Povežite se sa nama

MONITORING

ANKETA: Đukanović je spreman i za poluratno stanje

Objavljeno prije

na

Raspravu i odluku u Skupštini Crne Gore o povjerenju Vladi Mila Đukanovića komentarišu univerzitetski profesori, aktivisti nevladinog sektora, novinari i blogeri

Prof. dr Filip Kovačević, profesor Univerziteta Crne Gore: Atmosfera će se usijavati

– Već duže vremena tvrdim da institucije u Crnoj Gori ne postoje, tako da sam unaprijed znao da bilo kakve inicijative unutar institucija ne mogu i neće dovesti do neophodnih političkih promjena. Odavno se već upalio crveni alarm i potpuni institucionalni krah u bliskoj budućnosti izgleda kao jedan od najvjerovatnijih scenarija.

Jasno je i to da je Milo Đukanović i uski kriminogeno-udbaški krug oko njega, čiji kraci sežu i van Crne Gore i van Balkana, spreman da u zemlji izazove nasilne incidente, pa i vanredno, poluratno stanje, kako bi opstao na vlasti, a svu krivicu prebacio na opozicione snage. Ucjene, verbalni napadi i podmetanja, kao i otvoreno nasilje, već su postali dio crnogorske svakodnevice. Znani i neznani pripadnici kriminalizovane ANB će nastaviti još grublje da siju strah među građanima. Atmosfera će se usijavati kako se približava vrijeme izbora na kojima će režim, uz pomoć svih dosadašnjih mehanizama, opet imati ogromnu startnu prednost. U tako kratkom periodu, bilo kakve nove zakonske mjere i nova tehnologija teško da će moći da utiču na strukture i mentalne mape koje su stasavale i množile se na truležu ,,tranzicije” u posljednje dvije i po decenije. Bojkot izbora koji predstavlja jedini pravilan odgovor na ovakvo stanje stvari, kao i u ranijim slučajevima, ima male šanse da bude podržan od strane cijelokupne opozicije, a bez toga, gubi smisao.

Situacija se dodatno komplikuje i time što u Evropi plamti novi ,,hladni” rat, tako da se sada sva unutrašnja politička previranja, bila ona demokratska ili ne, sagledavaju od strane međunarodnih centara moći prvenstveno iz vizure antagonizma između Zapada i Istoka, i, u skladu sa imperijalističkim interesima, podržavaju ili blokiraju. Istorijski gledano, to nije ništa novo, ali nije bilo izraženo u toliko agresivnoj mjeri do prije nekoliko godina, jer je do tada vukla poteze samo jedna strana. Sada već dolazi do uravnotežavanja, ali dok se to i formalno ne potvrdi, kroz neki novi dogovor velikih sila, predstoji period teške nestabilnosti i opasnih nemira svuda po Evropi. Sve to će zahtijevati dodatno izoštren oprez svih progresivnih političkih snaga u Crnoj Gori, dakle, svih onih koji baštine ideje međunacionalne tolerancije, pravednosti i mira, kako bi se Crna Gora spasila od ,,linije geopolitičke vatre” do koje je, zbog svojih interesa, doveo korumpirani režim.

Mihailo Jovović, glavni i odgovorni urednik Vijesti: Opozicija konačno mora nastupiti zajedno

– Najbolje za Crnu Goru bi bilo da se konačno i prvi put sve opozicione stranke (računam sad tu i SDP) dogovore da nastupe zajedno u pregovorima i razrade svaku moguću opciju u borbi za poštene izbore.

Tu prvenstveno mislim na odgovor na vjerovatnu Đukanovićevu opstrukciju ispunjenja obećanja koje je dao, ,,prihvatajući” plan koji je predstavila Pozitivna.

Najbolje bi bilo da čitava opozicija učestvuje u parlamentarnom dijalogu, odnosno suštinskoj i dubinskoj razradi Đukanovićeve ponude o kontroli izbora, insistirajući na učešću EU.

Ali, treba da budu spremni i da ga svi zajedno napuste u svakom trenutku, na prvi znak opstrukcije dogovora o istinski poštenim izborima, ne čekajući Pajovićevih 90 dana, jer će tada biti kasno. Uključujući i spremnost na ulične proteste.

Smatram da Đukanoviću uopšte nije stalo da izbori budu pošteni i kontrolisani, naprotiv, pa opozicija treba da pobijedi u igri koju će pokušati da joj nametne – da ona bude kriva što neće biti fer izbora. Zato čitava opozicija treba da uvjeri domaću i međunarodnu javnost da ne želi vlast sa ulice, ali i da neće pristajati na trule i parcijalne kompromise. Ako ne budu jedinstveni, šanse da uspiju su im minimalne, kao i mnogo puta do sada.

Zlatko Vujović, predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring (CEMI): Rijetko velika šansa

– Đukanović je svojim odgovorom Pozitivnoj prebacio loptu u dvorište opozicije. Ne samo da je prihvatio zahtjeve Pozitivne, otišao je korak više. Njegova ponuda je u stvari rekonstrukcija vlade koja se izjednačava sa konceptom prelazne vlade koji je opozicija tražila. Ona se ne zove tako, ali u dijelu onoga što je posvećeno izborima, jeste upravo to. Da li će prihvatiti Đukanovićevu ponudu, koja je čak i više od onoga čemu su se nadali na početku parlamentarnog dijaloga, ili će autistički propustiti priliku? Sjetimo se prilike koju LSCG propustio 2001. godine.

Odbijanje Đukanovićeve ponude opozicija će teško objasniti Evropskoj uniji i zapadnim partnerima, ali i svojim biračima. Zašto da idu na proteste ako su odbili kontrolu i upravljanje resursima koji su zloupotrebljavani u predizborne svrhe. Biće nemoguće ubijediti EU da se uključi kao posrednik tražeći od Đukanovića da opoziciji da ono što im je već ponudio, a opozicija isto odbila.

Stoga, nakon izglasavanja povjerenja Vladi, a u susret najavljenom nastavku parlamentarnog dijaloga opozicija treba da ima realpolitički pristup te treba da izvuče maksimum iz sadašnje situacije. Bez obzira na to što i prihvatanje ponude nosi određene zamke, njenim odbijanjem opozicija bi načinila Đukanovića apsolutnim pobjednikom, ali i sebe gubitnikom. Potrebno je nastaviti parlamentarni dijalog te na bazi zahtjeva opozicije, platforme Pozitivne, ponude Đukanovića stvoriti uslove da ovi izbori u potpunosti ispune međunarodne standarde i vrate povjerenje građana u integritet izbornog procesa. Rijetko velika šansa, ne samo za opoziciju već i za cijelu Crnu Goru.

Duško Kovačević, bloger: Dugački red ,,kilibardizovanih” individua

– Na pitanje Monitora šta mislim o raspravi u parlamentu Crne Gore o povjerenju Vladi Mila Đukanovića, prije svega moram primijetiti da je u postavljenom pitanju samo premijer Đukanović ono što je konstanta. Jedino je on stvaran, opipljiv i realan. Sve ostalo što stoji u rečenici: ,,rasprava”, ,,parlament”, ,,Vlada”, ,,Crna Gora”, iluzija je, čista simulacija ili apstrakcija. Analiza ove upitne rečenice ujedno je i definicija današnje Crne Gore. Namjerno kažem Crne Gore, a ne njenog zvaničnog ili vladajućeg dijela, jer histrionski potez podrške Milu Đukanoviću od strane ,,Pozitivne” vraća nas na konstrukcijsku i mentalitetsku grešku crnogorskog parlamentarizma u kojem ne postoji alternativne političke scene.

Opozicija nije ništa drugo do dugački red ,,kilibardizovanih” individua koji čekaju poziv za ulazak u političko-korupcijsku ,,redaljku”. Dakle, Đukanović od opozicije uzima kad god mu nešto zatreba. Kao sa švedskog stola.

Nekako vezano za ovu čitavu ogavnu situaciju, a tako se namjestilo, u utorak se navršilo 26 godina od osnivanja Liberalnog saveza Crne Gore. Stranke, čiju nadahnutu i čistu ideju priziva crnogorsko društvo u momentima kada ga opominje kolektivna savjest. Međutim, i liberali su dobrano poslužili režimu u kreiranju projekta privatne i kriminalizovane Crne Gore. Pa čak i ono ,,neokrunjeno” jezgro LSCG, u čijem je samom centru mitski Slavko Perović, donijelo je nekoliko vrlo problematičnih odluka koje će zacementirati na neodređen broj godina svevlast Đukanovića i organiziranog kriminala. Da ne govorim o Narodnoj stranci, SDP-u, manjinskim strankama…

Prema tome, Pozitivna nije ništa uradila a što nije u duhu tradicije crnogorske opozicione prevrtljivosti i neozbiljnosti. Ako se malo zagledamo u koalicioni sporazum Pajovića i Đukanovića, primijetićemo da se on gotovo ne razlikuje od slobodarskog ,,manifesta” Demokratskog fronta proklamovanog na protestima koji još traju. Da je režim kojim slučajem prihvatio dobar dio tih zahtjeva DF-a, čitava antirežimska Crna Gora bi slavila konačni dolazak prvih slobodnih izbora. Riječju, jedna opšta konfuzija i pustopašnost, kako voli reći Željko Simić. Zar nije krajnje vrijeme da preispitamo tu dvodecenijsku paradigmu kojom objašnjavamo tragediju u kojoj egzistiramo. Da li je baš problem u Đukanoviću? Ili ovakvoj opoziciji?

Ratimir Vujačić, filozof i kolumnista: Prilog povijesti beščašća

– Ekonomsko, kulturno i moralno propadanje crnogorskog društva se nastavlja. Najbolja slika stanja današnje Crne Gore su Darko Pajović i drugovi sa drugaricom. Značajan prilog povijesti beščašća. Opozicija je u obavezi da odlučno odbije darove dps pozitivne. Izrežirana ponuda pozitivnog dps-a je uvreda za zdrav razum. (Taman će se Pajović&co boriti protiv korupcije i za fair izbore).

DPS decenijama opstaje na korupciji i kupovini glasača. Još od davne 2001. godine kada su prvi put izgubili izbore. Tada su naučili lekciju da za partiju bez ideje i identiteta „nema besplatnog ručka” tj. glasa. A nosilac glasa, elem glasač – navikao još kod Tite da naplaćuje političku podobnost – zahtjevan je i skup za održavanje: usred ekonomske degradacije i raskućivanja države, rasprodaje ključnih resursa i rasta državnog duga DPS-glasač živi kao da se ništa posebno ne događa. Dapače, napreduje i živi bolje ili u najmanju ruku onako kao što je navikao. Broj milionera, rentijera i dobrostojećih domoljuba je državna tajna ali, za utjehu, nije veći od broja istaknutih državnih i partijskih funkcionera i njihovih ortaka.

DPS poredak se ne može demokratizovati još manje evropeizirati – prije će Evropa nestati – iz prostog razloga što je nakaradan nastavak već viđene „metastaze uživanja” vladajuće klase započete u Titoizmu. Neophodno je da dio DPS glasača, koji je obuhvaćen blagim i bezazlenim oblicima korupcije, prepozna svoj građanski interes mirne demokratizacije, te svoj glas upiše nekoj od novoformiranih opozicionih stranaka. Naravno da opozicija treba da se potrudi i pokrene makar pet odsto apstinenata. Na drugoj strani DPS će svakako krenuti u kontraofanzivu i dodatno odriješiti kesu. Stoga valja očekivati prodaju preostale narodne i državne imovine.

Pripremio: Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo