Povežite se sa nama

INTERVJU

ANA VUKOTIĆ, REDITELJKA I DIREKTORICA FIAT-A: Pokazali smo snagu pozorišta

Objavljeno prije

na

MONITOR: Dobitnica ste Godišnje nagrade CNP-a za visoke umjetničke rezultate – za režiju i adaptaciju predstave ,,Šćeri moja” po tekstu Maje Todorović. Drama je nagrađena kao najbolja na konkursu nacionalnog teatra za savremeni domaći dramski tekst. Poslije par mjeseci od postavke komada, volio bih da nam kažete o radu na predstavi, iščitavanju ovog teksta, postavci, praizvedbi.
VUKOTIĆ: Specifične su okolnosti u kojima je nastala predstava, prije svega jer pozorište jedno vrijeme nije imalo upravnika. Dolaskom novog rukovodećeg tima bilo je neophodno u najkraćem mogućem roku izaći sa premijerom i pokrenuti uspavani pozorišni mehanizam, a bogami i ansambl. Radili smo vrijedno i posvećeno i vjerujem pokazali snagu Crnogorskog narodnog pozorišta. Zahvalna sam kolegama na nagradi i dijelim je sa cijelim autorskim timom.

MONITOR: Drama vješto kombinuje dokumentarne, usvojene istorijske narative i alternativnu, marginaliziranu žensku istoriju, a vi ste joj dali kako notu komedije, tako i tragedije dotičući se veoma važnih tema. Malo je dramskih tekstova koji obuhvataju feminističku dekonstrukciju istorijskih ličnosti, odnos društva prema ženi, a kod nas naročito crnogorskog društva prema kćerkama.
VUKOTIĆ: U tom smislu Maja Todorović donosi jedan veoma zanimljiv dramski predložak koji smo za potrebe naše predstave adaptirali, trudeći se da akcentujemo univerzalnu vrijednost komada i oslobodimo ga viška istorijskih činjenica u korist teatra, igre, emocija i građenja specifičnosti odnosa oca i šćeri, politike i srca, muža i žene, žene i crkve, vladara i srdara, vladara i umjetnika. Posebno zadovoljstvo u građenju ovih likova bila je saradnja sa genijalnim Mirkom Vlahovićem i mladom, veoma talentovanom i posvećenom glumicom Vanjom Jovićević.

MONITOR: Na festivalu Mediteranskog teatra ,,Purgatorije 2016″ u Tivtu nagrada za najbolje glumačko ostvarenje dodijeljena je Mirku Vlahoviću. Prije par dana u Nikšiću, na Festivalu glumca, takođe je nagrađen Vlahović, ali i Vanja Jovićević i Slavko Kalezić. Hoće li predstava gostovati i takmičiti se na još nekim festivalima?
VUKOTIĆ: Očekuje nas Jugoslovenski pozorišni festival u Užicu. Predstavu će u narednom periodu vidjeti i selektor Sterijinog pozorja, selektor Festivala Mess Sarajevo i još nekoliko festivala. Pozivi bi nas zasigurno jako obradovali.

MONITOR: Nedavno je predstava ,,The Beauty Queen” igrana na Međunarodnom festivalu Martina Makdone u Permu i Ana Vujošević je dobila nagradu za glumu. Premijeru je imala prije više od deceniju, a nedavno ste je obnovili. Kažite nam o novoj podjeli i šta ova predstava Vama predstavlja?
VUKOTIĆ: Za The Beauty Queen me vežu posebne emocije. To je predstava sa kojom sam diplomirala 2004. godine, predstava koja je najduže na repertoaru nacionalnog teatra, predstava u kojoj smo imali sreću i zadovoljstvo da sarađujemo sa velikom Dragicom Tomas i na žalost posljednja koju je Dragica u zadivljućoj koncentraciji odigrala samo nekoliko dana prije nego što nas je napustila. Takođe to je moja prva saradnja sa Anom Vujošević, glmicom posebnog dara i senzibiliteta koja je za ovu ulogu nagrađena u tako ozbiljnoj konkurenciji na Makdoninom festivalu u Permu gdje je o nagradamo odlučivao stručni žiri od 11 članova. Sjajni Dejan Ivanić. Jedna od prvih uloga Zorana Vujovića. Scenografija i kostim Jelene Tomašević. Poziv na festival u Perm i dugogodišnje uspješno igranje predstave bili su razlog da je obnovimo. Veoma sam zadovoljna da su se Marta Pićurić i Momo Otašević sjajno snašli u novim ulogama i vjerujem da će ova predstava još dugo živjeti.

MONITOR: Već par godina, od kad je FIAT obnovljen i od kad ste vi direktorica festivala, Crna Gora ima ozbiljan festival na kojem sve brojnija publika može da pogleda najbolja ostvarenja. Ipak, svake godine je ista priča – koliko je bilo neizvjesno i teško da se realizuje. Zanima me kakav status FIAT trenutno ima i šta garantuje da mu više ne prijeti opasnost od gašenja?
VUKOTIĆ: Vjerujem da će Ministarstvo kulture i Opština Podgorica pravno i administrativno procesuirati i definisati sve ono što su obećali i što je u više navrata dogovoreno i objavljeno u medijima, a tiče se statusa festivala od posebnog značaja za kulturu Crne Gore i pravnog statusa FIAT-a. Insistiraćemo na osnivanju nove institucije jer za to imamo ozbiljnu argumentaciju. Takođe nastavićemo da tražimo da se FIAT-u dodijeli stari napušteni prostor koji bi uz pomoć Evropskih fondova za kulturu i značajnije podrške države i Opštine postao novi kulturni centar sa scenskim prostorom i nizom pratećih objekata i sadržaja koji bi tokom cijele godine radili na produkciji i promociji umjetnosti i umjetnika. Takav centar je neophodan Glavnom gradu. Bez obzira na 20.000 eura duga sa kojima smo završili ovogodišnji festival i svih problema sa kojima se susrijećemo, nastavljamo da radimo i već osmišljavamo program FIAT 2017.

MONITOR: Ove godine imali ste i premijeru na zatvaranju – Brehtov komad „Danzen” u režiji Damjana Pejanovića. Rekli ste za sve probleme i dugovanja, ali možemo li očekivati da Festival i sljedeće godine ima svoju pozorišnu produkciju?
VUKOTIĆ: Posebno me raduje da smo uz pomoć Crnogorskog narodnog pozorišta kao koproducenta uspjeli da realizujemo predstavu Danzen i dali šansu mladom Damjanu Pejanoviću. Naša je namjera da svake godine imamo makar jednu festivalsku premijeru i nadam se da ćemo u tome i uspjeti.

Miroslav MINIĆ

Komentari

INTERVJU

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA I DOKTORKA RODNIH STUDIJA: Patrijarhat ubija na svakom mjestu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osionost patrijarhalne politike  je osnovna karakteristika svega viđenog u Crnoj Gori, od rata u kojem smo učestvovali, do vlasti koja nema ograničenja niti odgovornosti. Opasnost je sve veća i proklizavanje u fašizam i mržnju sve češća

 

 

MONITOR: “Uključenost žena u politički život i dalje je niska i potkopana nedovoljnim naporima države i javnosti da se prevaziđu rodni stereotipi”, ocjenjuje se u ovogodišnjem Izvještaju EK za Crnu Goru. Potkopava li vlast rodnu ravnopravnost?

DABIŽINOVIĆ: Postoji mnogo načina da se ne prihvati suočavanje sa problemom kakav je opresija žena u društvu. Najčešći povici ovih tridest godina su da se imaju važnije teme riješavatod pitanja koje se tiču žena i društva. Pitanje politike ima veze sa ženama, pitanje siromaštva ima veze sa ženam, pitanje rata i mira ima veze sa ženama.  Međutim, navedeno se koristi kao paravan da se ignoriše i učini nevidljivom opresija žena. Odgovor tada a i danas je isti: ovo je najvažniji problem sa kojim je sve povezano. Odgovornost političke elite za nesprovođenje izostaje. Da, vlast odbija od početka suštinski da implementira politike rodne ravnopravnosti, sem formalno zbog međunarodnih faktora.

Danas je tema žena skinuta sa dnevenog reda jer se od identitetskih pitanja  u političkom polju ne može doći na red. Iako su identitetska pitanja u vezi sa pozicijom  žena. Poznati su svi ti saboteri i razbijači. Godinama sam ih susretala od skupštinske sale do skupova na koji su pozivani. Mali broj poslanica je u svim sazivima razumio suštinu primjene ovih politika.Što nije teško razumjeti, jer su žene internalizovale slike koju je o njima stvorio patrijarhat a koje nas odvajaju od nas samih. Često podsmjeh ili bilo koja druga metoda  delegitimizacija žene koja govori o problemima žena u političkom polju,  tjera ih da se ne suočavaju i ne suprostave. Od crkve do skupštine.

Zalaganjem ženskog dijela civilnog društva, velikim trudom i radom, stvoren je mali prostor kojeg poslanice ne umiju da zadrže, podrže i povećaju jer ne razumiju koliko je to u javnom interesu svih. Sva nastojanja da se u političkom životu nađe što više žena u kontinuitutu su sabotirana, različitim strategijama a današnji nejednak odnos snaga i moći nije ni na mapi za razmatranje. Poslanice se žele afirmisati preko drugih tema koje više konveniraju političarima i pukoj lojalnosti, što pokazuje da se ne razumiju osnove politika rodne ravnopravnosti koje ne govore samo o polnoj kasti nego o političkim, socijalnim, rasnim, klasnim odnosima i klasama. To naravno pogoduje političarima  da kad god mogu žene isključe potpuno iz političkog polja.Na pregovorima o sudbini zemlje nije bilo u poslednjim godinama niti jedne žene. Kao da to nije njihovo pitanje.

MONITOR: Izvještaji EK kontinuirano ukazuju da domaći zakonodavni okvir ima ograničen uticaj zbog nedovoljne političke volje da se ovo pitanje stavi u političke prioritete. Zašto kontinuirano nema političke volje?

DABIŽINOVIĆ: Prije izvještaja EU, moramo pogledati izvještaje koje pišu ženske organizacije u kontinuitetu, a odnose se na ključni razlog- izostanak političke volje.Izostanak političke volje svoju podršku ima u  kulturnim i društvenim pritiscima (obeshrabrivanje žena da se bave politikom); nevidljivosti u obrazovanju uzora i kontinuiteta borbe žena; pomenuti strah od odbacivanja i kritizerstva. Međutim, suštinski razlog je taj da političke elite neće da se stanje mjenja niti žele da dijele patrijarhalnu moć. Čitljivi pokazatelji opresije su glasni povici o apsolutnim brojevima političke većine. Apsolutne brojke su im najvažnije ne bi li mogli bez kontrole donositi odluke.  Apsolutni brojevi su karakteristika autokratskih režima i politika kojom patrijarhalci osmišljavaju vlastitu sigurnost i bezbjednost u političkom i ekonomskom smislu-od korupcije do sprege sa kriminalnim strukturama. Žene tu dođu samo kao saučesnice. Dijeljenja kolača nema, jer se moć vladanja nad potrebama onih nad kojima se vlada ne dovodi u pitanje.

Osionost patrijarhalne politike (čitaj političke moći) je osnovna karakteristika svega viđenog u Crnoj Gori od rata u kojem smo učestvovali do vlasti koja nema ograničenja niti odgovornosti. Opasnost je sve veća i proklizavanje u fašizam i mržnju sve češća. Izostanak političke volje često rezultira isključivanjem, ostajemo neprijetelji jedni drugima. Nagomilanu nepravdu imržnju ne riješava mržnja.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DAMIR SULJEVIĆ, KOORDINATOR PROGRAMA LJUDSKA PRAVA CGO I ČLAN DIK-A: Kotorski scenario, između Podgorice i Šavnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Postoji mogućnost da Ustavni sud, u slučaju ustavne žalbe DPS-a povodom lokalnih izbora u Kotoru, ponovo ima situaciju sa izjednačenim brojem glasova i ne donese odluku. U tom slučaju, ako DPS ostane pri žalbi, smatraće se da postupak nije okončan

 

 

MONITOR: Kao član Državne izborne komisije (DIK), recite nam da li su lokalni izbori u Kotoru završeni?

SULJEVIĆ:  Lokalni izbori u Kotoru nisu i teško mogu biti završeni dok traju žalbeni postupci. Državna izborna komisija (DIK) je, prije neki dan, donijela posljednju u nizu odluka oko ovih izbora, odbijajući prigovor DPS-a, ali oni sada imaju pravo žalbe Ustavnom sudu koji je nadležan da o tome donose konačnu odluku. Dok se Ustavni sud ne odredi o toj eventualnoj žalbi, neizvjesno je da li će izbori na dva mjesta u Kotoru biti ponovljeni ili ne, a samim tim i kada će konačni rezultati biti utvrđeni.

MONITOR: Pojasnite nam odnose na relaciji DIK-OIK Kotor i prošlonedjeljnu odluku OIK da se ne ponavlja glasanje na dva „sporna“ izborna mjesta?

SULJEVIĆ: To je vrlo složena pravna situacija, a pogrešne interpretacije od strane političara i medija dodatno su zbunile crnogorsku javnost. Ali da pokušam.

Opštinska izborna komisija (OIK) u Kotoru napravila je propust u odnosu na prigovore DPS-a na dva biračka mjesta, pošto ih je usvojila bez potrebne većine i, kako se to kaže, stavila u pravni promet. Nakon toga je OIK morala donijeti odluke o ponavljanju izbora za šta, takođe, nije bilo potrebne većine. Zato se DPS žalio DIK-u, koji je  OIK-u naložio donošenje tih odluka.

Međutim, razmatrajući prigovore Demokrata, DIK je naknadno poništio rješenja koja su osnov za donošenje takvih odluka. Ovdje treba dodati i da se istekom propisanih rokova smatra da su prigovori usvojeni, kao i da je DPS propustio da u prigovoru traži poništenje glasanja, praveći propust u prigovoru DIK-u, koji je DIK kasnije prenio u rješenje jer je vezan okvirima prigovora.

Konačno, podsjećam da DIK ima ograničene nadležnosti, a ne pomaže ni faktička nefunkcionalnost Ustavnog suda koji se, sa izjednačenim brojem glasova, makar za sada, nije odredio o tom pitanju.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR ŽARKO PUHOVSKI, PROFESOR POLITIČKE FILOZOFIJE, ZAGREB: Razumno je plašiti se Trampa u EU, jer je on smatra neprirodnom tvorevinom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tramp je još 2016. uspio stvoriti politički amalgam s  pukom, a protiv „otuđenih centara moći“. Postigao je to korištenjem  emocionaliziranih lažnih apstrakcija bez stvarnoga sadržaja, no stvorio je privid da je govorio „kao ljudi s ulice“. Trampov trijumf nedvosmisleno jača ekstremno desne, suverenističke tendencije unutar Evrope. Jedino dobro što Tramp, možda, donosi je smanjivanje američki sponzoriranoga „killing rate“ po svijetu

 

MONITOR: Donald Tramp je 47. predsjednik SAD. Kamala Haris, je u posljednjim nedjeljama, dobila podršku i nekih poznatih republikanaca, čak i Dika Čejnija-koji je važio za republikanskog „jastreba“. Zašto je Donald Tramp toliko „stabilan“ ?

PUHOVSKI: Desetljećima u najrazvijenijim državama svijeta (posebice u SAD i Francuskoj) jača ogorčenje protiv „establishmenta“. Dugo ga je kultivirala i politički koristila ljevica (u novije doba uz knjižuljak „Pobunite se“, Stéphanea Hessela, ili pokret „Me too“), no posljednjih desetak godina i desni je svjetonazorski spektar pokazao pripravnost da koristi ovu društvenu silu. Tramp je, još 2016. uspio stvoriti politički amalgam s  pukom, a protiv „otuđenih centara moći“ (političkih i intelektualnih). Postigao je to korištenjem  emocionaliziranih lažnih apstrakcija bez stvarnoga sadržaja, no stvorio je privid da je govorio „kao ljudi s ulice“. Jer, latentna je pobuna dobrim dijelom usmjerena i protiv „woke“ sindroma koji se nameće kao „službouljudni“ (kako bi to davno, u drugome kontekstu, rekao Krleža), dakle – nužno neiskreni govor. To je  komunikacijska osnova populizma. Taktički i strategijski, kampanja demokrata je izgubila – doslovce zbog zamjenica – leksički, ali i zato što su Kamalu Harris i dalje doživljavali kao zamjenicu/namjesnicu.

MONITOR: Od početka godine odnosi u regionu su turbulentni, održano je i nekoliko skupova (Brdo-brioni, Berlinski proces…) koji se tiču EU integracija Zapadnog Balkana. Vi ste ranije bili skeptični u vezi sa iskrenim namjerama EU za proširenjem. Može li promjena u SAD i prilična neizvjesnost u vezi sa Trampovom spoljnom politikom, uticati na ovo pitanje?

PUHOVSKI: Bude li Tramp i približno radikalan kakav je već bio (i opet to obećao), EU će se naći u opasnoj šansi. Opasnost je u tomu što prekooceanski (prije svega vojni) kišobran neće više biti neupitno dan na raspolaganje i što bi se novi  predsjednik mogao razmjerno brzo sporazumjeti s Putinom – taktički, za sada. To pak znači da EU treba poraditi na svojem učvršćivanju, kako bi mogla igrati ulogu u novim okolnostima. Istovremeno, Trampov trijumf nedvosmisleno jača ekstremno desne, suverenističke tendencije unutar Evrope. Već i srednjoročno, nosivi interes preživljavanja u sadašnjoj situaciji najvjerojatnije pobjeđuje onaj ideologijski. No, u pitanju je baš kratkoročno, krizno razdobolje narednih godinu-dvije.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo