MONITOR: Posjetili se pritvorene državljane Srbije optužene za pokušaj terorizma i državnog puča. Iz izvještaja u kom ste opisali posjetu stiče se utisak da se radi o neobičnim teroristima, bez finansijskih sredstava, ali i drugih kapaciteta za djelo za koje se terete. Dijelite li taj utisak?
ZEKOVIĆ: Savjet se, na izborni dan, nakon saopštenja nadležnih organa da je policija spriječila planirano terorističko djelovanje obratio javnosti da će postupati u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima na polju zaštite ljudskih prava i policijskog integriteta. Redovna je aktivnost Savjeta da vrši posjete zadržanim i pritvorenim licima kako bi se pratilo i ocijenilo postupanje policije. To je rađeno i ranije, uključujući i politički eksponirane slučajeve. Podsjećam, posjetili smo sva lica uhapšena nakon policijske operacije Orlov let i o tome je javno predstavljen sličan izvještaj. Takođe, posjetili smo i sva zadržana lica tokom oktobarskih opozicionih protesta. Posjeta konkretnim pritvorenim okrivljenim licima obavljena je na osnovu sudske dozvole, u skladu sa kućnim redom zatvora, međunarodnim standardima i uz potpuni nadzor obezbjeđenja.

Uglavnom se radi o osobama slabog imovnog stanja od kojih je većina vezana za selo. Nije zahvalno govoriti o njihovom profilu jer i međunarodna iskustva govore da se psihološki profili onih koji se odlučuju za nasilje često ne razlikuju od onih koji ne praktikuju nasilje. Ipak, stekao sam utisak, a imam, mogu reći, bogato iskustvo istraživanja kršenja ljudskih prava, da je većina u odgovorima bila iskrena i što je posebno interesantno, u ovakvim situacijama, prema policiji izuzetno dobronamjerna i korektna.

MONITOR: Obratili ste se diplomatskom predstavništvu Republike Srbije ovdje, tražeći da se ,,veća pažnja, zbog ukupnih, izuzetno loših, imovinskih prilika pritvorenih lica i njihovih porodica obrati kvalitetu njihove pravne zaštite i pravne pomoći”. Mislite da nemaju adekvatnu pravnu pomoć?
ZEKOVIĆ: Viši sud je odmah, bez nekih ograničenja, odobrio posjetu svim pritvorenim licima (14) pri čemu je omogućen susret sa njih 13. U javnosti su posebno glasne negativne diskusije o tome da li je trebalo odobriti ovu vanrednu posjetu. Savjet cijeni da je ispoljeni pristup suda u funkciji zaštite prava pritvorenih lica i privrženosti Crne Gore zaštiti od mučenja, nečovječnih i ponižavajućih postupaka. Fokus posjete uz primjedbe na postupanje policije bio je na pravima zadržanih i pritvorenih lica. Samo jedan pritvorenik nije zatražio branioca po službenoj dužnosti. Ozbiljna istraživanja i praksa potvrđuju da taj institut još nije potpuno funkcionalan. Formiran je utisak da nije u svim slučajevima obezbijeđena odgovarajuća i dovoljna pravna pomoć i zaštita. Evidentno je, kod pritvorenih lica, potpuno nepoznavanje i nerazumijevanje krivičnog postupka ali i redovnih sudskih procedura. Između ostalog, mislim i na režim posjeta članova porodice. Nekoliko pritvorenika je imalo molbu da se upute njihove porodice kako da zatraže redovnu posjetu i da se ne izlažu nepotrebnim troškovima putovanja. Registrovani su i česti međusobni otkazi zastupanja.

Iz svih tih razloga Ambasadi Srbije je ukazano da se veća pažnja, zbog ukupnih, prilika, posebno siromaštva, pritvorenih lica i njihovih porodica obrati kvalitetu i postojanosti odbrane i pravne zaštite. Pravo na usluge advokata je važno pitanje vladavine prava i poštovanja ljudskih prava.

MONITOR: Naveli ste da su pojedini od uhapšenih državljana Srbije bili predmet mogućeg prekoračenja ovlašćenja i nepotrebnog ponižavajućeg tretmana. O čemu se radi?
ZEKOVIĆ: Savjet je registrovao određene navode lica lišenih slobode da su i pored potpune saradnje sa policijom bili predmet mogućeg prekoračenja ovlašćenja i nepotrebnog ponižavajućeg tretmana. Savjet je ukazao na mogućnost pokretanja postupaka unutrašnje i građanske kontrole. Pritvorena lica koja su ukazala na pojedinačno neprofesionalno postupanje policije bila su kategorična da ne žele da se sprovode postupci protiv tih službenika smatrajući da razumiju takav pristup i ,,grubost” s obzirom da su primjenjivali ovlašćenja prema licima koja se dovode u vezi sa najozbiljnijim kriminalnim aktivnostima. Na osnovu raspoložive dokumentacije u koju je Savjet imao uvid ni kod jednog lica nisu registrovane ozbiljnije posebno ne teže povrede. Savjet je stoga, imajući u vidu i svoje iskustvo, konstatovao da je unaprijeđen kapacitet i postupanje policije u operacijama visokog rizika a posebno prema građanima koji se dovode u vezi sa izvršavanjem najtežih krivičnih djela. Prostora za dalje unapređenje svakako ima. Na to ukazuju individualne izjave pritvorenih lica. Zato smo ih objavili u završnom dijelu izvještaja što su određene strukture ocijenile nepatriotskim i antidržavnim.

MONITOR: Bratislav Dikić, osumnjičen da je bio vođa navodne terorističke akcije, saopštio Vam je da mu je policija podmetnula ključeve i telefon ispred Delta city-ja neposredno pred hapšenje. Hoće li neko ispitati te navode?
ZEKOVIĆ: Konkretno lice nije imalo primjedbi na postupanje uniformisane policije i zatvorske policije. Određene primjedbe je imao na lično ophođenje policijskog inspektora u civilu kao i na primjenu policijskih ovlašćenja prilikom sastavljanja zapisnika o oduzetim predmetima. Saopštio je da se na njemu nalaze određeni predmeti, konkretno ključevi, koji su u vozilo ubačeni neposredno prije hapšenja. Činjenica je ipak, i to je notirano u izvještaju, da je zadržano lice potpisalo taj dokument bez primjedbi.

MONITOR: U izvještaju ste podsjetili na slučaj Orlov let kada su lica albanske nacionalnosti optužena za terorizam, a kasnije sud u Strazburu dokazao da je bilo torture. Liči li Vam ovaj slučaj na Orlov let?
ZEKOVIĆ: Policijski tretman lica lišenih slobode u operaciji Orlov let u izvještaju smo pomenuli u kontekstu unapređenja određenih kapaciteta i ostvarenog napretka. Obje policijske operacije odigrale su se tokom trajanja izbornog procesa. Tačno je sasvim da briga o bezbjednosti ne treba i ne smije biti suspendovana tokom izbora ali je takođe tačno da policija, i pored snažnog insistiranja, nije puno uradila na distanciranju od loše prakse i postupaka u prošlosti. Javna debata o policijskom postupanju, koja uključuje sumnje i politizaciju, je očekivana pojava kod policija koje nisu dovoljno uradile da osnaže svoj kredibilitet, povjerenje u javnosti i profesionalno se otklone od političkih stranačkih uticaja. Tolika sumnja u policiju mora sve da nas zabrine i to govori da demokratska kontrola nad njenim radom još nije funkcionalna. Odgovornost da se to promijeni primarno je na policiji i reformskoj Vladi.

MONITOR: Pojedini zvaničnici su ovih dana isticali i Orlov let u pozitivnom kontekstu ističući da je i međunarodni sud potvrdio profesionalnost policije?
ZEKOVIĆ: Dosta je paralela povučeno između ove dvije policijske akcije. Evropski Sud za ljudska prava utvrdio je kršenje člana 3. zabrana mučenja za Pjetra Dedvukaja. Tačno je da u slučaju drugih nije ali isključivo iz proceduralnih razloga. Predstavke nisu uvažene zato jer su podnijete šest mjeseci pošto je državni tužilac odlučio da optuži policijske službenike samo zbog zlostavljanja Dedvukaja. Sud je našao da su podnosioci predstavki morali da pretpostave da tužilaštvo neće nikoga drugoga optužiti od onda kada su odlučili da optuže samo za taj slučaj. To jeste na neki način rigorozno rešenje ali je jasna poruka – ako tužilaštvo ne podigne optužnicu odmah, posebno u grupnom slučaju, onda znači da neće nikada. To je za Crnu Goru posebno interesantno ukoliko uzmemo u obzir aktuelni trenutak i prošlogodišnje oktobarske proteste. Procesuirano je samo prebijanje građanina Martinovića. Po standardu Evropskog suda ima se smatrati da tužilaštvo više neće optužiti nikoga zbog tog događaja. Tako nastaje situacija koja nije baš za pohvalu zvaničnicima i nije povoljna za državu jer se otvara prostor da se država tuži zbog sprovođenja nedjelotvorne istrage. A takvih slučajeva, kada govorimo o protestima, je puno.

MONITOR: Ove sedmice navršava se godinu dana od policijske torture tokom oktobarskih protesta, a ni danas se ne zna ko su specijalci koji su učestvovali u torturi, a niko od starešina i menadžmenta policije nije odgovarao zbog toga. Kako to komentarišete?
ZEKOVIĆ: Uzroke današnjeg nepovjerenja u policiju, pa i sumnje oko njenih antiterorističkih aktivnosti, treba tražiti, između ostalog, i u kompromitovanom policijskom integritetu tokom opozicionih protesta. Određene ohrabrujuće korake po pitanju razgradnje negativnog nasljeđa policije učinio je ministar Danilović. Savjet je okupio relevantne partnere i predstavili smo poseban izvještaj o primjeni policijskih ovlašćenja tokom protesta. To iskustvo je bila novina u našem institucionalnom i demokratskom kontekstu. Posebno zato što taj dokument, bez sumnje, pruža mogućnost da se vodi konstruktivan i argumentovan društveni i politički dijalog o kvalitetu rada svih nadležnih organa.

Sadržaj izvještaja iza koga su zajedno stali Vlada, Ombudsman, građanska kontrola policije i civilno društvo svodi se na konstataciju Osnovnog državnog tužilaštva: ,,Do danas izvršilac nije identifikovan”. To znači da policija nije u stanju da izvrši osnovnu funkciji – otkrivanja krivičnih dela i njihovih izvršilaca, čime dalje onemogućava tužioca da pristupu odgovarajućem gonjenju. Posrijedi je zloupotreba policije i politička odluka na najvišem nivou da se ne otkrije identitet kompromitovanih policajaca. Napore tužilaštva i očekivanja kompletne demokratske javnosti potpuno podriva i opstruira aktuelna policijska kultura i odsustvo profesionalne i političke odgovornosti u menadžmentu policije. Neophodno je uspostavljanje kako nove policijske kulture koja ne dozvoljava zloupotrebe i nedopustivu, protivzakonitu, solidarnost, odsustvo odgovornosti i ograničavanje nadzora i istraga tako i stvarni politički i demokratski nadzor nad radom policije.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari