Povežite se sa nama

INTERVJU

ALEKSANDAR SAŠA ZEKOVIĆ, PREDSJEDNIK SAVJETA ZA GRAĐANSKU KONTROLU POLICIJE: Kontrola nad radom policije još nije funkcionalna

Objavljeno prije

na

MONITOR: Posjetili se pritvorene državljane Srbije optužene za pokušaj terorizma i državnog puča. Iz izvještaja u kom ste opisali posjetu stiče se utisak da se radi o neobičnim teroristima, bez finansijskih sredstava, ali i drugih kapaciteta za djelo za koje se terete. Dijelite li taj utisak?
ZEKOVIĆ: Savjet se, na izborni dan, nakon saopštenja nadležnih organa da je policija spriječila planirano terorističko djelovanje obratio javnosti da će postupati u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima na polju zaštite ljudskih prava i policijskog integriteta. Redovna je aktivnost Savjeta da vrši posjete zadržanim i pritvorenim licima kako bi se pratilo i ocijenilo postupanje policije. To je rađeno i ranije, uključujući i politički eksponirane slučajeve. Podsjećam, posjetili smo sva lica uhapšena nakon policijske operacije Orlov let i o tome je javno predstavljen sličan izvještaj. Takođe, posjetili smo i sva zadržana lica tokom oktobarskih opozicionih protesta. Posjeta konkretnim pritvorenim okrivljenim licima obavljena je na osnovu sudske dozvole, u skladu sa kućnim redom zatvora, međunarodnim standardima i uz potpuni nadzor obezbjeđenja.

Uglavnom se radi o osobama slabog imovnog stanja od kojih je većina vezana za selo. Nije zahvalno govoriti o njihovom profilu jer i međunarodna iskustva govore da se psihološki profili onih koji se odlučuju za nasilje često ne razlikuju od onih koji ne praktikuju nasilje. Ipak, stekao sam utisak, a imam, mogu reći, bogato iskustvo istraživanja kršenja ljudskih prava, da je većina u odgovorima bila iskrena i što je posebno interesantno, u ovakvim situacijama, prema policiji izuzetno dobronamjerna i korektna.

MONITOR: Obratili ste se diplomatskom predstavništvu Republike Srbije ovdje, tražeći da se ,,veća pažnja, zbog ukupnih, izuzetno loših, imovinskih prilika pritvorenih lica i njihovih porodica obrati kvalitetu njihove pravne zaštite i pravne pomoći”. Mislite da nemaju adekvatnu pravnu pomoć?
ZEKOVIĆ: Viši sud je odmah, bez nekih ograničenja, odobrio posjetu svim pritvorenim licima (14) pri čemu je omogućen susret sa njih 13. U javnosti su posebno glasne negativne diskusije o tome da li je trebalo odobriti ovu vanrednu posjetu. Savjet cijeni da je ispoljeni pristup suda u funkciji zaštite prava pritvorenih lica i privrženosti Crne Gore zaštiti od mučenja, nečovječnih i ponižavajućih postupaka. Fokus posjete uz primjedbe na postupanje policije bio je na pravima zadržanih i pritvorenih lica. Samo jedan pritvorenik nije zatražio branioca po službenoj dužnosti. Ozbiljna istraživanja i praksa potvrđuju da taj institut još nije potpuno funkcionalan. Formiran je utisak da nije u svim slučajevima obezbijeđena odgovarajuća i dovoljna pravna pomoć i zaštita. Evidentno je, kod pritvorenih lica, potpuno nepoznavanje i nerazumijevanje krivičnog postupka ali i redovnih sudskih procedura. Između ostalog, mislim i na režim posjeta članova porodice. Nekoliko pritvorenika je imalo molbu da se upute njihove porodice kako da zatraže redovnu posjetu i da se ne izlažu nepotrebnim troškovima putovanja. Registrovani su i česti međusobni otkazi zastupanja.

Iz svih tih razloga Ambasadi Srbije je ukazano da se veća pažnja, zbog ukupnih, prilika, posebno siromaštva, pritvorenih lica i njihovih porodica obrati kvalitetu i postojanosti odbrane i pravne zaštite. Pravo na usluge advokata je važno pitanje vladavine prava i poštovanja ljudskih prava.

MONITOR: Naveli ste da su pojedini od uhapšenih državljana Srbije bili predmet mogućeg prekoračenja ovlašćenja i nepotrebnog ponižavajućeg tretmana. O čemu se radi?
ZEKOVIĆ: Savjet je registrovao određene navode lica lišenih slobode da su i pored potpune saradnje sa policijom bili predmet mogućeg prekoračenja ovlašćenja i nepotrebnog ponižavajućeg tretmana. Savjet je ukazao na mogućnost pokretanja postupaka unutrašnje i građanske kontrole. Pritvorena lica koja su ukazala na pojedinačno neprofesionalno postupanje policije bila su kategorična da ne žele da se sprovode postupci protiv tih službenika smatrajući da razumiju takav pristup i ,,grubost” s obzirom da su primjenjivali ovlašćenja prema licima koja se dovode u vezi sa najozbiljnijim kriminalnim aktivnostima. Na osnovu raspoložive dokumentacije u koju je Savjet imao uvid ni kod jednog lica nisu registrovane ozbiljnije posebno ne teže povrede. Savjet je stoga, imajući u vidu i svoje iskustvo, konstatovao da je unaprijeđen kapacitet i postupanje policije u operacijama visokog rizika a posebno prema građanima koji se dovode u vezi sa izvršavanjem najtežih krivičnih djela. Prostora za dalje unapređenje svakako ima. Na to ukazuju individualne izjave pritvorenih lica. Zato smo ih objavili u završnom dijelu izvještaja što su određene strukture ocijenile nepatriotskim i antidržavnim.

MONITOR: Bratislav Dikić, osumnjičen da je bio vođa navodne terorističke akcije, saopštio Vam je da mu je policija podmetnula ključeve i telefon ispred Delta city-ja neposredno pred hapšenje. Hoće li neko ispitati te navode?
ZEKOVIĆ: Konkretno lice nije imalo primjedbi na postupanje uniformisane policije i zatvorske policije. Određene primjedbe je imao na lično ophođenje policijskog inspektora u civilu kao i na primjenu policijskih ovlašćenja prilikom sastavljanja zapisnika o oduzetim predmetima. Saopštio je da se na njemu nalaze određeni predmeti, konkretno ključevi, koji su u vozilo ubačeni neposredno prije hapšenja. Činjenica je ipak, i to je notirano u izvještaju, da je zadržano lice potpisalo taj dokument bez primjedbi.

MONITOR: U izvještaju ste podsjetili na slučaj Orlov let kada su lica albanske nacionalnosti optužena za terorizam, a kasnije sud u Strazburu dokazao da je bilo torture. Liči li Vam ovaj slučaj na Orlov let?
ZEKOVIĆ: Policijski tretman lica lišenih slobode u operaciji Orlov let u izvještaju smo pomenuli u kontekstu unapređenja određenih kapaciteta i ostvarenog napretka. Obje policijske operacije odigrale su se tokom trajanja izbornog procesa. Tačno je sasvim da briga o bezbjednosti ne treba i ne smije biti suspendovana tokom izbora ali je takođe tačno da policija, i pored snažnog insistiranja, nije puno uradila na distanciranju od loše prakse i postupaka u prošlosti. Javna debata o policijskom postupanju, koja uključuje sumnje i politizaciju, je očekivana pojava kod policija koje nisu dovoljno uradile da osnaže svoj kredibilitet, povjerenje u javnosti i profesionalno se otklone od političkih stranačkih uticaja. Tolika sumnja u policiju mora sve da nas zabrine i to govori da demokratska kontrola nad njenim radom još nije funkcionalna. Odgovornost da se to promijeni primarno je na policiji i reformskoj Vladi.

MONITOR: Pojedini zvaničnici su ovih dana isticali i Orlov let u pozitivnom kontekstu ističući da je i međunarodni sud potvrdio profesionalnost policije?
ZEKOVIĆ: Dosta je paralela povučeno između ove dvije policijske akcije. Evropski Sud za ljudska prava utvrdio je kršenje člana 3. zabrana mučenja za Pjetra Dedvukaja. Tačno je da u slučaju drugih nije ali isključivo iz proceduralnih razloga. Predstavke nisu uvažene zato jer su podnijete šest mjeseci pošto je državni tužilac odlučio da optuži policijske službenike samo zbog zlostavljanja Dedvukaja. Sud je našao da su podnosioci predstavki morali da pretpostave da tužilaštvo neće nikoga drugoga optužiti od onda kada su odlučili da optuže samo za taj slučaj. To jeste na neki način rigorozno rešenje ali je jasna poruka – ako tužilaštvo ne podigne optužnicu odmah, posebno u grupnom slučaju, onda znači da neće nikada. To je za Crnu Goru posebno interesantno ukoliko uzmemo u obzir aktuelni trenutak i prošlogodišnje oktobarske proteste. Procesuirano je samo prebijanje građanina Martinovića. Po standardu Evropskog suda ima se smatrati da tužilaštvo više neće optužiti nikoga zbog tog događaja. Tako nastaje situacija koja nije baš za pohvalu zvaničnicima i nije povoljna za državu jer se otvara prostor da se država tuži zbog sprovođenja nedjelotvorne istrage. A takvih slučajeva, kada govorimo o protestima, je puno.

MONITOR: Ove sedmice navršava se godinu dana od policijske torture tokom oktobarskih protesta, a ni danas se ne zna ko su specijalci koji su učestvovali u torturi, a niko od starešina i menadžmenta policije nije odgovarao zbog toga. Kako to komentarišete?
ZEKOVIĆ: Uzroke današnjeg nepovjerenja u policiju, pa i sumnje oko njenih antiterorističkih aktivnosti, treba tražiti, između ostalog, i u kompromitovanom policijskom integritetu tokom opozicionih protesta. Određene ohrabrujuće korake po pitanju razgradnje negativnog nasljeđa policije učinio je ministar Danilović. Savjet je okupio relevantne partnere i predstavili smo poseban izvještaj o primjeni policijskih ovlašćenja tokom protesta. To iskustvo je bila novina u našem institucionalnom i demokratskom kontekstu. Posebno zato što taj dokument, bez sumnje, pruža mogućnost da se vodi konstruktivan i argumentovan društveni i politički dijalog o kvalitetu rada svih nadležnih organa.

Sadržaj izvještaja iza koga su zajedno stali Vlada, Ombudsman, građanska kontrola policije i civilno društvo svodi se na konstataciju Osnovnog državnog tužilaštva: ,,Do danas izvršilac nije identifikovan”. To znači da policija nije u stanju da izvrši osnovnu funkciji – otkrivanja krivičnih dela i njihovih izvršilaca, čime dalje onemogućava tužioca da pristupu odgovarajućem gonjenju. Posrijedi je zloupotreba policije i politička odluka na najvišem nivou da se ne otkrije identitet kompromitovanih policajaca. Napore tužilaštva i očekivanja kompletne demokratske javnosti potpuno podriva i opstruira aktuelna policijska kultura i odsustvo profesionalne i političke odgovornosti u menadžmentu policije. Neophodno je uspostavljanje kako nove policijske kulture koja ne dozvoljava zloupotrebe i nedopustivu, protivzakonitu, solidarnost, odsustvo odgovornosti i ograničavanje nadzora i istraga tako i stvarni politički i demokratski nadzor nad radom policije.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

INTERVJU

DRAGAN KOPRIVICA, CENTAR ZA DEMOKRATSKU TRANZICIJU: Ovi izbori mogu biti prekretnica

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnoj Gori je zaista potrebna nova generacija političara – ne nužno po godinama, nego po načinu razmišljanja, novoj političkoj kulturi. Prvi mjeseci parlamentarnog života daće nam odgovor i na ovo pitanje

 

MONITOR: Uskoro nas očekuju vanredni parlamentarni izbori. Ono što je drugačije svakako je veliki broj izbornih lista, te odlazak mnogih starih lica iz politike. Kakav će to uticaj imati na ove izbore?

KOPRIVICA: Ovi izbori mogu biti prekretnica na političkoj sceni.

Prvo, desila se tektonska promjena do sada postojećih taktika nastupa političkih subjekata na izborima. Mnogi ustaljeni instrumenti privlačenja birača više ne važe.

Drugo, na ovim izborima učestvuje veliki broj lista od kojih će vjerovatno, tek nešto više od polovine biti dio budućeg parlamenta. Dakle, mnogi politički subjekti koji su do sad tradicionalno imali politički uticaj, naročito u odmjeru snaga 41:40 poslanika/ca tu poziciju više neće imati.

Treće, od smjene DPS-a je prošlo gotovo tri godine i polako on prestaje biti glavni target kampanje. Otvoren je prostor za sučeljavanje (kakvih takvih) ideja i programa. Vidjećemo da li ova partija može povratiti i svoj koalicioni kapacitet ili će za to biti potrebno još vremena i unutrašnjih reformi ove partije.

Četvrto, na sceni su značajne personalne promjene većeg broja lista. Partije su očigledno shvatile da ono što je legat prethodnih 10 godina u politici i nije baš dobra ponuda sa kojom treba da izađu pred birače. Sa lista su nestala mnoga poznata imena i još poznatiji igrači.

Da li će ovo zaista dati neki bolji politički rezultat, ostaje da se vidi. Ovdje nije pitanje koliko neko ima godina već da li je spreman da mijenja ustaljene partitokratske obrasce djelovanja u politici. A Crnoj Gori je zaista potrebna nova generacija političara – ne nužno po godinama, nego po načinu razmišljanja, novoj političkoj kulturi. Prvi mjeseci parlamentarnog života daće nam odgovor i na ovo pitanje.

MONITOR: Bilježite li neke predizborne anomalije?

KOPRIVICA: Ova kampanja do sada ima manje nepravilnosti u odnosu na prethodne. Prije svega izborna administracije se ostavila ideje da radi međunarodne istrage i selektivno oduzima pravo glasa kome želi i posvetila se svom poslu. Simbolički ta se promjena najbolje može vidjeti na osnovu činjenice da je Državna izborna komisija kandidatu kome je prije nekoliko mjeseci zabranila učešće na predsjedničkim izborima sada dozvolila da bude nosilac liste na parlamentarnim. A da li su to uradili jer im se u tom periodu povećalo pravno znanje ili su možda dobili partijsku naredbu da to ne urade – manje je važno u ovom trenutku.

Atmosfera i odnosi između političkih protivnika su mnogo bolji. Verbalno nasilje, prijetnje, uvrede su svedene na minimum a javna debata među listama zaista liči na sučeljavanje političkih stavova.

Dogodio se i vidan zaokret u temama koje su nametnute u kampanji pa se mnogo više raspravlja o kvalitetu života ljudi nego o vjerama, nacijama i istoriji. Istina, u tom obećanom kvalitetu se nerijetko i pretjera pa kampanja ponekad više liči na maštanje o lijepom životu nego na realna politička obećanja.

Naša organizacija je sa izbornim listama potpisala Kodeks za fer i demokratsku izbornu kampanju s ciljem da nadomjestimo brojne manjkavosti našeg izbornog procesa i važećeg izbornog zakonodavstva, sa željom da izbori budu kvalitetniji i kompetitivniji, sa što većim povrenjem građana građanki.

Njime afirmišemo promociju nenasilja, sprečavanje vršenja pritiska na birače, sprečavanje zloupotrebe javnih resursa i funkcija, transparentno finansiranje kampanje, poštovanje slobode medija, sprečavanje širenja dezinformacija, odgovorno ponašanje na društvenim medijima, institucionalno rješavanje sporova, te prihvatanje slobodno izražene volje ljudi… Ili, ukratko rečeno, promovišemo neprikosnoveno pravo građana i građanki da glasaju slobodno.

Za sada nijesmo imali zvaničnih pritužbi lista na kršenje Kodeksa.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR IGOR LJUTICA, PREDSJEDNIK SINDIKATA IZABRANIH DOKTORA: Borba za bolji položaj izabranih ljekara je i borba za zdravlje pacijenata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izabrani doktori su usljed velikog pritiska prisiljeni da umjesto propisane norme, zbog nedostatka kadra, primaju i trostruko više pacijenata i time ugrožavaju ne samo svoje zdravlje već dolazi do opadanja kvaliteta usluge i povećanja rizika od ljekarske greške

 

MONITOR: Početkom maja osnovan je Sindikat izabranih doktora Crne Gore. Koliko imate članova, koji su glavni ciljevi?

LJUTICA: Glavni cilj Sindikat izabranih doktora Crne Gore (SIDCG)  biće unapređenje primarne zdravstvene zaštite (PZZ) ne bi li svaki građanin dobio najkvalitetniju moguću zdravstvenu zaštitu. Da bismo bili u mogućnosti da to ostvarimo, moramo sačuvati ljekare u PZZ.

SIDCG je za samo nekoliko dana okupio preko 240 izabranih ljekara iz skoro svih domova zdravlja u Crnoj Gori. Sam kostur SIDCG čine Glavni odbor i 32 koordinatora iz svih domova zdravlja u Crnoj Gori koji su mahom specijalisti porodične i opšte medicine. Preko 80 odsto izabranih ljekara za odrasle se nalazi u SIDCG uz svakodnevni priliv novih članova.

MONITOR: Koji je razlog tolikog učlanjenja u sindikat?

LJUTICA: Tome je kumovalo veliko nezadovoljstvo ljekara nakon smanjenja zarada ukidanjem usluga i kapitacija kroz novi kolektivni granski ugovor koji su kolege sindikalci na štetu svojih kolega iz primarne zdravstvene zaštite (PZZ) potpisali sa Ministarstvom zdravlja. Osim činjenice da je izabranim ljekarima u toku mandata 43 Vlade umanjena zarada koja je uvećana tokom prethodne 42 Vlade, postoji veliko nezadovoljstvo usljed dodatnog opterećenja izabranih ljekara koji su već u sindromu izgaranja povećavanjem broja pacijenata od strane Fonda za zdravstvo CG.

MONITOR: Koliko je broj pacijenata povećan?

LJUTICA: Već imamo situaciju da su izabrani doktori usljed velikog pritiska prisiljeni da umjesto propisane norme, zbog nedostatka kadra, primaju i trostruko više pacijenata. Time ljekari ugrožavaju ne samo svoje zdravlje, već dolazi i do opadanja kvaliteta usluge i povećanja rizika od ljekarske greške. Dugi niz godina ljekari u PZZ kupuju socijalni mir radeći za tri ljekara. Svakodnevni pritisci na poslu koji su kulminirali već zaboravljenom borbom protiv Covida u prvim redovima nagrađeni su smanjenjem zarada u trenutku kada svima u zemlji prihodi rastu. Pet mjeseci smo ukazivali na nepravdu koja je počinjena prema izabranim doktorima umanjenjem zarada od 200 do 600 eura (u zavisnosti od broja pacijenata i obima posla). Ne da ništa nije ispravljeno već smo imali i imamo loš trend. U javnosti se objavljuju bruto plate sa prekovremenim radom ne bi li se građani okrenuli protiv ljekara. Takvo maligno postupanje, ne bi li se pokrilo svoje neznanje i načinjene greške, napraviće neprocjenjivu štetu zdravstvenom sistemu odlivom iz zemlje već desetkovanog kadra.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR ALEKSEJ KIŠJUHAS, SOCIOLOG (FILOZOFSKI FAKULTET U NOVOM SADU) I KOLUMNISTA DANASA: Milošević je možda umro, ali miloševićizam živi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U čuvenom govoru na Gazimestanu 1989, Slobodan Milošević je govorio o ekonomskom prosperitetu – i najavio ratove. Da li se istorija zaista ponavlja, prvo kao tragedija, a zatim kao farsa, ostaje da se vidi

 

MONITOR: Kako Vama izgleda dinamika protesta „Srbija protiv nasilja“ . Da li je taj revolt zaista ušao i u frizerske salone i automehaničarske radnje, kako pišete u jednoj svojoj kolumni?

KIŠJUHAS: Mislim da su masovnost i građanski karakter ovih protesta iznenadili mnoge, pa i vlast i opozicione partije. Kada je reč o tom revoltu građana, obično se zazivaju nekakve analogije sa ekspres-loncem (koji je prekipio) ili sa kapima koje su prelile čašu. Međutim, smatram da je nešto drugo u pitanju. Večito pitanje političke teorije je zašto su konzervativci ili politička desnica toliko uspešni, odnosno atraktivni za tzv. „običnog čoveka“, tog mitološkog Petra Petrovića sa uplatnice? Odličan odgovor ponudio je američki psiholog Džonatan Hajt u „Psihologiji morala“.

Za njega, desno-konzervativni svetonazori su uspešni upravo zato što (stvarno ili fiktivno) počivaju na vrednostima porodice, dece, vere, zajednice, a što „okida“ duboko ukorenjene ili davno evoluirane strukture ljudskog uma. Uostalom, i predizborni slogan Vučića i njegove partije bio je „Za našu decu“. Na drugoj strani su levo-liberalni svetonazori koji insistiraju na mnogo apstraktnijim vrednostima poput jednakosti, slobode, ljudskih prava itd., i koje nemaju takvu moralnu snagu kao – naša deca. S tim u vezi, nakon dve užasne tragedije – deca su ta koja su postala ugrožena, pa i čitavo tkanje društvene zajednice, i upravo to je izvelo tolike građane na ulicu. Ta dva masakra su bili tzv. „crni labudovi“ (prema Nasimu Talebu) – neočekivani i nepredvidivi događaji s velikim ili nesagledivim posledicama. I upravo zato je i proteste neobično teško artikulisati. Ipak, čini mi se da se o nezadovoljstvu sada otvoreno govori, umesto šapuće.

MONITOR: Ivan Marović, jedan od predvodnika Narodnog pokreta Otpor, smatra da građansko-opozicioni protesti nemaju šansu na uspjeh ukoliko se ne pretvore u opštenarodni pokret. Da li je pokret neophodan i da li je, bez atrikulacije od strane opozicije, moguć?

KIŠJUHAS: Iskreno, ne znam šta je „opštenarodni pokret“, iako mi to zvuči ili vonja na poziv na novu sabornost. Otpor nikada nije bio „opštenarodni“ pokret, već organizacija hrabrih i talentovanih mladih ljudi. Upravo zato, ovi protesti nemaju šanse bez čvrste i dobre – organizacije. Protesti protiv nasilja se (s razlogom) ponose svojom relativnom spontanošću, i činjenicom da se na njih ljudi ne dovoze autobusima. Međutim, moja jeretička misao je sledeća: oni neće uspeti ako opozicija ne bude organizovala svoje simpatizere, pa čak i organizovala njihove dolaske autobusima. Građani su Petog oktobra (2000) i spontano, ali i krajnje organizovano dolazili u Beograd. Istinske revolucije nema bez sloma državnog aparata (prinude i sile), pa i bez otkazivanja poslušnosti od strane mnogih političkih i privrednih struktura.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo