Grad-hotel Sveti Stefan, neće ni ovoga ljeta biti otvoren za turiste i posjetioce. Turistima je nedostupna i čitava oblast oko Svetog Stefana, vile, restorani, najljepše plaže Kraljičina i Kraljeva, sa parkovima i borovom šumom oko Miločera. Sve je to Aman rizorts, formalni zakupac Svetog Stefana, ogradio žičanom ogradom. Štete za Crnu Goru su ogromne. Ruinirane i u divlje zelenilo obrasle kuće Svetog Stefana tri sezone nakon davanja u tridesetogodišnji zakup singapurskom hotelskom lancu Aman rizorts svjedoče o pogrešnoj odluci crnogorske Vlade – lošem partneru dala je u ruke biser crnogorskog turizma. Prema nezvaničnim informacijama Monitora, a koje nije bilo moguće provjeriti u zvaničnim institucijama, novi gazda Svetog Stefana mogao bi biti, skriven iza neke of-šor kompanije, Taksin Šinavatra, odbjegli bivši premijer Tajlanda, osuđen u toj zemlji na dvije godine zatvora zbog korupcije.Bivši vlasnik Aman rizortsa Adrian Zeka navodno je prodao svoj udio u zakupu u tri vodeća crnogorska hotela – Svetom Stefanu, Miločeru i Kraljičinoj plaži, sa većim brojem vila i restorana, grčkom partneru Gregu Siroisu, osnivaču Ejdvej investmenta i kontroverznom Taksinu Šinavatri. Ejdvej investment je druga kompanija potpisnik ugovora o zakupu, registrovana za investicije na Britanskim Djevičanskim ostrvima, čiji se udio odnosio na izgradnju novog hotela Kraljičina plaža, nove apartmanske kapacitete i druge sadržaje u Miločerskom parku i u zaleđu male Kraljičine plaže. ZA OBNOVU NEMA PARA: Monitor je i ranije pisao da je Aman u velikim finansijskim nevoljama. Ta firma, nekada zvučnog imena i elitnih hotela, bankrotirala je i prodala kontrolni paket akcija indijskoj kompaniji DLF. O tome su pisali i drugi svjetski mediji, ali je vijest o bankrotstvu naša Vlada demantovala.
Činjenica je da Aman nije ni počeo temeljnu rekonstrukciju Svetog Stefana i ispunjavanje investicionih obaveza vezanih za to ostrvo iz ugovora o zakupu. Sudbina Svetog Stefana je nerješiva bez velikih ulaganja. Za temeljnu rekonstrukciju i obnovu grada-hotela, u kome je nakon tri godine nebrige sve satrulo i uništeno, u kome se mora mijenjati kompletna infrastruktura, vodovod i kanalizacija, potrebno je više od 150 miliona eura, računaju stručnjaci. Riječ je o izgradnji posve novog malog grada uz preuzetu obavezu zakupca da se zatečena ambijentalna arhitektura ne mijenja.
Tako velika investicija za grad-hotel koji će raspolagati sa svega 47 apartmana i soba isplativa je samo na duge staze. Zakupac, vlasnik Amana, Zeka taj novac nema. Amanu je ostalo samo ime sa kojim se, to je već izvjesno, ne može renovirati i dovesti u upotrebu najljepše crnogorsko ljetovalište.
Da li je nevesela situacija oko zakupa Svetog Stefana bila glavni razlog majske posjete premijera Mila Đukanovića Singapuru? Da li je bilo govora o raskidanju ugovora zbog drastičnog kršenja preuzetih obaveza? To su za sada dobro čuvane tajne.
Ipak, javno je saopšteno da se Đukanović na Dalekom istoku sreo sa Adrianom Zekom. Iz Singapura je stigla i vijest da se saradnja sa Amanom nastavlja. „Boravak u Singapuru ćemo iskoristiti da sa ključnim ljudima te kompanije razgovaramo o stvaranju nužnih pretpostavki da se u dogledno vrijeme realizuju planirane investicije i da Aman da taj važan dio pečata budućem turističkom imidžu Crne Gore”, kazao je Đukanović.
To dogledno vrijeme prilično je daleko. Ni kada bi ovog mjeseca započeli radovi, zbog ozbiljnosti zahvata i njihovog obima, dovršetak se ne može očekivati ni za sezonu 2011, iako je prema ugovoru trebalo da Sveti Stefan rekonstruišu i otvore već ove 2009. godine, a Kraljičinu plaža naredne sezone. Do sada je, međutim, rekonstruisan samo hotel Miločer.
MUKE HRVATA SA AMANOM: Slično iskustvo sa Amanom imali su i komšije Hrvati. Aman rizorts je u maju 2006. godine kupio hotel Makedonija u Cavtatu koji je bio oštećen u ratu.
Hotel je porušen a na istom mjestu započeta je gradnja novog luksuznog sa pet zvjezdica. Najavljene su bile, kao i u slučaju Svetog Stefana, milionske investicije. Komfor u novom hotelu trebalo je da obezbijede 24 prostrana studija od po 80-ak kvadrata, 12 apartmana sa po 166 kvadrata, kao i niz drugih zanimljivih sadržaja. Iako je otvaranje tog kompleksa bilo predviđeno za 2008. godinu, još ništa od svega, baš kao i kod nas. Gradilište hotela Makedonija mjesecima miruje. Građevinska firma Konel doo, koja izvodi radove napustila je objekat zato što im Aman nije platio ono što je dogovoreno.
Nakon svega, izgleda da se euforična priča crnogorskih državnih zvaničnika, prije svih ministra turizma Predraga Nenezića, o dovođenju renomirane kompanije poznate u svijetu po luksuzu, svele na tajnu dramatičnu potragu za novim investitorima za Sveti Stefan.
Vlada je u teškoj situaciji oko „ugovora stoljeća”, stvari se komplikuju jer je kriza pritisla zemlju. A odbjegli tajlandski premijer ima mnogo novca, koji zbog Interpolove potjernice nema gdje da uloži. Američki The Nation objavio je 12. maja da je Šinavatra zainteresovan za kupovinu ostrva Sv. Nikola kod Budve, potvrđujući tako i Monitorove ranije napise.
NAJSKUPLJI PASOŠ: Da li je Šinavatra, koji je nesumnjivo jedan od bogatijih političara sa potjernice Interpola protiv kojeg se u njegovoj zemlji vode brojni sudski postupci za zloupotrebe službenog položaja, pasoš kupio zajedno sa popularnim budvanskim Havajima i udjelom u zakupu Svetog Stefana? Javnost Crne Gore čekaće još odgovor i na ova pitanja.
Sveti Stefan i ostrvo Sveti Nikola su blizu, razdvojeni uskim morskim pojasem. A i sudbina im je slična. Zbog izuzetnih prirodnih ljepota, plaža i bistrog mora koje ih okružuje, uvijek su bili predmet želja tajkuna i novobogataša, sa jedne strane i zlatna moneta za potkusurivanje DPS interesa, sa druge.
Ko se god naprasno obogatio u ondašnjoj zajedničkoj državi, poželio je da makar privremeno bude vlasnik onoga što ima najvišu cijenu – Svetog Stefana, Miločera ili Svetog Nikole. Ti kontroverzni bogataši, koje potražuje pravosuđe iz sredina iz kojih dolaze, obično su raširenih ruku dočekivani u siromašnoj Crnoj Gori.
Gazda Jezda, nekadašnji vlasnik piramidalne banke Jugoskandik, bio je prvi zakupac Svetog Stefana i Miločera. Jezda je ojadio građane SRJ, ali je dio svog bogatstva ostavio eliti na vlasti u Crnoj Gori.
Sličan je i slučaj Nenada Đorđevića, funkcionera JUL-a, koji je devedesetih novcem, kako su ga sumnjičili pokupljenim od srpskog Fonda za zdravstvo, pobjegao iz Beograda. Utočište je našao u Crnoj Gori. Parama od pronevjera u Budvi je sazidao hotel Admiral i kupio 37.000 kvadrata zemlje na ostrvu Sveti Nikola, na kome je godinama bespravno zidao objekte.
OZBILJNE STVARI: Ostrvsko imanje kasnije Đorđević prodaje biznismenu slične provenijencije, Stanku Subotiću Canetu, koga potražuje pravosuđe Srbije, zbog optužbi da je rukovodio kriminalnom grupom koja je krijumčarila cigarete i oštetila budžet Srbije za ogromne novce.
Ukoliko vlasnik dijela budvanskog ostrva i zakupac dragulja Crne Gore postane Taksin Šinavatra, biće to zavidna plejada strateških partnera crnogorske vlasti sa Interpolovih potjernica.
Da je stvar oko okolnosti pod kojima je Taksin Šinavatra dobio crnogorski pasoš veoma ozbiljna ukazuje i ponašanje ministra unutrašnjih poslova Jusufa Kalamperovića.
Odlazak u najavljenu penziju ovog političara bogate karijere biće obilježen aferom Šinavatra. Iako više ne bi trebalo da se boji za sopstvenu karijeru, Kalamperović predano ćuti, pozivajući se na još nevažeće zakone. On ne želi ili ne smije da iznese podatke o tome kako je i po čijem nalogu mimo zakonske procedure Šinavatra postao vlasnik crnogorskog pasoša.
Koji je to interes Crne Gore da osobi optuženoj za korupciju izda putnu ispravu? Da li se taj interes ogleda u spašavanju propalog ugovora oko Svetog Stefana i partnera koji su se zadužili za Svetog Nikole.
Premijer Đukanović pak ne ćuti. On je svu odgovornost za izdavanje pasoša prebacio na svog koalicionog partnera iz SDP-a, ministra Kalamperovića. Kaže da ,,ne vidi ništa sporno u tome” što je ministar policije izdao pasoš Taksinu Šinavatri, za kojim je izdata međunarodna potjernica.
A oni koji kritikuju što se crnogorski pasoši daju bjelosvjetskim kriminalcima moći će, kaže premijer, da isprave stvar kada budu na vlasti, kada preuzmu Ministarstvo policije. Do tada, Šinavatri su otvorena naša vrata. Ako je dobio pasoš, što ne bi i ostrva.
Branka PLAMENAC)
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU2 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
FOKUS3 sedmice