Povežite se sa nama

INTERVJU

ALEKSANDAR DRAGIĆEVIĆ, EKO AKTIVISTA I TURISTIČKI RADNIK: Rijeke su naša tradicija

Objavljeno prije

na

Oni koji vode ovu državu odlučili su da je umjesto fabrika za preradu ribe i ribolovne flote profitabilnije probati sa naftom, bez obzira koju cijenu ćemo platiti. Tu cijenu, na žalost, ne plaćaju oni koji donose pogrešne odluke, već država čiji najvrijedniji resurs – prirodu, nemilice uništavaju zarad ličnog interesa

 

Nedostatak ili pogrešna primjena strategija razvoja u Crnoj Gori dovela nas je do toga da se na sve načine pokušava napraviti brzi profit, nauštrb razvoja sjevera, ruralnog turizma, poljoprivrede i održivog razvoja, kaže u razgovoru za Monitor Aleksandar Dragićević, turistički radnik sa Žabljaka koji uzima značajnog učešća u borbi za odbranu crnogorske prirode: Crnog jezera, Lještanice, Bukovice, Sinjajevine… „Nezamislivo je da se planira potpuno uništenje 50 crnogorskih rijeka zajedno sa makar četiri puta toliko sela. Nezamislivo je da se planira poligon za artiljerijsko gađanje na Sinjajevini, koja je najveći pašnjak Evrope. Nezamislivo je da se u državi gdje je osnovna i jedina zdrava privredna grana turizam planira izgradnja naftnih bušotina i da se brodovima za istraživanje devastira morski ekosistem, dok nas EU godinama “moli” da iskoristimo svoje kvote za izlov male plave ribe“.

DRAGIĆEVIĆ: Oni koji vode ovu državu odlučili su da je umjesto fabrika za preradu ribe i ribolovne flote, profitabilnije probati sa naftom bez obzira koju cijenu ćemo platiti. To su njihove pogrešne politike, čiju cijenu, na žalost, ne plaćaju oni koji donose odluke, već država čiji najvredniji resurs – prirodu, nemilice uništavaju zarad ličnog interesa.

MONITOR: Tara, Ćehotina, Bukovica, Bećići… Mnogo je primjera koji pokazuju kako se odnosimo prema vodama Crne Gore.

DRAGIĆEVIĆ: Dok EU apeluje da sačuvamo naše rijeke, postaramo se da prečistimo otpadne vode prije nego ih ispustimo u podzemlje ili more, da izvršimo reviziju dokumenata vezanih za mini hidroelektrane – Vlada Crne Gore kao da se trudi da vode što više zagadi i tako uništi jedan od najvažnijih resursa 21. vijeka.

Sa čuvarima Bukovice proveo sam nedjelje stražareći pokraj rijeke i nije bilo dana da se ne zapitam  – kome je palo na pamet da ubije rijeku koja je pitka cijelim svojim tokom od 42 kilometra?

Dok milioni širom svijeta umiru zbog nedostatka pitke vode, dok se već decenijama dešavaju migracije i ratovi zbog vode – Vlada Crne Gore odlučila je da izda koncesije za izgradnju 80 mHE i na taj način ubije 50 planinskih rijeka koje su većinom pitke. Odlučili su da našoj djeci i unucima uskrate pravo na pitku vodu radi nečije dobiti. To mora prestati.

Predstoji nam velika bitka za sve crnogorske rijeke i u ovu se borbu moraju uključiti svi, dok nije kasno. Moramo odbraniti Taru i Lještanicu i Bukovicu i sve rijeke, jer su one krvotok Crne Gore. Te rijeke su naša tradicija, naša prošlost i naša budućnost – naše rijeke su Crna Gora.

MONITOR: Ovih dana osnovana je Koalicija za održivi razvoj (KOR) čiji ste član. Možete li nam objasniti o čemu se radi?

DRAGIĆEVIĆ: KOR je otvorena građanska platforma za ekološku Crnu Goru. To je mreža ekoloških i građanskih aktivista okupljenih u građanske inicijative za zaštitu prirodnih resursa od devastacije i lošeg upravljanja.

Jedna od poruka koju želimo poslati svim građanima je – nijeste sami. Svi mi iz KOR-a osjetili smo kako je teško kada želiš da nešto odbraniš ili promijeniš, jer si sam i boriš se protiv mnogo snažnijeg neprijatelja. Znamo i koliko je značajna podrška i jedinstvo, jer nas je spojila upravo borba za ekološku i Crnu Goru održivog razvoja. Kroz KOR pružićemo podršku svim građanskim inicijativama i pokazati da postoje ljudi kojima je Crna Gora na prvom mjestu.

KOR je i odgovor na izražen trend pokušaja zloupotrebe ekoloških problema i aktuelnih građanskih inicijativa čiji je cilj zaštita i unapređenje životne sredine, od onih koji vođeni političkim i ličnim interesima, bez potrebnog znanja i razumijevanja produbljuju probleme.

MONITOR: Od akcija za spas Crnog jezera i sprječavanja gradnje bungalova na toj lokaciji je prošlo već par mjeseci. Kakva je danas situacija u NP Durmitor?

DRAGIĆEVIĆ: Osim povlačenja Plana privremenih objekata Ministarstvo održivog razvoja i turizma i uprave Nacionalnih parkova Crne Gore i Nacionalnog parka Durmitor nijesu učinili ama baš ništa kako bi  očuvali i poboljšali ponudu za sezonu koja je u toku, iako smo očekivali da će poslije ovih akcija posvetiti  više pažnje ovoj planini i onome što ona može da ponudi.

Rezultat njihovog nečinjenja su nemarkirane staze na Durmitoru, što za posljedicu ima svakodnevno gubljenje planinara, ali i povređivanje turista koji lutaju neobilježenim vrletima. Nije riješeno pitanje odlaganja otpada u samom NP, info table su iz prošlog vijeka, a osoblje NP koje ima komunikaciju sa gostima ne priča ni jedan strani jezik iako po oficijelnim podacima lokalne TO ove godine imamo preko 75 odsto stranih posjetilaca. Dobro je jedino što se povlačenjem Plana stalo sa devastacijom i izgradnjom bungalova, vještačkih stijena, betoniranjem pješačkih staza i izdavanjem dozvola da se automobilima može do samog jezera kao i dodatnih sadržaja koje bi nepovratno uništili životnu sredinu i vizuelni doživljaj ljepote Crnog jezera.

Dakle, situacija je takva da je iz dana u dan vidljivije da Nacionalni park Durmitor definitivno zaslužuje mnogo više. Baš  kao i njegovi posjetioci.

MONITOR: Primjetan je veliki rast  ponuda apartmanskog smještaja na sajtovima poput bookinga ili aibnb. Kako vi gledate na tu pojavu?

DRAGIĆEVIĆ: Bez jasne i održive strategije nema ni razvoja turizma. Neplanska hiperprodukcija apartmanskog smještaja dovela nas je do toga da booking.com kreira uslove na tržištu i da imamo veliki broj nekvalitetnog i neregistrovanog smještaja koji znači brzu zaradu u jeku sezone, što rezultira nezadovoljnim turistima i lošom slikom o Crnoj Gori kao destinaciji. Za primjer – 2013. godine na online platformi za rezervacije booking.com na Žabljaku je bilo registrovano 170 objekata dok ih je ove godine preko 500.

U međuvremenu nije izgrađen ni jedan novi hotel, nijesmo dobili nove sadržaje, niti na bilo kakav način unaprijedili ponudu. Nadležni nijesu našli način da se adekvatno izbore za kategorizaciju i standardizaciju smještaja, dok su kolege iz Hrvatske pokušale da ovaj problem riješe subencijama za izgradnju bazena, bespovratnim ili beskamatnim kreditima za renoviranje i adaptaciju objekata, edukacijom ugostitelja i drugo.  Ukoliko želimo postati konkurentna turistička destinacija potrebno je uložiti značajna sredstva u marketing i promociju, poboljšanje infrastrukture i dodatnih sadržaja kao i edukaciju stanovništva kako bismo zaokružili turistički proizvod.

MONITOR: Hoće li naš turizam spasiti radna snaga iz dalekih zemalja?

DRAGIĆEVIĆ: Crnogorski turizam već par decenija nosi upravo radna snaga iz inostranstva – prvenstveno iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Međutim, veliki broj standardnih sezonskih radnika iz zemlje i regiona rade na kruzerima ili destinacijama u kojim su plate tri do pet puta veće nego u Crnoj Gori. Nijesmo zanimljiva destinacija za rad radnicima iz dalekih zemalja, jer ne možemo da ih platimo, to su najbolje pokazali zahtjevi predstavnika radnika iz Filipina – smještaj, tri obroka, minimum 650 eura plata…

Međutim, već sledeće sezone očekujem porast plata u ugostiteljstvu kako bi se zadržao domaći i privukao kadar iz regiona. Ukoliko do toga ne dođe posljedice po turizam biće nemjerljive.

Dragan LUČIĆ

Komentari

INTERVJU

DEJAN MILOVAC, DIREKTOR ISTRAŽIVAČKOG CENTRA MANS-A: Šema ,,donacija” za DPS

Objavljeno prije

na

Objavio:

Slučaj „Vrela Ribnička“ je pokazao da je DPS prikupila oko 30.000 eura od „donatora“ iz jednog od najsiromašnijih podgoričkih naselja. Način na koji su ove „donacije“ uplaćivane je pokazao da se radi o organizovanom djelovanju gdje su stanovnici naselja na Vrelima istog dana na istom šalteru samo jedne banke u Podgorici uplaćivali gotov novac

 

MONITOR: MANS je podnio prijavu zbog sumnje da su Đukanović i DPS za potrebe finansiranja predizborne kampanje 2016. kreirali šemu za ubacivanje novca nepoznatog porijekla u zvanične finansijske tokove te partije. O kakvoj se šemi tačno radi?

MILOVAC: Podaci do kojih je došao Istraživački centar MANS-a ukazuju na sumnju da je Demokratska partija socijalista (DPS) uoči prethodnih parlamentarnih izbora 2016. godine kreirala šemu za ubacivanje gotovog novca u zvanične finansijske tokove te partije. Prvi podaci u slučaju „Vrela Ribnička“ su pokazali da je ova partija prikupila oko 30.000 eura od „donatora“ iz jednog od najsiromašnijih podgoričkih naselja. Način na koji su ove „donacije“ uplaćivane je pokazao da se radi o organizovanom djelovanju gdje su stanovnici naselja na Vrelima istog dana na istom šalteru samo jedne banke u Podgorici uplaćivali gotov novac, što je upućivalo na sumnju da se ne radi o dobrovoljnim donacijama, već da je njihov identitet zloupotrijebljen da se na taj način novac čije porijeklo još uvijek ne znamo unese u zvanične finansije DPS-a. Sličan način uplate smo zabilježili kada su u pitanju i druge opštine gdje smo imali slučajeve da su čak i korisnici socijalne pomoći uplaćivali značajne svote novca na račun DPS-a. Posljednje istraživanje koje smo nedavno objavili je pokazalo da su dio ove šeme, voljno ili nevoljno, bili i radnici pojedinih podgoričkih javnih preduzeća koji su na istovjetan način uplaćivali značajne svote za izbornu kampanju DPS-a. Niti jedno od ovih istraživanja nije imalo reakciju DPS-a, niti je ta partija do danas demantovala postojanje te šeme.

MONITOR:  Kako je MANS došao do tih podataka?

MILOVAC: Većina dokumentacije na kojima MANS bazira svoja istraživanja dobijena je na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, SPI zakon je najbolje oruđe za otkrivanje korupcije, pa je to bio slučaj i sa ovim istragama. Naravno, dio informacija važnih za istrage dobijamo i od samih građana, odnosno takozvanih zviždača iz institucija.

MONITOR: Vjerujete li da će tužilaštvo procesuirati tu prijavu, i da će imati adekvatan epilog?

MILOVAC: Ubrzo nakon otkrivanja afere „Vrela Ribnička“ 2018. godine, tužilaštvo je najavilo takozvani izviđaj ali evo već dvije godine nemamo nikakvu povratnu informaciju o tome dokle se stiglo sa tom istragom. MANS je i nove podatke, do kojih smo došli, dostavio Specijalnom državnom tužilaštvu, zajedno sa krivičnom prijavom protiv Predsjednika Crne Gore i prvog čovjeka DPS-a Mila Đukanovića. Nemamo prevelika očekivanja od Milivoja Katnića i Ivice Stankovića kada je u pitanju procesuiranje samog vrha vlasti, što potvrđuju i njihovi rezultati i to ne samo oni koji se odnose na političku korupciju. S druge strane, smatram da je važno u kontinuitetu javnost informisati o anomalijama u ovom društvu, naročito kada se one odnose na veliku korupciju i organizovani kriminal povezan sa samim vrhom vlasti, kao i da svi dokazi budu prikupljeni i evidentirani za neko tužilaštvo koje će imati dovoljno nezavisnosti od politike i lične i profesionalne hrabrosti da se bore sa tim problemima. Dvojac Katnić – Stanković nisu ti ljudi.

Milena PEROVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

MIODRAG LEKIĆ, PREDSJEDNIK DEMOSA: Glas za DPS je glas za „Kovertu”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o slobodi vjeroispovjesti služi i dalje, pa i ovoj fazi kakofonije tzv. ekspertskih razgovora – kao rezervni položaj za odvraćanje građana od centralnih tema u  prezaduženoj zemlji, posebno teških korupcionaških skandala

 

MONITOR: Reagujući na nastavak pregovora između vlasti i Mitropolije, kazali ste da vlast pred izbore nastavlja sa temama koje podstiču i produbljuju konflikte u Crnoj Gori. Šta stoji iza tog poteza vlasti?

   LEKIĆ: Sasvim je jasno da cinično i neodgvorno podgrijavanje podjela, sada već i sa iskopavanjem rovova, ima za cilj opstanak na vlasti. Pritom, podgrijavanje podjela se izvodi kao podgrijavanje neke političke sarme ili igre bez granica, sve to po cijenu ruženja zemlje iznutra i spolja.

Iako je mnogo toga ogoljeno, pa zato i prolazi rok trajanja mnogih obmana – vlast uporno izbjegava prezentovanje njenih rezultata i realnog stanja u zemlji. A to je stanje ekonomije, socijalne i pravne države, građanske demokratije, nezavisnog pravosuđa, međunacionalne i ukupne vrijednosne kohezije u društvu, sloboda medija, a posebno statusa sada partijski zarobljenog Javnog servisa itd.

U navedenim okolnostima se došlo do zaključaka da Zakon o slobodi vjeroispovjesti, koji od one skupštinske noći u decembru do ovog julskog „popravljanja” zakonskih normi u nastavcima – ipak trenutno ima najveću upotrebnu vrijednost u operaciji manipulisanja crnogorskim građanima.

Uostalom, treba li podsjećati da proizvodnja unutrašnjih konflikata jeste metodologija vladanja u čitavom trideseto godišnjem periodu trajanja iste vlasti.

MONITOR: Kako vidite stav analitičara da je vlast obnovila pregovore, jer se plaši uticaja Mitropolije na birače? 

LEKIĆ: Treba imati u vidu i da je vlast obnovila temu crkve i zakona nakon što je politička eksploatacija korona epidemije, koja je dovela i do neustavnog raspisivanja izbora, ušla u krizu najnovijom epidemiloškom situcijom i razvojem događaja.

U takvim uslovima Zakon o slobodi vjeroispovjesti služi i dalje, pa i ovoj fazi kakofonije tzv. ekspertskih razgovora – kao rezervni položaj za odvraćanje građana od centralnih tema u  prezaduženoj zemlji, posebno teških korupcionaških skandala.

Izborna inovacija DPS i njenog predsjednika da u ustavno proklamovanoj sekularnoj državi ovoga puta idu na tržište ljudskih duša i religije je već dala teške rezultate. Ne samo što je zemlja jednim pravno i politički poroblematičnim zakonom i reakcijama građana dodatno i frustrirajuće iznova duboko podijeljenja, sve uz visoke i riskantne tenzije.

Naime, Đukanović je sa samozvanim oreolom ovjerenog  čuvara nacionalnog identiteta, istina njemu novog identiteta, čitavom ovom operacijom koja ništa nije riješila na crkvenom planu, proizveo sliku zemlje duboke krize identiteta.

MONITOR: Ocijenili ste da uoči izbora centralna tema nije crkva, nego „Koverta”. Ali zar baš „Koverta” nije pokazala da su institucije zarobljene i da u tom ambijentu ne mogu biti održani fer i demokratski izbori?

LEKIĆ: Stoji ocjena da korupcionaški skandal „Koverta” jeste pokazao, i to drastično, zarobljenost institucija. Pokazao je, nažalost, i da se kritičke ocjene međunarodnih adresa kojima se traži pravni i politički ishod za takve primjere endemske korupcije ostanu skoro mrtvo slovo na papiru.

Kada govorim o centralnosti teme „Koverta” – koja bukvalno i simbolički izražava sistem korupcije, tu osnovnu, kanceroznu bolest ove zemlje – mislim na njene odjeke kod građana.

Građani će, vjerujem, biti svjesni situacije – da glas za DPS znači glas za „Kovertu”.

MONITOR: Zašto onda bojkot nije opcija? Dodatno, opozicija se na to obavezala građanima nakon afere „Koverta”.

 LEKIĆ: Mislim da se opozicija primarno obavezala da smijeni postojeću vlast i što hitnije izgradi temelje demokratske, pravne i ekonomski stabilne države.

Sve opcije djelovanja treba da budu podređene tom cilju. Opcija bojkota ima svoje argumente. Njih ipak treba sagledati u kontekstu i svih drugih.

Vjerovatno ćemo se saglasiti da ne treba izabrati onaj opozicioni oblik djelovanja koji će najviše odgovarati Đukanovićevoj vlasti. Ne treba isključiti mogućnost da bi opcija bojkota izbora mogla biti dobra vijest za DPS.

Jer u uslovima simulacije većeg broja partija satelita na izborima, uz moguću solidnu izlaznost građana, sve to odobreno od međunarodnih faktora koji inače stalno ponavljaju da su protiv bojkota izbora – bojkot opozicije bi mogao biti poklon vlastima u Crnoj Gori. Pobjeda vlasti bez borbe. Model današnjeg, u suštini jednopartijskog Nikšića, na državnom nivou.

Konačno, u varijanti bojkota opozicije i sami građani bi mogli da dignu glas, i to ne bez razloga, zašto se opozicija predala bez borbe na izborima.

Zato temu učešća na izborima treba primarno sagledavati na realistički način. A realizam je – neko bi nas na to mogao i podsjetiti – ozbiljan politički i filozofski pravac.

MONITOR: Demos je sa Demokratama i nekoliko manjih partija formirao, kako je saopšteno „građanski blok”. URA ide samostalno, okuplja intelektualce, opet u „građanski blok”. Zašto imamo dva „građanska bloka”?

LEKIĆ: Osim što smatram da svaka stranka, pa i URA, imaju legitimno pravo da izaberu način izlaska na izbore, uključujući i onaj samostalan, prepustio bih takođe svakoj stranci da ona obrazloži razloge za svoj izbor.

Mogu govoriti o izboru Demosa za koaliciju stranaka koje imaju vrlo slične političke programe boreći se za iste demokraske ciljeve političke, ekonomske i kulturne emancipacije savremene Crne Gore.

MONITOR: Šta je, u stvari, u pozadini konflikta između Demokrata i URA-e?

LEKIĆ: Nisam siguran da poznajem dovoljno te odnose, pogotovu ne pozadine odnosa dvije stranke.

MONITOR: Koliko pred izbore pomažu svađe u opoziciji?

LEKIĆ: Izvjesno ne pomažu. Zapravo odmažu. Ohrabruje da već u relativno dužem periodu nije bilo napadanja u opoziciji. To ukazuje i da je opozicija naučila određene lekcije iz prošlosti. Vjerujem da će tako i ostati. Mislim da je i opoziciona javnost manje podložna mogućim manipulacijama. U takvim uslovima nije teško zaključiti da bi eventualni pojedinačni napadi u samoj opoziciji išli u korist DPS i njihovih klijenata podzemnog daha. Vlast čeka opoziciju na greškama. Ne smijemo im to dozvoliti ovoga puta.

MONITOR: Zašto je nemoguća ujedinjena, organizovana akcija opozicije?

LEKIĆ:  Ujedinjena opozicija, a mislili ste izborno ujedinjena, jeste moguća. Takvih organizovanja je već bilo u prošlosti. S različitim izbornim rezultatima. Ovoga puta se nije uspjelo i ne bih se vraćao na pojedinosti koje su uostalom objašnjenji od samih aktera na sastancima gdje se raspravljalo o tome.

Ali to ne znači da izlazak u nekoliko kolona sprečava saradnju opozicije tokom izbornog procesa. Naprotiv. Sve treba da bude podređeno zajedničkom cilju.

Vidite, opozicija uz sve svoje interne probleme se bori u nedemokratskim uslovima, u državi koja je zaglavljena i u izbornom blatu. U takvim uslovima opozicija ulazi u političku arenu skoro poluvezanih ruku.

Uprkos tome dobar dio odgovornosti nosi sama opozicija. Prije svega neophodnim djelovanjem snaga koje su objektivno kredibilna alternativa postojećoj vlasti, spremni da izgrađuju Crnu Goru kao ozbiljnu, pristojnu, prosperitetnu zemlju evropskih standarda i pravila koja bi jednako važila za sve njene građane.

Konačno, i građani su akteri koji oblikuju budućnosti ove zemlje. Ponižavanje građana zahtijeva građanski odgovor.

MONITOR: Pozvali ste vlast da odloži izbore zbog epidemiološke situacije. Mislite li da će se to dogoditi?

 LEKIĆ: Pozvali smo institucije i pojedince koje nose najveću stručnu i institucionalnu odgovornost da daju kompetentnu, javno odgovornu ocjenu i predloge u vezi sa odražavanjem zakazanih izbora.

Nažalost, sve je sada u rukama vrha vlasti, konkretno njenog predsjednika. Uprkos činjenici da je u svim elementarno demokratskim zemljama materija izbora jednako stvar vlasti i opozicije.

Ovdje nije tako iz samo jednog razloga. Država je autokratska. Sa vlašću koja je van demokratske kontrole, dok se neki njeni dijelovi nalaze i van pravnog poretka. Zato je Crna Gora i dalje daleko od članstva u EU.

Zato smo i daleko od uživanja prednosti članstvom u EU. Ne samo zbog evropskih, demokratskih standarda, već i ogromnih ekonomskih benefita koja recimo sada uživa Hrvatska nakon posljednjeg uspješnog evropskog samita na kojem je odlučeno o znatnim materjalnim stimulansima zemljama članicama EU za prevazilaženje krize uslovljene pandemijom.

MONITOR: Kako vidite Crnu Goru nakon septembra i ovih izbora?

 LEKIĆ: Vidim je kao zemlju građana koji odbijaju da budu podanici i objekti političko-ideološko-nacionalnih manipulacija, čiji je sastavni dio potreba za postojanjem u Crnoj Gori nekih stalnih vođa koje će odlučivati u ime svih.

Vidim je na početku ozbiljnog i uspješnog liječenja od dva virusa koji su je skoro bacili na koljena. Primarno, virus korupcije, zatim virus korone.

Sve kao pretpostavka za građenje odgovorne države u službi građana, za strpljivo izgrađivanje zrelog društava kolektivne demokratske svijesti kao najvećeg garanta progresa i budućnosti zemlje.

 Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR SCI MED. IGOR MIĆUNOVIĆ, PREDSJEDNIK OBRAZOVNOG KOMITETA SVJETSKE FEDERACIJE KINESKE TRADICIONALNE MEDICINE: Korona nije sezonski bezopasni grip

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je proglasila ,,korona free” prema pravilima epidemiološke struke. Bilo je prisutno uvjerenje da se može plasirati ,,korona free” brend kao reklamni moto za promociju turizma, a uslijedilo je postojanje sistemskih grešaka i oponiranja na relaciji službi pojedinih lokalnih opština i državnih službi

 

MONITOR: Crna Gora je postigla neslavan rekord: u regionu ima najviše zaraženih od korona virusa na 100.000 stanovnika. Zašto se to dogodilo?

MIĆUNOVIĆ: Uvjerenja sam da je stanje u kojem se trenutno nalazi Crna Gora posljedica neodgovornosti, nerazumijevanja, kriminalnih aktivnosti kao i uvjerenja da je pandemija CoVid 2019 kod dobrog dijela građana Crne Gore shvaćena kao sezonski bezopasni grip.

Poznato je da je mnogo građana prelazilo granicu Crne Gore uprkos zabrani prelaska, te ponovno importovalo virus korone u Crnu Goru. Bez obzira na razloge prelaska granice, prijeko je potrebno identifikovati te građane, kao i pripadnike granične policije, ukoliko postoji naznaka da je tim osobama pomagano da ilegalno prelaze granicu Crne Gore, te ih adekvatno zbrinuti i sankcionisati. Glavni problem na Balkanu, a time i u Crnoj Gori, je objektivno sagledavanje učinjenog prestupa, te njegovo proporcionalno sankcionisanje. Već decenijama Crna Gora pokušava da se oporavi nakon raspada SFRJ-a, sankcija, bombardovanja 1999,  što je proizvelo polarizovanje građana, i od proglašenja nezavisnosti 2006. godine dodatno podijelilo crnogorsko društvo. Epilog tog procesa je da dobar dio građana ne vjeruje zvaničnim predstavnicima vlasti i oponira svemu što vlasti pokušavaju postići, pa makar imalo veze i sa pandemijom virusa korone.

MONITOR: Kako objašnjavate fenomen da se Crna Gora proglasila za prvu ,,korona free” državu u Evropi, proglasila kraj epidemije i otvorila granice da bi sad stigla do zabrinjavajućeg broja zaraženih?

MIĆUNOVIĆ: Crna Gora je prvi talas pandemije virusa korone shvatila veoma ozbiljno. Uz pomoć naše dijaspore, UN, Evropske unije, NR Kine, budžetskim preusmjeravanjima Vlade Crne Gore, kao i donacijama građana Crne Gore se nadomješćavao deficit respiratora i medicinske opreme. Postigao se zavidan uspjeh u tom procesu. Crna Gora je proglasila ,,korona free” prema pravilima epidemiološke struke, što je sasvim adekvatno.

Problem nastaje nakon tog početnog uspjeha. Znate, najlakše je zatvoriti granice ukoliko imate neznatan broj zaraženih virusom korone. Mnogo teže je funkcionisati kada je u okruženju epidemiološki bum. Očigledno je bilo prisutno uvjerenje da se može plasirati ,,korona free” brend kao reklamni moto za promociju turizma Crne Gore. Balkanski mentalitet rada je sve samo ne postojan. Ono što je uslijedilo je zapravo postojanje sistemskih grešaka i oponiranja na relaciji službi pojedinih lokalnih opština i državnih službi. Očigledno je da nam fali profesionalaca u raznim službama, a ne političkih kandidata, koji će radi svojih političkih ciljeva narušiti epidemiološko zdravlje građana Crne Gore. Ne zaboravite događaje okupljanja građana, tj. protesta u Budvi, te organizovanja litija, koji su dodatno usložili epidemiološku situaciju. Mišljenja sam da otvaranje granica nije bilo preuranjeno, već problem nalazim u strategiji. Naime, trebalo je iskoristiti ,,korona free” vrijeme za izradu funkcionalnijeg sistema epidemiološke zaštite, za što smo mogli da naučimo i implementiramo strategiju  od NR Kine, Koreje ili Japana, što se nažalost nije desilo.

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo