Povežite se sa nama

INTERVJU

MIODRAG LEKIĆ, LIDER DEMOSA: Formirati privremenu vladu sa manjinama

Objavljeno prije

na

MONITOR: Proglašeni su rezultati izbora, čime će uskoro i formalno biti stavljena tačka na rad Vlade izbornog povjerenja. Danas, posle svega , šta mislite koliko je ta Vlada bila uspješna a izbori demokratski?
LEKIĆ: Prvo, želim da konstatujem da su opozicioni predstavnici, u prvom redu ministri, sasvim izvjesno djelovali do kraja opoziciono. Drugo, Vlada izbornog povjerenja za oko pet mjeseci trajanja nije ni centa zadužila zemlju, što smatram rezultatom, a imajući u vidu tempo prethodnih zaduživanja, sada već dramatičnih razmjera. Opozicioni ministri, inače izdajnici prema ostrašnjeno-klevetničkim napadima iz djelova opozicije, su pretežno pokazali kompetenetnost, poštovanje zakona, javnu pristojnost. Ukratko, na djelu su pokazali da biti ministar primarno znači služiti državi i zakonu, a ne skorojevićki i neodgovorno služiti svom vođi i klijentima u njihovim udruženim i interesnim poduhvatima van demokratske i pravne kontrole. Ipak, moć klasične mašinerije vlasti ispoljen raznim opstrukcijama, posebno u Ministarstvu unutrašnjih poslova onemogućavale su postizanje izbornog povjerenja i fer uslova. Time su onemogućili uspjeh Vlade izbornog povjerenja. Ostaju parcijalni rezultati djelovanja opozicionih predstavnika koji se ne mogu potcjeniti. Mislim na ipak smanjenje zloupotrebe državnih resursa. Ostaje nesporan i rezultat opozicionih predstavnika koji su na javnim činjenicama demontirali način funkcionisanja sistema vlasti koji je dominantno baziran na korupciji i nepoštovanju zakona.

MONITOR: A izbori? Opozicija se izjasnila da neće priznati rezultate dok se ne utvrdi da li se na izborni dan desio pokušaj državnog udara.
LEKIĆ: Očigledno je da opozicija ne može priznati izbore koji su izvjesno nedemokratski, istina ovoga puta u kombinaciji već viđenih manipulacija sa novim, gotovo orvelovskim momentima. Mislim tu primarno na izborne uslove u danu kada se zvanično objavljuje terorističko-kriminalni čin kojim se nelegalno osvajaju institucije, puca u građane, hapsi premijer, dakle nasilno osvaja vlast, što sve zajedno – kažu zvaničnici – nije državni udar! To sada uporno ponavlja i zaposlena medijska posluga Đukanovića i klanova oko njega, koja se nalazi u tranziciji od specijalizovanog zadatka retuširanja biografija ka novim zadacima proizvodnje stvarnosti prema opet preciznim upustvima. Naime, jasno se uočava da je pranje biografija, primarno Đukanovića i Marovića, bilo pretpranje za novu fazu agonije zemlje, sada već pred ambisom trajnije nestabilnosti, dakle duboke političko – ekonomske krize, sloma svih vrijednosti i izazivanje nekog finalnog ludila.

MONITOR: I šta sada?
LEKIĆ: Rasplet treba da daju nadležne institucije, podrazumjevajući pri tom i silna državno-politička tijela koja su pompezno formirana kao garanti zaštite države i njene stabilnosti. Koliko vidimo ona se nakon ,,terorističko-kriminalnog napada na državu” još nisu ni sastajala. A i ministarka odbrane se javno požalila da ništa nije znala o napadu na državu. Ne bude li kompletne istine, biće to teška istina o nama. Javnost još nije upoznata sa relevantnim dokazima. Svakim danom, a pogotovu nakon izjave premijera Srbije koja se ovdje nedopustivo inferiorno očekivala, ukupne zvanične verzije izgledaju sve neuvjerljivije i kontradiktornije. Bez činjenica sumnje u scenario samoviktimizacije vlasti u korist nekog političkog cilja mogu samo da rastu. Ako još javnost treba da bude kolateralna žrtva takve opsesije onda to prelazi sve granice pa i one nemoralnosti politike. Na odgovornima u institucionalnom sistemu koji drže do istine je da ne dozvole nastavak manipulacija. Istraga je još u toku. Mada sve čini neozbiljnim i činjenica da u jeku tajne istrage vladajuća stranka preko svojih medija objavljuje transkripte o događajima, i to javno osporene transkripte. Želim da vjerujem da još postoji šansa da se na bazi nedvosmislenih činjenica i pravnih epiloga sazna puna istina o svemu. Pa i o potencijalno međunarodnim uticajima u jednom objektivno složenom međunarodnom kontekstu. Naslov jedne poznate knjige glasi: ,,Da li postoje stvari koje ne postoje”. Ne smijemo dozvoliti da živimo taj naslov. Građani to nisu zaslužili, makar politička elita tražila od njih, i to sve neskrivenije – da vjeruju u sve zvanično, da trpe i ćute. Jedna stvar je izvjesna. Osvjetljavanje ili neosvjetljavanje istine o ovom događaju će bitno, rekao bih odlučujuće, uticati kojim putem će Crna Gora krenuti dalje, pred velikim neizvjesnostima koje je čekaju.

MONITOR: Kako komentarišete dešavanja na spornoj sjednici Državne izborne komisije kada su proglašeni rezultati izbora uz sumnje da je većina obezbijeđena falsifikatima ?
LEKIĆ: Sa falsifikatima, pauzama, u kafanskoj atmosferi na ivici fizičkih obračuna, i taj dio izbora završava u stilu lošeg političkog trilera. Nedostojno ozbiljnih državnih institucija.

MONITOR: Šta je sljedeći potez opozicije?
LEKIĆ: Nekoliko je primarnih poteza opozicije u ovom trenutku. Prvo, nepriznavanje izbora. Drugo, neučestvovanje i nedavanje legitimiteta konstitutivnoj sjednici parlamenta. Treće, završetak za koji dan izvještaja o izbornim neregularnostima koji će biti upućen i međunarodnim adresama. Četvrto, pokušaj, ozbiljnog dijaloga sa predstavnicima partija nacionalnih manjina da zajedno nađemo modalitete prevazilaženja duboke krize. Između ostalog formiranjem zajedničke privremene vlade, čiji bi rok trajanja bio takođe zajednički dogovren. U toj vladi manjine bi imale značajnu, ako treba i predominantnu ulogu. U sve ovo opozicija ulazi s ciljem prevazilaženja duboke krize i posebne napetosti u zemlji nakon neslobodnih izbora u uslovima državnog udara. Uz iskreno uvažavanje nacionalnih manjina i njihovog nezadovoljstva stanjem u društvu i izbornim tokom. Govorim o mjerama u ovom trenutku. Na bazi novih dinamika posebno u vezi sa formiranjem vlade i novih konsultacija u opoziciji, definisaće se i potencijalno nove mjere.

MONITOR: Šta je sa incijativama koje ste ranije pominjali, o pregovorima sa manjinskim partijama?
LEKIĆ: Ne znam kakav će biti odgovor partija manjinskih naroda na našu politički kulturnu, demokratsku, korektnu inicijativu u pismu koje smo im poslali u ime građanske opozicije. Ono što znam jeste da se sada radi o velikoj javnoj odgovornosti partija manjinskih naroda. Odgovornosti prema svim građanima, posebno prema narodima koje predstavljaju. Jer prihvatiti u ime dijela Bošnjaka, Albanaca i Hrvata učešće i u završnoj fazi ,,pohari” zemlje zajedno sa tajkunima u i oko DPS-a jeste odluka sa teškim posljedicama. Vjerujem da su svjesni toga.

MONITOR: A u slučaju da DPS ipak formira vladu?
LEKIĆ: Moguće su sve mjere koje predviđaju zakon i Ustav. Jedna od takvih koju sam uostalom na sastancima građanske opozicije i predložio je sljedeća. Bojkot parlamenta sve dok se zvanično ne utvrde sve činjenice i ostvari pravno-politički rasplet u vezi sa kriminalno – terorističkim napadom na državu. Vara se vlast ako misli da će ova zemlja moći da nastavi u uslovima stabilnosti vladajući uz podršku jedne polovine birača, ili manje od toga. A još da se pri tom ne otkriju činjenice u vezi sa državnim udarom čija objava je učinila izbore neslobodnim, čime je grubo prekršen član 2 Ustava zemlje.

MONITOR: Šta mislite o predlogu DPS-a da mandatar Vlade bude Duško Marković? Da li bi dolazak Markovića na mjesto premijera bio korak nazad ili tapkanje u mjestu?
LEKIĆ: Gospodin Marković je najavio politiku kontinuiteta i dok je tako sve je jasno i nepromijenjeno. Društvo ostaje visoko kriminalizovano, ekonomsko – socijani i regionalni rascjepi ostaju duboki, pravna država ostaje samo retorika bez suštinskih rezultata, zemlja nastavlja da se bjesumučno zadužuje, institucije ostaju zarobljene, vlast nastavlja bez demokratske kontrole.

MONITOR: Da li opozicija održava redovne kontakte u cilju zajedničkog djelovanja?
LEKIĆ: Da. Istina, u dva kruga. I ne slučajno tako.

MONITOR: Je li opozicija imala razgovore sa predstavnciima međunarodne zajednice oko aktuelne političke situacije?
LEKIĆ: Kontakata je bilo, primarno sa predstavnicima EU i OEBS-a. Predočene su informacije i argumenti o nastaloj situaciji. Mi smo na ispitu političke zrelosti kako pokrenuti konstruktivne političke akcije na unutrašnjem i spoljnom planu s ciljem demokratske i pravne stabilizacije zemlje. Ali, izazovi trenutka se ne zavšavaju samo sa nama. Hoću da kažem, da eventualna ravnodušnost određenih međunarodnih faktora prema dokazima o autoritarnoj vlasti, sa elementima mafiokratskog funkcionisanja ovdje, objektivno donosi pad kredibiliteta istih tih međunarodnih činilaca. Vidjećemo ubrzo kako stoje stvari. Da li će teza koja puca od nemoći da su izbori slobodni u danu objavljenog državnog udara biti šire prihvatljiva. Mi dobro znamo da ona ne bi bila prihvatljiva u svim zemljama elementarne demokratije.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA: Čerečenje leša javne uprave i institucija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prethodna Vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem, a sadašnjoj se prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi,  ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo

 

MONITOR:  Imali smo i dvije vlade ekspertsku i manjinsku. Kako vidite jednu, kako drugu, njen sastav i mogućnosti?

DABIŽINOVIĆ: Svjedočimo velikim obećanjima nakon 30 avgusta koji su se pretvorili u svoju suprotnost. Promjena vlasti nije ispunila ni obećanja koje je dala niti očekivanja građanki/na Crne Gore. Vidjeli smo, a vidimo i sada, bjesomučno čerečenje leša javne uprave i institucija u koji se ubacuju partijski aktivisti po dubini i širini. U duhu takve politike imamo građane prvog, drugog i trećeg reda. U kontinuitetu se povećava jaz između sirotinje i bogatih. Nastavlja zloupotreba političke moći na rad institucije sistema što predstavlja nastavak prethodnika sa kojima se ne želi sarađivati, i tako gradi vlastita politička pozicija.  Često je to jedina tačka programa. Mislim da je o sastavima i jedne i druge vlade bilo dosta riječi. Svela bi sve na političku trgovinu i prevaru. Kako oni koji su u krvi do lakata iz devedesetih a njih je većina,  mogu biti pokretačka snaga državi koja je na aparatima. Zaključujem, prethodna vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem a sadašnjoj se, prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi, ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo.

MONITOR:  Da li je nova Vlada u stanju da deblokira evropski proces imajući u vidu da su u njoj mnogi stari politički akteri, a da joj je parlamentarna podrška DPS?

DABIŽINOVIĆ: Prema onom što stiže iz sadašnje Vlade poruke su zbunjujuće. Strateški cilj  ulaska Crne Gore u EU  sada u javnom govoru prvog ministra dobija pandam u Otvorenom Balkanu. Ne bi trošila bespotrebno vrijeme čitalaca baveći se objašnjenima ovog unakrsnog zbunjivanja građana. Ne polažem prevelike nade u sadašnju Vladu. Po mom ubjeđenju ova Vlada bi trebalo da pripremi teren za izbore koji ne bi bili kompromitovani. O raščišćavanju problema i propadanja Crne Gore trebalo bi da povedemo široki društveni konsenzus jer je trideset godina ogroman period za uništavanje a mali za „ozdravljenje“. Društveni procesi koji bi trebalo da donesu duh jednog drugog vremena moraju početi oduzimanjem imovine onima koji su je stekli nelegalno ali i suočavnjem sa prošlošću devedesetih i lustracijom. Za to nam trebaju sve društvene snage i znanje cijelog svijeta ukoliko hoćemo da se procesi pokrenu nabolje.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

Dr Biljana Đorđević, docentkinja FPN-a, izabrana narodna poslanica Koalicije Moramo: Na vlasti u Srbiji je da donese odluku o sankcijama Rusiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne samo što bi dobrosusjedski odnosi morali da budu stalno njegovani već to za naš region označava istovremeno i sentimentalno i racionalno. Osjećamo da smo nekad bili dio iste države i pogađaju nas slični problemi koji, moguće je da će se to pokazati kao racionalno, traže i zajednička regionalna riješenja

 

MONITOR: Prema rezultatima GIK-a, vlast u Beogradu bi trebalo da ostane ista. To je veliko razočarenje za veliki broj glasača opozicije. Potez Dragana Đilasa koji je odmah nakon izbora tražio od Aleksandra Vučića da se beogradski izbori ponove, naišao je na odijum opozicionih stranka, sem njegovog SSP-a, zbog toga što nije sačekao GIK i Upravni sud. Prema Vučiću, beogradski izbori će se ponoviti. Kako će se u ovoj situaciji ponašati „Moramo”?

ĐORĐEVIĆ: Sastanak Vučića i Đilasa bio je izuzetno štetan zbog načina na koji je do njega došlo i trenutka u kojem se desio – sastanak koji dogovara nove izbore u trenucima kada stari nisu završeni, mimo dokazane potrebe za nečim takvim i bez saglasnosti ostalih – što Đilasovih koalicionih partnera, što drugih opozicionih lista. U tom trenutku se čeka ponavljanje izbora na nekim mestima u Beogradu i taj sastanak je obeshrabrio i demotivisao Beograđane da ima smisla boriti se da se veći broj opozicionih glasova zaista i pretvori u više mandata, tako što bi se na ponovljenim izborima strateški podržala lista Ajmo, ljudi. To se u svetlu ovog sastanka nije dogodilo. Sada je jasno da režim ima tesnu većinu, mada videćemo koliko tesnu da formira vlast u Beogradu i koliko će takva vlast moći da opstane.

Mi nismo sigurni da će se izbori uopšte ponoviti u Beogradu. Čak i Vučić govori da će se to desiti ako opozicija to želi. Kada je to opozicija dobila nešto što je tražila? Ako se i ponove, to je zato što bi SNS-u, to iz nekog razloga odgovaralo, a ne zato što je neko iz opozicije to tražio. Međutim, ako izbora bude bilo, mi ćemo na te izbore izaći i sigurna sam imati još bolji rezultat nego što smo imali početkom aprila.

MONITOR: Vaša koalicija je dobila najviše podrške „sa strane“, od njemačkih Zelenih koji su relevantni činioci vlade Olafa Šolca, ali i od Evropske partije Zelenih koji su vam, kako se saznaje, postavili uslov formiranja političke partije, da biste mogli postati njihova članica. Sem tog članstva, šta će vam donijeti nova organizacija dosadašnje koalicije sastavljene od građanskih udruženja?

ĐORĐEVIĆ: Evropska partija Zelenih nije nama postаvila uslov da formiramo jednu političku partiju, već je njihovo pravilo da članice EGP moraju biti partije. Istovremeno, praksa EGP je da mogu imati i više članica iz iste zemlje. S tim u vezi bih da objasnim da se trenutno ne stvara politička organizacija koalicije Moramo već da dolazi do okupljanja oko stranke Zajedno za Srbiju, u kojem učestvuju Ekološki ustanak i deo organizacija iz platforme Akcija, ali ne i Ne davimo Beograd koji ima svoj proces evaluacije i planiranog restrukturiranja političke organizacije u novim okolnostima – o kojima ćemo raspravljati na Skupštini pokreta. Koalicija Moramo svakako nastavlja da postoji a njene konstitutivne organizacije se spremaju za naredne korake.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR I ANALITIČAR MEDIJA: Svjedočimo samo vrhu brijega

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sada kada se skida veo sa kriminalnih radnji kojima se baca sumnja na istaknute ljude režima, bude smiješno govoriti kako je kratkotrajuća koaliciona vlast, koja je bila prvi rezultat posljednjih parlamentarnih izbora, blokirala evropski put

 

 

MONITOR: Mediji su zaslužni sto su otvoreni i procesuirani slučajevi zloupotreba bivše predsjednice Vrhovnog suda i policajaca povezanih sa organizovanim kriminalom. Šta vam to govori?

VUKOVIĆ: Polakote, što bi rekao bivši glavni specijalni tužilac Katnić. Prvo moramo odati zahvalnost Europolu, koji je prikupio informacije i proslijedio ih na adrese naših nadležnih. Odatle možemo govoriti o zasluzi medija, jer su obnarodovali kompromitujuće informacije i tako, pretpostavljam, ubrzali procesuiranje. Mi sada ne znamo šta bi se desilo da kompromitujući transkripti telefonskih razgovora nijesu došli do medija, ali je jasno da je njihovo objavljivanje ubrzalo policijsko-tužilačke akcije.

Jedna od funkcija medija je da kontrolišu one koji imaju formalnu i neformalnu moć, jer je istorijsko iskustvo pokazalo da su i najnezavisnije institucije i najpošteniji ljudi skloni zloupotrebama moći u određenim situacijama. Zato ih neko stalno mora držati na oku. No, dešavalo se i ranije da mediji u Crnoj Gori odigraju dobro ulogu kontrolora i galame dovoljno glasno, ali je bilo uzalud jer je konfiguracija moći u društvu bila takva da se ta galama zabadala u debelo uho nezainteresovanih. Sada imamo nešto drugačiju konfiguraciju moći i uši nekih institucija su se počele tanjiti.

MONITOR: Šta govori činjenica da su policajci, te čelni ljudi pravosuđa članovi organizovanih kriminalnih grupa?

VUKOVIĆ: Neke mlađe ljude sam nedavno edukovao o tome kako je aktuelni predsjednik države tokom svoga prvoga premijerskog mandata govorio opoziciji u parlamentu da neće nikada saznati istinu o sivom državnom novcu koji se nalazio na posebnim računima koji su otvarani na imena režimskih ljudi. Bilo je to u vrijeme međunarodnih sankcija kojima su kažnjavane Srbija i Crna Gora zbog uloge u krvavom raspadu Jugoslavije. Od toga vremena datiraju razne vrste nekažnjivih zloupotreba moći i njegovanje raznih vrsta simbioza kriminala i institucija koje su dužne da služe javnom interesu. Ta simbioza je trebala ljude posebnog kova, stvarala ih i uzgajala, a odricala ih se samo u trenucima kada su postojali remetilački faktori ili su bili podesni za žrtvovanje na oltar euroatlantskih integracija. Najilustrativniji primjer je bivši dugogodišnji broj 2 vladajuće partije i režima – Svetozar Marović.

Ovo čemu trenutno svjedočimo je samo vrh brijega i možemo samo slutiti šta će nam pući pred očima ako budemo u prilici da vidimo makar veći dio toga brijega.

MONITOR: Kako komentarišete izjavu bivšeg specijalnog tužioca da se „svoji agenti ne hapse”?

VUKOVIĆ: Milivoje Katnić je ovom izjavom upravo otkrio simbiozu policije i kriminalnih grupa, jer je jasno da policajci nijesu bili infiltrirani u kriminalni klan kako bi dolazili do važnih informacija. Transkripti pokazuju da su kriminalci znali s kim imaju posla i jedni se prema drugima odnose s drugarskom pažnjom i razumijevanjem. Možda je ova saradnja polučivala i nešto što je bilo od koristi za opšte dobro i to može biti olakšavajuća okolnost akterima kada dođe do poštenog suđenja. Bojim se, ipak, imajući u vidu prirodu režima i duh vremena, da ta korist nije bila velika, ako je uopše bilo. Ko je izvlačio veću koriste iz te simbioze, takođe bi trebalo da pokaže neko pošteno suđenje.

MONITOR: Vjerujete li da će novo tužilaštvo, uz nove vlasti, moći do kraja da rasvjetli sistem u kom je to bilo moguće?

VUKOVIĆ: Nemam osnova da vjerujem, imam pravo da se nadam. Kad kažem da nemam osnova da vjerujem, imam na umu to da tek treba izgraditi institucionalnu moć sposobnu da razgradi nakaradni sistem i da učvrsti novi koji je sušta suprotnost nakaradnom. Bez hrabrih pojedinaca i herojskog podvižništva tako nešto neće biti moguće, ali politička moć mora za to podvižništvo obezbijediti dobar kontekst i dati mu smisao. Nadam se da aktuelna politička paktiranja imaju i neku skrivenu agendu koja usmjerava procese u poželjnom pravcu.

MONITOR: Kako vidite novu vladu i njen sastav?

VUKOVIĆ: U jednom ranijem razgovoru za Monitor sam iznio negativno mišljenje o ideji tzv. manjinske vlade. U međuvremenu je takva vlada postala politička činjenica, a ja mišljenje nijesam promijenio. Ovakva kakva je opravdaće svoje postojanje jedino ako njen mandat bude iskorišćen za početak razgradnje nakaradnog sistema. Uskoro ćemo vidjeti da li je u ovu kontroverznu tvorevinu ugrađen neki lukavi politički um koji će nam se otkriti na kraju bajke i izmamiti usklik odobravanja.

MONITOR: A izbor novog šefa Agencije za nacionalnu bezbjednost?

VUKOVIĆ: Krajnje mi je neuvjerljivo obrazloženje premijera Abazovića da je izbor pao na Kenteru zato što je riječ o čovjeku koji formalno nije bio član nijedne partije. Formalno nečlanstvo u partiji ne znači i da je neko nezavisan u svome djelovanju i, pogotovo, da je nečije prethodno djelovanje bilo u službi javnog interesa. Ako želite da javnost povjeruje u vašu političku agendu, onda biste morali voditi računa o tome da važne poslove u realizaciji te agende ne povjeravate ljudima koje prate kontroverze.

MONITOR: Slažete li se sa onima koji smatraju da parlamentarna podrška DPS-a znači i kontrolu vlade, i povratak te partije na vlast?

VUKOVIĆ: Apsurdno je tvrditi za političku partiju koja tvori parlamentarnu većinu od koje zavisi izvršna vlast da je opozicija. Naravno da se DPS vratio na vlast, s tim da to nije u punom kapacitetu. Ostaje otvoreno pitanje hoće li on taj kapacitet koristiti za emancipaciju od vlastite prošlosti ili za njenu obnovu. Sada nijesu vidljivi ni nagovještaji za ovo prvo. Možda ih razvoj događaja natjera na to, ali želju im ne vidim.

MONITOR: Hoće li ovakva vlada moći da ispuni obećanja među kojima su oslobađanje institucija, vladavina prava, odblokiranje evropskog puta i ekonomski razvoj?

VUKOVIĆ: Sada kada se skida veo sa kriminalnih radnji kojima se baca sumnja na istaknute ljude režima, bude smiješno govoriti kako je kratkotrajuća koaliciona vlast koja je bila prvi rezultat posljednjih parlamentarnih izbora blokirala evropski put. Ja bih radije govorio o tome da je porazom DPS-a i njegovih političkih klijenata razobličena šaren-laža njihovog evropejstva i odškrinuta vrata za neko utemeljenije i iskrenije putovanje u Evropu. Bojim se da ova i ovakva vlada nema kapaciteta ta vrata širom otvori. Biće dobro ako ih uspije održati i ovako odškrinuta.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo