Povežite se sa nama

MONITORING

HAPŠENJE FAHRUDINA RADONČIĆA: Keljmendi o vratu

Objavljeno prije

7 godina

na

548157cf-913c-4ee5-9b06-244

Početkom sedmice uhapšen je u Sarajevu Fahrudin Radončić, predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB), bivši ministar odbrane BiH, medijski magnat i osnivač dnevnog lista Dnevni avaz.

Bosansko tužilaštvo tereti Radončića da je ometao rad pravosudnih organa, odnosno da je uticao na svjedoke u slučaju suđenja osumnjičenom narkobosu Naseru Keljmendiju na Kosovu. Radončić je uhapšen u ponedjeljak, 25. januara, a u međuvremenu je optužnica protiv njega proširena za još jedno djelo. Optužen je da je obećao Mrmani Hadžijahić, supruzi Zijada Hadžijahića, uposlenog u ambasadi SAD-a u Sarajevu, ambasadorsko mjesto u Sloveniji. Radončiću je određen pritvor od mjesec dana.

Zbog istih optužbi, da su ometali rad pravosuđa u slučaju Keljmendi, desetak dana ranije, sredinom januara, uhapšeni su i Bakir Dautbašić, Rodončićev prijatelj, kandidat SBB-a za ministra saobraćaja i Bilsena Šahman, njegova nevjenčana supruga, kandidatkinja SBB-a za Parlament Federacije BiH.

Nakon što su ga uhapsili Radončić je ponovio da se radi o politički montiranom procesu i da su u ,,sukobu sekularistička i neka druga opcija”. On je i kada su uhapšeni Dautbašić i Šahmanova kazao da je to montiranje slučaja Keljmendi.

Radončićevi advokati su naveli da se proces od samog početka vodi nezakonito i da je njihov klijent nevin.

Prema navodima Tužilaštva BiH, Dautbašić i Šahmanova su pokušali da utiču na svjedokinju Azru Sarić, kako ne bi pred sudom u Prištini dovela Radončića i Keljmendija u vezu sa ubistvom Ramiza Delalića Ćele.

Optužnicu protiv Keljmendija vodi specijalni tužilac EULEKS-a na Kosovu, Amerikanac Endrju Hjuz, a sudski proces sutkinja EULEX-a Ani Adamskoj Galant iz Republike Češke. Proces je otpočeo 2013.

U optužnici se Radončić spominje u dvije od ukupno devet tačaka: za organizovani kriminal i teško ubistvo.

Na dan kad se u Sarajevu kandidovao za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, Radončić je u Prištini svrstan u najbliže saradnike Keljmendija. U optužnici njegovo je ime navedeno kao prvo na listi saradnika narkobosa. Označen je kao član kriminalne organizovane grupe Nasera Keljmendija koja je 2006. održala niz sastanaka u Sarajevu, gde je isplanirala ubistvo, kako se navodi, rivala i glavnog gangstera Ramiza Delalića Ćele.

Na početku suđenja najavljeno je da će otac ubice, svjedok K1, ispričati cijelu priču. Američki tužilac Hjuz rekao je da su Keljmendi, Radončić i Naser Orić finansirali ubistvo Delalića, a da ga je počinio Strahinja Rašeta iz Šapca. Ubistvo je prema optužbi plaćeno 100.000 eura. Monitor je i o tome pisao mnogo prije otkrivanja detalja optužnice.

Radončić je i za kosovsku optužnicu kazao da je politički konstruisana i da je riječ o prljavoj predizbornoj kampanji.

Tužilaštvo BiH sada tereti Dautbašića i Šahmanovu da su svjedokinju Azru Sarić pokušali da podmite kako pred pravosuđem ne bi povezala Radončića i Keljmendija sa ubistvom Delalića, da su joj prijetili smrću, i pokušali na nju izvršiti pritisak medijskom kampanjom preko Avaza u kojoj je optuživana za smrt pacijenta koji je umro nakon vađenja zuba.

Dautbašić i Šahmanova su kazali da su nevini, tvrdeći da je cijeli iskaz Azre Sarić notorna laž. Dautbašić je na saslušanju izjavio da se sa Azrom Sarić sastao u jednom sarajevskom restoranu na njenu inicijativu.

,,Azra Sarić je bila djevojka ubijenog Ramiza Delalića. U svom iskazu kao svjedokinja rekla je da je na nju vršen pritisak da u svjedočenju protiv Keljmendija ne pominje Radončića. Na jučerašnjem ročištu tužilaštvo je sudskom vijeću prezentovalo 120 stranica presretnutih telefonskih razgovora koji dokazuju da je Radončić zastrašivao svjedokinju Sarić”, kaže za Monitor Mubarek Asani, istraživač sarajevskog Centra za istraživačko novinarstvo (CINS).

Presretani razgovori Radončića, čije su djelove objavili bosanski mediji, ukazuju i da je Radončić, za šta ga Tužilaštvo BiH takođe tereti, dao nalog Dautbašiću da ponudi diplomatsko mjesto u Sloveniji Mrmani Hadžijahić, kako bi saznao više o istrazi tužilaštva.

Presretani razgovori, objavili su mediji, navode i da je Radončić za ubistvo Delalića planirao da optuži Bakira Izetbegovića, lidera Stranke demokratske akcije i svog koalicionog partnera.

Slobodna Bosna piše da je tužilac BiH Božo Mihajlović na ročištu o određivanju pritvora Radončiću čitao transkripte tih razgovora i sms prepiski. U razgovoru sa Safetom Oručevićem, koji je vođen nedavno, Radončić kaže: „Izetbegović ne zna šta ga čeka od srijede. Od srijede ćemo ići brutalno u čelo, to će biti veliki šok”.

Radončić je, piše Slobodna Bosna, najavio da će organizovati vanrednu pres konferenciju, na koju će dovesti žene i djecu Ramiza Delalića Ćele i Nedžada Ugljena, a potom pokazati dokaze o naručiocima njihovog ubistva.

U razgovoru sa Emirom Telirovićem Radončić kaže: ,,Kasno je sada. Ne može meni Bakir montirati 20 godina robije, a ja da mu štitim ženu. Poslije godinu i po dana, koliko mi pakuje Keljmendija, ide kontraofanziva”.

Tužilaštvo je iščitalo i djelove razgovora i prepiski između Radončića i Izetbegovića. Izetbegović je nakon što je saznao za istragu tužilaštva poslao Radončiću poruku: ,,Sad mi je Osmica javio za Dautbašića, ovi iz Tužilaštva se baš trude da nam rasture koaliciju”. Radončić odgovara: „Kako je govorio rahmetli Alija – velikim Bogom se kunemo da robovi biti nećemo. Koalicija opstaje, bez obzira da i mene uhapse”. Na to Izetbegović kaže: „A ja ti se velikim Bogom kunem da s ovim nemam veze”.

Sagovornici Monitora ukazuju da ukoliko postoji politički obračun, on nije jasan do kraja, jer raspad koalicije nikom ne bi išao u prilog. Izetbegović je nakon hapšenja ocijenio da bi ,,najbolje za sve bilo da Radončić izađe na slobodu”.

Mubarak Asani, novinar sarajevskog Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) u izjavi za Monitor ocjenjuje da dokazi protiv Radončića – bez obzira na eventulane političke pozadine – postoje. ,,Dio javnosti u BiH smatra da je hapšenje Radončića montirani politički proces. Mislim da je takav stav rezultat kampanje koju je Radončić pokrenuo preko Avaza. Smatram da postoje dokazi koji Radončića povezuju sa predmetom Keljmendi i da se u tom smislu ne radi o montiranom političkom procesu”, kaže Asani za Monitor.

On podsjeća da su CIN i OCCRP tokom 2014. godine istraživali predmet Keljmendi. ,,Prvi smo došli do optužnice koju smo objavili. Razgovarali smo sa skoro svim osobama koje su umiješane u ovaj predmet”, kaže on. „Iako nam je Radončić u intervjuu tvrdio da nema nikakve veze sa Keljmendijem i da se nije sa njim družio, mi smo kroz naše priče pokazali suprotno. Dokazali smo ne samo da se družio, već i da je sa Keljmendijem imao poslovnu saradnju (razmjena nekretnina, kupovina automobila)”.

,,Kad se radi o ubistvu Ramiza Delalića, to što je Radončić pokušavao zastrašivati ključnog svjedoka po meni govori puno”, tvrdi Asani. On kaže da su izvori CIN-a 2014. godine tvrdili da je Radončić navodno sjedio zajedno sa Kelmendijem, Ekremom Lekićem i Naserom Orićem u trenutku planiranja ubistva te da je donio dio novca kojim je plaćeno pripadnicima šabačke grupe da izvrše pomenuto ubistvo.

,,Naši novinari su imali priliku da razgovaraju i sa jednim od pripadnika te grupe koji nam je potvrdio ove navode”, tvrdi istraživač sarajevskog CIN-a. I konstatuje: ,,Smatram da Tužilaštvo BiH nije takva neozbiljna institucija koja bi uhapsila takvu ‘krupnu ribu’ samo na osnovu ‘montaža’ bez dokaza. Radončić, kao i svaki drugi građanin treba imati fer pravni tretman” .

Slobodna Bosna objavila je da se i Milorad Dodik interesovao da li tužilaštvo vodi istragu protiv njega, ali ta informacija nije potvrđena. Region vrvi od kandidata. Balkanska konfederacija kriminala, rekli bi neki.

Radončić, Keljmendi i Crna Gora

Uhapšeni Fahrudin Radončić ima brojne veze sa Crnom Gorom. Osim što je porijeklom odavde, Radončić je dugogodišnji prijatelj premijera Mila Đukanovića. Zvanično u poslovima ovdje pojavio se samo na jesen 2011. godine kada se prijavio na tender za prodaju bivše državne novine koju je Đukanovićeva vlada sve teže finansijski održavala. Na proljeće 2012. godine odustao je od tog poduhvata, uz objašnjene da je projekat preskup. Radončić je osamdesetih godina bio izvršni sekretar opštinskog komiteta Saveza komunista Titograda . Prije toga je bio u Omladinskom pokretu. Početkom devedestih otišao je u Bosnu. Mustafa Čandić, major bivše JNA i pomoćnik načelnika centralne kontraobavještajne grupe ratnog vazduhoplovstva označio je Fahrudina Radončića kao navodnog saradnika KOS-a, zaduženog za Kosovo i Crnu Goru. Opisao ga je kao saradnika čije su informacije bile bolje od svih ostalih saradnika, zbog čega je navodno bio i nagrađen. ,,Radončić je bio saradnik KOG-a RV i PVO pod pseudonimom Šćepo. Sa njim je saradnju uspostavio kapetan I klase Nikola Radujko i to u periodu 1984-1985”, kazao je. Radončić je više puta demantovao te tvrdnje. Slobodna Bosna podsjeća da je Radončić prvi put uhapšen u ljeto 1993, kao šef kabineta Sefera Halilovića, načelnika Glavnog štaba Armije BiH. Uhapsila ga je je vojna policija pod optužbom za ,,odavanje službene tajne”, nakon što je u sarajevskom tabloidu AS objavljen članak naslovljen Propjevala ptica KOS. Radončićev brat je Šemsudin Radončić, novinar, posljednjih je godina imao zapaženu ulogu u diskreditaciji medija kritički nastrojenih prema Đukanoviću, ali i u diskreditaciji Slobodana Pejovića, svjedoka deportacije bosanskih izbjeglica, koja se odigrala 1992, kada je Đukanović bio na čelu vlade. Keljmendijeva kriminalna grupa, s kojom se Radončić dovodi u vezu, imala je razgranate poslove i mrežu saradnika u Crnoj Gori. Keljmendi je ovdje imao brojne nekretnine, a njegova divlja gradnja završila se pogodbom sa tužilaštvom. Kako je posvjedočio, i finasijski je pomogao nezavisnost Crne Gore 2006.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

2 dana

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

2 dana

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Objavljeno prije

2 dana

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora

 

PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”

Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija

Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.

DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića

Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.

OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran

Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.

 

ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini

Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.

 

MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna

Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.

 

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo