centra za prihvat zarobljenika iz Hrvatske, koji je u Bokokotorskom zalivu organizovala nekadašnja Jugoslovenska narodna armija (JNA).

Bila je to prilika da se osvježi sjećanje na osnovne podatke o logoru i njegovim žrtvama.

Centar za prihvat zarobljenika u mjestu Morinj (opština Kotor) formiran je 3. oktobra  1991. godine. Samo par dana ranije (1. oktobra) crnogorski rezervisti JNA prešli su hrvatsku granicu na Debelom brijegu i započeli višemjesečnu opsadu Dubrovnika, tada promovisanu kao „rat za mir“. Za deset mjeseci, od osnivanja do zatvaranja logora 18. avgusta 1992, u njemu su boravila 292 muškarca, civila i vojnika iz Dubrovačke regije.

Tri zatvorenika umrla su u logoru Morinj, dok su nekolicina preminula neposredno nakon puštanja i povratka u Hrvatsku, podsjetili su svoje gošće članovi Udruge dubrovačkih logoraša.

„Istakli su da su oni samo obični ljudi koji nisu želeli rat već su bili primorani da brane svoja ognjišta, ali su ih nazivali ustašama i vršili nad njima torture, u Logoru Morinj više nego u bilo kom drugom“, svjedoči Jasna Novović o susretu u Dubrovniku. „Izneli su brojna svedočenja o načinu na koji su sa njima postupali pojedini pripadnici JNA – smatraju da su ti ljudi ciljano birani za te uloge u koje su se neki uživeli. Spomenuli su i neke pojedince koji su se humano odnosili prema njima i pomagali im. Svaki logoraš je ispričao po

neki lični neprijatni doživljaj iz logora pa je evociranje uspomena bilo jako emotivno. .. Pored brojnih primera fizičkog i psihičkog zlostavljanja, naveli su da je prilikom dolaska jedne grupe zarobljenika u Kumbor, gde su bili primani pre raspoređivanja u sabirni centar Morinj, dočekalo ih je dvadesetak, možda 30 žena koje su uzvikivale: ’dajte ih nama, oni su pobili našu decu’. Da nisu stražari brzo reagovali i zatvorili kapiju, te žene bi ih linčovale“.

I skup u Kotoru imao je za cilj da „osvježi sjećanje“ na učinjeno u logoru Morinj. Kako onima koji  se, skoro trideset godina, svojski trude da učinjeno padne u zaborav, tako i mlađim generacijama koje o tim tragičnim vremenima i događajima  malo znaju.

Crnogorsko tužilaštvo je istragu eventualnih ratnih  zločina počinjenih u Centru za prihvat zarobljenika u Morinju započelo tek 2008. šesnaest godina nakon zatvaranja Logora.

Vesna Medenica, aktuelna predsjednica Vrhovnog suda u trećem mandatu a tadašnja Vrhovna državna tužiteljka (dva mandata) izjavila je tada kako je za logor Morinj i dešavanja u njemu prvi put čula tek 1999. Onih paklenih godina  očito nije čitala Monitor.

Uglavnom, istraga je na osnovu dokumentacije koju nam je ustupilo Državno tužilaštvo Republike Hrvatske, vođena protiv deset osoba. Optuženo je njih šest.

O optužnici specijalne tužiteljke Stojanke Radović navedeno je: “U periodu od 3. oktobra 1991. do 18. avgusta 1992. godine, za vrijeme oružanog sukoba u Republici Hrvatskoj, okrivljeni su u svojstvu: isljednika, rezervnog oficira zaduženog za administrativne i intendantske poslove, vojnog policajca i stražara u tzv. Centru za prihvat zarobljenika Morinj, kršeći pravila međunarodnog prava utvrđena III Ženevskom Konvencijom o postupanju sa ratnim zarobljenicima, IV Ženevskom Konvencijom o zaštiti građanskih lica za vrijeme rata i II Dopunskim protokolom uz Ženevske konvencije o zaštiti žrtava nemeđunarodnih oružanih sukoba, naređivali i vršili: mučenja, nečovječna postupanja, nanošenje velikih patnji i povrede tjelesnog integriteta prema ratnim zarobljenicima i civilima, koji su u tzv. Centar dovođeni sa dubrovačkog područja, –- čime su izvršili krivično djelo – ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142, stav 1 KZ SRJ, u sticaju sa krivičnim djelom – ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 144 KZ SRJ.

Šest godina kasnije, nakon dvije nepravosnažne presude koje su poništene pred Apelacionim sudom, četiri osobe su  pravosnažno osuđenje za svoja nedjela u Morinju. Ivo Menzalin je osuđen na četiri godine zatvora, Špiro Lućić i Boro Gligić na po tri,  a Ivo Gojnić na dvije godine zatvora.

“Može se reći da su oštećeni zadovoljni postupkom  jer je donijeta osuđujuća presuda“, komentarisala je pravosnažnu presudu Tamara Durutović, pravna zastupnica bivših logoraša na suđenju u Podgorici. „Oni, međutim imaju neke primjedbe. Prije svega zato što su presudom oglašeni krivim samo jedan intendant, jedan policajac, stražar i jedan kuvar”.

Identične primjedbe čule su se i nedavno u Kotoru. “U konkretnom slučaju, nije bilo utvrđivanja bilo kakve komandne odgovornosti”, kazala Tamara Milaš iz Centra za građansko obrazovanje. “Logor Morinj je objektivno uspostavljen od strane crnogorskih vlasti, iako danas možemo čuti brojna negiranja kada je ova tema u pitanju, uz skrivanje iza (tadašnje) savezne Vlade. Formiranje logora Morinj nije moglo proći bez saznanja i odobrenja upravo zvaničnih vlasti u Crnoj Gori”.

To, na neki način, potvrđuje i činjenica da je, do prošle godine, država na ime naknade žrtvama torture u logoru Morinj isplatila 1,485 miliona eura. Pokrenuto je još oko 150 tužbi protiv Crne Gore za naknadu štete bivšim logorašima, tako da trošak na račun državnog  budžeta nije konačan.

Dosuđena naknada kreće su od 66 do 140 eura po danu zatočeništva ali, kako upozoravaju pravni stručnjaci, u presudama ne postoji obrazloženje za tolika odstupanja.

„U svakom slučaju, Crnogorsko pravosuđe nije pokazalo iskren, profesionalan i nepristrasan pristup kakav je mogao pokazati u ovom slučaju”, zaključila je u Kotoru.  Nnavodeći kako je logor u Morinju bio  mjesto organizovanog, sistematskog zlostavljanja zatvorenika Tea Gorjanc Prelević je precizirala: „Oni su držani u nečovječnim uslovima, a nad njima je sprovođena tortura. Vladala je atmosfera terora i straha za goli život kojem su zatvorenici bili neprestano izloženi. Činjenica je da po međunarodnim konvencijama humanitarnog prava možete imati mjesto u kojem ćete zatočiti pripadnike vojske sa kojom ste u sukobu. Međutim, to ratno pravo podrazumijeva zaštitu ljudi onog trenutka kada oni više nisu ratnici, kada polože oružje. Postoje standardi kako to mjesto treba da izgleda. To svakako ne smije biti prostor u kojem se ne daje hrana i piće…“.

Predstavnice ANIMA podsjetile su na svoju inicijativu da se  podigne spomen obilježje, u znak počasti zatočenicima logora u Morinju i opomene da se ne ponove slični zločini.

Osim lokalnim vlastima  u Kotoru, inicijativa o podizanju obilježja dostavljena je  Predsjedniku, premijeru, predsjedniku Skupštine, ministru pravde i odbrane. Jedini odgovor je stigao iz Sekretarijatu za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor. Podizanje spomen obilježja trenutno nije u planu, obavijestili su. I zaborav je zločin.

 

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo