Povežite se sa nama

INTERVJU

ALEKSANDAR DAMJANOVIĆ, POSLANIK SNP: Država ne može opstati na bezakonju

Objavljeno prije

6 godina

na

aleksandar-damjanovic-(2)

Na javnoj raspravi koja je prethodila odluci Ustavnog suda izrazio sam očekivanje da će Ustavni sud odoljeti političkim pritiscima izvršne vlasti. Na žalost to se nije dogodilo, kaže u razgovoru za Monitor poslanik Aleksandar Damjanović, jedan od predlagača osporenog zakona o majkama.
DAMJANOVIĆ: Ustavni sud je, pri tom, prekršio ustavno načelo da se ne može o istom dva puta izjasniti, jer je prije par nedelja odbio da se izjasni o inicijativi za ocjenu ustavnosti istog Zakona, proglašavajući Zakon ustavnim. Nakon par nedelja se izjasnio o inicijativi za ocjenu ustavnosti staroj dvije godine, i to o odredbama koje u vrijeme odlučivanja o inicijativi više nijesu na snazi, jer ih je krnja Skupština promijenila u decembru, na predlog Vlade. Tako je Ustavni sud izveo svojevrsni ustavni puč i svrstao se na stranu sile, a ne pravde. Odluka je objavljena bez obrazloženja, koje se, valjda, još piše, obavezujući sad Vladu da ona donese zakon i riješi pravni status korisnica.

Kako god, stečena prava su Ustavom zaštićena i bez gole sile se neće moći ukinuti.

MONITOR: Da li je ovo kraj ideje kako se političkim mjerama može podstaći natalitet?
DAMJANOVIĆ: Katastrofalni demografski trendovi i faktičko nestajanje ovog naroda u narednim decenijama nijesu u fokusu vlasti, niti su ikada bili, jer je ova vlast za proteklih četvrt vijeka naučila da razmišlja i planira svoje tzv. politike u vremenskim kategorijama od izbora do izbora. Ne samo što je pokazana surovost u sprečavanju realizacije bilo kakve ideje na planu povećanja nataliteta, odnosno zaštite mnogočlanih porodica, već je demonstrirana spremnost da se cjelokupan sistem socijalne zaštite može svakog trenutka dovesti u pitanje, kroz mehanizam Vlada-Ustavni sud, potpuno marginalizujući i onako marginalizovanu Skupštinu, samo ako Vlada procijeni da joj je to kratkoročno politički isplativo.

MONITOR: Uhapšen je dio aktera priče o izdavanju državnih garancija vlasnicima kompanije Primorka. Da li vas je iznanadilo njihovo hapšenje?
DAMJANOVIĆ: U Crnoj Gori su, samo u posljednjih pet godina ,,pale” garancije u iznosu koji bi bio dovoljan za desetogodišnju primjenu zakona u dijelu naknada za majke sa troje i više djece, pri čemu su garancije za KAP i Rudnik boksita desetinu puta vrednije od garancije za Primorku. Tako da je normalno očekivati da nas tužilaštvo, u saradnji sa Upravom policije iznenadi i sa otvaranjem drugih slučajeva nezakonitog i ekonomski neutemeljenog davanja državnih garancija, kako firmama iz privatnog, tako i iz javnog sektora. Nakon toga bi nas ove institucije mogle ,,iznenaditi” sa pokretanjem i drugih postupaka, poput zakonom propisanog krivičnog djela namjernog prouzrokovanja stečaja, pri čemu je recimo stečaj i privatizacija DKP-a, gotov predmet.

Podsjećam da je u tom slučaju Anketni odbor Skupštine , prvi i jedini put u prošlom skupštinskom sazivu, uspješno završio posao i predao Skupštini Izvještaj koji sadrži sve ono što je tužilaštvu i policiji neophodno za postupanje. Dakle, dobro je da se počelo od Primorke, ali neće biti dobro ako se tu stane, jer bi neko mogao da pomisli da se ovdje ne radi o namjeri da se primijene isti aršini na iste i slične kriminalne radnje, već da se jedna ekipa u sadašnjoj Vladi, iz njima znanih razloga, obračuna sa drugom ekipom iz bivše Vlade.

MONITOR: Očekujete, dakle, nastavak pravosudne priče o državnim garancijama?
DAMJANOVIĆ: U više navrata sam upozoravao, odnosno iskazao strahovanje da će i nakon neminovnih političkih promjena, jedan dio pravosuđa biti zadnja odbrana kriminalizovanog dijela sadašnje vlasti. Način na koji se presuđuju pojedini predmeti iz oblasti organizovanog kriminala i visoke korupcije, kroz tzv. institute sporazumnog priznanja krivice, a da o onom još savršenijem metodu obesmišljavanja pravde kroz odloženo krivično gonjenje i ne govorim, ukazuje da je nereformisano pravosuđe ostalo van fokusa rezultata ustavnih promjena i neće biti jednostavno sprovesti reforme i pravosuđe osloboditi velikog broja ,,trulih dasaka” odnosno posljednjih branilaca ,,prošlosti”. S pažnjom je neophodno pratiti postupanje i rad sudova u važnim predmetima organizovanog kriminala, imati puni medijski i politički fokus na sve pokušaje obesmišljavanja pravde, i naravno, radikalno odgovoriti na pokušaje jednog dijela ,,nedodirljivih” iz pravosuđa da čak i kriminalizuju svaki utemeljeni pokušaj kritike rada jedne od važnih državnih institucija, odnosno njeno pozicioniranje iznad zakona i Ustava.

MONITOR: Privatizacija je bila česta tema Odbora za ekonomiju. Koliko ste zadovoljni onim što ste saznali, a koliko onim što ste postigli sa informacijama koje su vam se našle u posjedu?
DAMJANOVIĆ: Nakon osam godina predsjedavanja Odborom, sa ponosom mogu da kažem da ni jedna važnija ekonomska tema nije ostala van fokusa tog parlamentarnog odbora, pa tako ni teme iz oblasti privatizacije. Svaka informacija koja se našla u posjedu Odbora, a bila je od važnosti za raspravu prezentovana je javno, jer je to bila i poslanička i građanska obaveza.

Naravno, skupštinski Odbor je, iako važan, sam po sebi segment zakonodavne vlasti sa tačno definisanim nadležnostima i sastavom koji zavisi od političke zastupljenosti u Skupštini, što znači da je svih proteklih godina većina u Odboru bila iz partija na vlasti. To je bio limitirajući faktor za neka postupanja iz nadležnosti Odbora, kako kod izbora i naimenovanja, tako i kod donošenja drugih odluka, mjera ili zaključaka, odnosno efektuiranja kontrolnih saslušanja. Zato u ozbiljnim državama neke druge institucije pažljivo osluškuju što se govori u Skupštini i na odborima i u odnosu na to se pokreću postupci, vrše određene provjere i istrage, koje često završavaju sa sudskim epilogom.

MONITOR: Kako komentarišete odluku da se poništi tender za privatizaciju Luke Bar?
DAMJANOVIĆ: Ako je motiv poništenja bio netransparentni i nezakoniti tenderski postupak, odnosno svijest da je ono što je ostalo od Luke Bar, nakon brzoplete i pogrešne privatizacije Kontejnerskih terminala, isuviše vrijedno da tako lako ode na ,,doboš” mogu da pozdravim tu odluku. Ako je cilj poništavanja tendera neke druge, neekonomske prirode, poput onog što se govori oko ustupanja dijela lučkih potencijala za vojne svrhe, a to će se brzo znati, onda smo svi u velikom problemu.

U svakom slučaju, možda je sazrelo vrijeme da se obave razgovori i o povratku Kontejnerskih terminala u državno vlasništvo, kao preduslov da se kompletni kapaciteti Luke pravilno ekonomski valorizuju. Teško da će kod ozbiljnog investitora proći ideja o dvije luke u jednoj luci. Napominjem da su Luka i pruga Beograd-Bar, nadam se u skorijoj budućnosti u potpunosti remontovana, jedinstven sistem, koji mora biti čvrsto uvezan, i koji mora ostati u državnim rukama. A upravljanje ovim sistemom, odnosno izbor mendžmenta, domaćeg ili stranog posebno je pitanje koje treba transparentno rješavati.

MONITOR: Čini sa da aktuelna vlada ima ozbiljne probleme sa pronalaženjem kreditora za planirana zaduženja. Zbog čega?
DAMJANOVIĆ: Prije svega zbog dugotrajne političke nestabilnosti koju svi ozbiljni kreditori, kao i investitori uzimaju u obzir. Uz finansijsko posrtanje u javnom sektoru, nepostojanje suštinskih reformi, nepoštovanje svojinskih prava i zbog postojanja prostorno-urbanističkog haosa, ali i zbog jačanja organizovanog kriminala i korupcije, odnosno svojevrsnog monopolisanja ključnih privrednih segmenata, nije čudo da je i zvanični kreditni rejting Crne Gore u padu. To sve rezultira da Crna Gora, sada kada je nikada više jeftinog novca u finansijskim institucijama, odnosno investicionim fondovima, sve teže i skuplje dolazi do istog.

MONITOR: Koliko je problematično zaduživanje države na domaćem finansijskom tržištu? Da li je to dodatno opterećenje ovdašnjoj privredi?
DAMJANOVIĆ: Iznuđeno zaduživanje države kod domaćih komercijalnih banaka, osim što se realizuje pod mnogo nepovoljnijim uslovima u odnosu na kredibilne međunarodne finansijske izvore, svojevrsna je konkurencija domaćem privrednom sektoru. Tako se ionako nedovoljna likvidnost još više smanjuje, a u situaciji kada su bankarski krediti našoj privredi glavni izvor sredstava, značajno poskupljuje cijenu tih kredita za privredu jer je država uvijek ,,nelojalni” konkurent. To posljedično razara onaj zdravi dio privredne supstance, jer nabujali ,,sivi” sektor ima svoju posebnu logiku poslovanja, koja uz podršku moćnih državnih struktura dodatno urušava zakonito ekonomsko poslovanje, a efekti za građane su visoke cijene roba i usluga u kojima su ugrađeni skupo zaduživanje i nelojalna konkurencija.

MONITOR: Slučaj Ramada vraćen je na početak. Nege druge koruptivne priče nijesu ni procesuirane. Da li se bezakonje isplati?
DAMJANOVIĆ: Nijedna država nije opstala na bezakonju, i to mora biti nešto o čemu svaki dobronamjerni građanin Crne Gore stalno treba da razmišlja i da se bori za vladavinu prava i jednake šanse. Ramada je paradigma onog što sam već istakao o dijelu pravosuđa. Zaista sam uvjeren da će većina građana htjeti i znati da odabere pravnu državu i vladavinu institucija kao garant normalnog života, a da će vrijeme kada se politička podrška kupovala tolerisanjem i podsticanjem šverca, poreskim dugovima, divljom gradnjom, bespravnom sječom šuma, ili neplaćanjem koncesija ostati za nama, za nauk budućim generacijama, kako su se zbog pojedinih, halapljivih finansijsko-političkih interesa doveli u pitanje sami temelji naše države.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

INTERVJU

DRAGAN KOPRIVICA, CENTAR ZA DEMOKRATSKU TRANZICIJU: Ovi izbori mogu biti prekretnica

Objavljeno prije

3 dana

na

2 Juna, 2023

Objavio:

Crnoj Gori je zaista potrebna nova generacija političara – ne nužno po godinama, nego po načinu razmišljanja, novoj političkoj kulturi. Prvi mjeseci parlamentarnog života daće nam odgovor i na ovo pitanje

 

MONITOR: Uskoro nas očekuju vanredni parlamentarni izbori. Ono što je drugačije svakako je veliki broj izbornih lista, te odlazak mnogih starih lica iz politike. Kakav će to uticaj imati na ove izbore?

KOPRIVICA: Ovi izbori mogu biti prekretnica na političkoj sceni.

Prvo, desila se tektonska promjena do sada postojećih taktika nastupa političkih subjekata na izborima. Mnogi ustaljeni instrumenti privlačenja birača više ne važe.

Drugo, na ovim izborima učestvuje veliki broj lista od kojih će vjerovatno, tek nešto više od polovine biti dio budućeg parlamenta. Dakle, mnogi politički subjekti koji su do sad tradicionalno imali politički uticaj, naročito u odmjeru snaga 41:40 poslanika/ca tu poziciju više neće imati.

Treće, od smjene DPS-a je prošlo gotovo tri godine i polako on prestaje biti glavni target kampanje. Otvoren je prostor za sučeljavanje (kakvih takvih) ideja i programa. Vidjećemo da li ova partija može povratiti i svoj koalicioni kapacitet ili će za to biti potrebno još vremena i unutrašnjih reformi ove partije.

Četvrto, na sceni su značajne personalne promjene većeg broja lista. Partije su očigledno shvatile da ono što je legat prethodnih 10 godina u politici i nije baš dobra ponuda sa kojom treba da izađu pred birače. Sa lista su nestala mnoga poznata imena i još poznatiji igrači.

Da li će ovo zaista dati neki bolji politički rezultat, ostaje da se vidi. Ovdje nije pitanje koliko neko ima godina već da li je spreman da mijenja ustaljene partitokratske obrasce djelovanja u politici. A Crnoj Gori je zaista potrebna nova generacija političara – ne nužno po godinama, nego po načinu razmišljanja, novoj političkoj kulturi. Prvi mjeseci parlamentarnog života daće nam odgovor i na ovo pitanje.

MONITOR: Bilježite li neke predizborne anomalije?

KOPRIVICA: Ova kampanja do sada ima manje nepravilnosti u odnosu na prethodne. Prije svega izborna administracije se ostavila ideje da radi međunarodne istrage i selektivno oduzima pravo glasa kome želi i posvetila se svom poslu. Simbolički ta se promjena najbolje može vidjeti na osnovu činjenice da je Državna izborna komisija kandidatu kome je prije nekoliko mjeseci zabranila učešće na predsjedničkim izborima sada dozvolila da bude nosilac liste na parlamentarnim. A da li su to uradili jer im se u tom periodu povećalo pravno znanje ili su možda dobili partijsku naredbu da to ne urade – manje je važno u ovom trenutku.

Atmosfera i odnosi između političkih protivnika su mnogo bolji. Verbalno nasilje, prijetnje, uvrede su svedene na minimum a javna debata među listama zaista liči na sučeljavanje političkih stavova.

Dogodio se i vidan zaokret u temama koje su nametnute u kampanji pa se mnogo više raspravlja o kvalitetu života ljudi nego o vjerama, nacijama i istoriji. Istina, u tom obećanom kvalitetu se nerijetko i pretjera pa kampanja ponekad više liči na maštanje o lijepom životu nego na realna politička obećanja.

Naša organizacija je sa izbornim listama potpisala Kodeks za fer i demokratsku izbornu kampanju s ciljem da nadomjestimo brojne manjkavosti našeg izbornog procesa i važećeg izbornog zakonodavstva, sa željom da izbori budu kvalitetniji i kompetitivniji, sa što većim povrenjem građana građanki.

Njime afirmišemo promociju nenasilja, sprečavanje vršenja pritiska na birače, sprečavanje zloupotrebe javnih resursa i funkcija, transparentno finansiranje kampanje, poštovanje slobode medija, sprečavanje širenja dezinformacija, odgovorno ponašanje na društvenim medijima, institucionalno rješavanje sporova, te prihvatanje slobodno izražene volje ljudi… Ili, ukratko rečeno, promovišemo neprikosnoveno pravo građana i građanki da glasaju slobodno.

Za sada nijesmo imali zvaničnih pritužbi lista na kršenje Kodeksa.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR IGOR LJUTICA, PREDSJEDNIK SINDIKATA IZABRANIH DOKTORA: Borba za bolji položaj izabranih ljekara je i borba za zdravlje pacijenata

Objavljeno prije

3 dana

na

2 Juna, 2023

Objavio:

Izabrani doktori su usljed velikog pritiska prisiljeni da umjesto propisane norme, zbog nedostatka kadra, primaju i trostruko više pacijenata i time ugrožavaju ne samo svoje zdravlje već dolazi do opadanja kvaliteta usluge i povećanja rizika od ljekarske greške

 

MONITOR: Početkom maja osnovan je Sindikat izabranih doktora Crne Gore. Koliko imate članova, koji su glavni ciljevi?

LJUTICA: Glavni cilj Sindikat izabranih doktora Crne Gore (SIDCG)  biće unapređenje primarne zdravstvene zaštite (PZZ) ne bi li svaki građanin dobio najkvalitetniju moguću zdravstvenu zaštitu. Da bismo bili u mogućnosti da to ostvarimo, moramo sačuvati ljekare u PZZ.

SIDCG je za samo nekoliko dana okupio preko 240 izabranih ljekara iz skoro svih domova zdravlja u Crnoj Gori. Sam kostur SIDCG čine Glavni odbor i 32 koordinatora iz svih domova zdravlja u Crnoj Gori koji su mahom specijalisti porodične i opšte medicine. Preko 80 odsto izabranih ljekara za odrasle se nalazi u SIDCG uz svakodnevni priliv novih članova.

MONITOR: Koji je razlog tolikog učlanjenja u sindikat?

LJUTICA: Tome je kumovalo veliko nezadovoljstvo ljekara nakon smanjenja zarada ukidanjem usluga i kapitacija kroz novi kolektivni granski ugovor koji su kolege sindikalci na štetu svojih kolega iz primarne zdravstvene zaštite (PZZ) potpisali sa Ministarstvom zdravlja. Osim činjenice da je izabranim ljekarima u toku mandata 43 Vlade umanjena zarada koja je uvećana tokom prethodne 42 Vlade, postoji veliko nezadovoljstvo usljed dodatnog opterećenja izabranih ljekara koji su već u sindromu izgaranja povećavanjem broja pacijenata od strane Fonda za zdravstvo CG.

MONITOR: Koliko je broj pacijenata povećan?

LJUTICA: Već imamo situaciju da su izabrani doktori usljed velikog pritiska prisiljeni da umjesto propisane norme, zbog nedostatka kadra, primaju i trostruko više pacijenata. Time ljekari ugrožavaju ne samo svoje zdravlje, već dolazi i do opadanja kvaliteta usluge i povećanja rizika od ljekarske greške. Dugi niz godina ljekari u PZZ kupuju socijalni mir radeći za tri ljekara. Svakodnevni pritisci na poslu koji su kulminirali već zaboravljenom borbom protiv Covida u prvim redovima nagrađeni su smanjenjem zarada u trenutku kada svima u zemlji prihodi rastu. Pet mjeseci smo ukazivali na nepravdu koja je počinjena prema izabranim doktorima umanjenjem zarada od 200 do 600 eura (u zavisnosti od broja pacijenata i obima posla). Ne da ništa nije ispravljeno već smo imali i imamo loš trend. U javnosti se objavljuju bruto plate sa prekovremenim radom ne bi li se građani okrenuli protiv ljekara. Takvo maligno postupanje, ne bi li se pokrilo svoje neznanje i načinjene greške, napraviće neprocjenjivu štetu zdravstvenom sistemu odlivom iz zemlje već desetkovanog kadra.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR ALEKSEJ KIŠJUHAS, SOCIOLOG (FILOZOFSKI FAKULTET U NOVOM SADU) I KOLUMNISTA DANASA: Milošević je možda umro, ali miloševićizam živi

Objavljeno prije

3 dana

na

2 Juna, 2023

Objavio:

U čuvenom govoru na Gazimestanu 1989, Slobodan Milošević je govorio o ekonomskom prosperitetu – i najavio ratove. Da li se istorija zaista ponavlja, prvo kao tragedija, a zatim kao farsa, ostaje da se vidi

 

MONITOR: Kako Vama izgleda dinamika protesta „Srbija protiv nasilja“ . Da li je taj revolt zaista ušao i u frizerske salone i automehaničarske radnje, kako pišete u jednoj svojoj kolumni?

KIŠJUHAS: Mislim da su masovnost i građanski karakter ovih protesta iznenadili mnoge, pa i vlast i opozicione partije. Kada je reč o tom revoltu građana, obično se zazivaju nekakve analogije sa ekspres-loncem (koji je prekipio) ili sa kapima koje su prelile čašu. Međutim, smatram da je nešto drugo u pitanju. Večito pitanje političke teorije je zašto su konzervativci ili politička desnica toliko uspešni, odnosno atraktivni za tzv. „običnog čoveka“, tog mitološkog Petra Petrovića sa uplatnice? Odličan odgovor ponudio je američki psiholog Džonatan Hajt u „Psihologiji morala“.

Za njega, desno-konzervativni svetonazori su uspešni upravo zato što (stvarno ili fiktivno) počivaju na vrednostima porodice, dece, vere, zajednice, a što „okida“ duboko ukorenjene ili davno evoluirane strukture ljudskog uma. Uostalom, i predizborni slogan Vučića i njegove partije bio je „Za našu decu“. Na drugoj strani su levo-liberalni svetonazori koji insistiraju na mnogo apstraktnijim vrednostima poput jednakosti, slobode, ljudskih prava itd., i koje nemaju takvu moralnu snagu kao – naša deca. S tim u vezi, nakon dve užasne tragedije – deca su ta koja su postala ugrožena, pa i čitavo tkanje društvene zajednice, i upravo to je izvelo tolike građane na ulicu. Ta dva masakra su bili tzv. „crni labudovi“ (prema Nasimu Talebu) – neočekivani i nepredvidivi događaji s velikim ili nesagledivim posledicama. I upravo zato je i proteste neobično teško artikulisati. Ipak, čini mi se da se o nezadovoljstvu sada otvoreno govori, umesto šapuće.

MONITOR: Ivan Marović, jedan od predvodnika Narodnog pokreta Otpor, smatra da građansko-opozicioni protesti nemaju šansu na uspjeh ukoliko se ne pretvore u opštenarodni pokret. Da li je pokret neophodan i da li je, bez atrikulacije od strane opozicije, moguć?

KIŠJUHAS: Iskreno, ne znam šta je „opštenarodni pokret“, iako mi to zvuči ili vonja na poziv na novu sabornost. Otpor nikada nije bio „opštenarodni“ pokret, već organizacija hrabrih i talentovanih mladih ljudi. Upravo zato, ovi protesti nemaju šanse bez čvrste i dobre – organizacije. Protesti protiv nasilja se (s razlogom) ponose svojom relativnom spontanošću, i činjenicom da se na njih ljudi ne dovoze autobusima. Međutim, moja jeretička misao je sledeća: oni neće uspeti ako opozicija ne bude organizovala svoje simpatizere, pa čak i organizovala njihove dolaske autobusima. Građani su Petog oktobra (2000) i spontano, ali i krajnje organizovano dolazili u Beograd. Istinske revolucije nema bez sloma državnog aparata (prinude i sile), pa i bez otkazivanja poslušnosti od strane mnogih političkih i privrednih struktura.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo