Povežite se sa nama

MONITORING

PSI, MAČKE I MI: Jedemo li hranu zabranjenu za životinje

Objavljeno prije

na

Alarmantni novinski naslovi iz Srbije da jedemo meso koje je u Evropskoj uniji zabranjeno i za životinjsku upotrebu, nijesu pobudili neku veću pažnju kod nas. A trebalo bi – Crna Gora uvozi preko 90 odsto mesnih prerađevina, najviše iz Srbije.

U domaćim supermarketima prodaju se paštete od 20 centi, jeftine salame, viršle, a i kilo mesa se može kupiti za dva-tri eura. O kvalitetu ovih proizvoda malo se zna i priča, kupuje se i jede spram standarda.

U regionu kao glavni problem je ocjenjena upotreba mehanički otkoštenog mesa (MOM). Ovo meso nastaje kada se, recimo sa pileta odvoje njegovi najkvalitetniji djelovi – file, batak, karabatak, a ostaci se pod visokim pritiskom skinu sa kostiju, najčešće leđa. U crnjoj varijanti drobe se i šije, leđa, trtice, kosti i kože npr. pilića. Tako dobijena smješa, koja spada u najgoru kategoriju ,,mesa”, se dodaje mesnim prerađevinama.

Najdramatičniji u upozorenjima je dr Miroslav Stojšić, bivši načelnik srpske Veterinarske inspekcije koji tvrdi da je to meso ne samo nekvalitetno već i potencijalno opasno, te da se u Njemačkoj, Francuskoj i Holandiji nekada koristilo za prehranu pasa i mačaka, ali je i to zabranjeno. ,,Treća kategorija pilećeg MOM-a sadrži trtične žlezde koje se nigdje u svijetu ne jedu, jer su pune hormona i antibiotika kojima se hrane pilići. Sada EU to izvozi za Srbiju, a naši proizvođači to stavljaju u hranu za obdaništa i škole”, upozorava godinama Stojšić.

Računica mesne industrije je jasna: MOM košta oko 30 centi po kilogramu, i donosi velike profite. Da nije ove sirovine, kilogram viršli bi koštao od dva do tri eura, a ne ispod eura, a ni paštete se ne bi prodavale po 20 centi. Zbog toga se u Srbiji uvoz MOM-a svake godine povećavao – samo u prvih osam mjeseci prošle godine u ovu zemlju uvezeno je oko 20.000 tona pilećeg, svinjskog i goveđeg MOM-a.

I pored žestokog otpora mesne industrije, u Srbiji je od 1. januara ove godine, javljaju mediji, zabranjen uvoz najlošije kategorije MOM-a koja se koristila u proizvodnji viršli, pašteta, kobasica, parizera…

Stručnjaci međutim upozoravaju da će proizvodi od jeftinog i najnekvalitetnijeg mesa, koje je uvezeno biti u prodaji i tokom 2016. godine, iako je uvoz obustavljen, jer se one skladište u hladnjačama do šest mjeseci.

Kolika je opasnost od ovih mesnih prerađevina za potrošače u Crnoj Gori, pitali smo Veterinarsku upravu (VU) Ministarstva poljoprivrede. ,,Crna Gora je ovu oblast potpuno regulisala u skladu sa EU regulativom”, saopštili su iz VU.

Naredbom iz jula 2008. zabranjen je uvoz MOM goveda, ovaca i koza. Pravilnikom usvojenim u septembru prošle godine zabranjena je proizvodnja MOM-a od ,,kostiju ili komada sa kostima goveda, ovaca i koza”.

,,Ovo znači da je dozvoljena proizvodnja i uvoz pilećeg i svinjskog MOM mesa. Isto važi i u EU”, kažu u VU.

Oni napominju ,,da se u centralnom registru Veterinarske uprave nalazi 172 objekta u kojima se obavljaju djelatnosti poslovanja hranom životinjskog porijekla, među kojima se proizvodnja proizvoda od mesa obavlja u 47 objekata. Ni u jednom objektu nije odobrena djelatnost proizvodnje mehanički otkošćenog mesa, jer nije bilo zahtjeva takve vrste”.

Da li proizvode ili uvoze MOM nisu nam precizno odgovorili iz kompanije Goranović: ,,Naša kompanija proizvode od živinskog mesa prouzvodi u skladu sa Zakonom i Pravilnikom”.

Pitanja o eventualnoj proizvodnji i uvozu MOM-a uputili smo trima najvećim kompanijama u Crnoj Gori: Mesopromet, Martinović i Goranović. Odgovore smo dobili samo od kompanije Goranović: ,,Zbog činjenice da Srbija nije zabranila uvoz finalnih proizvoda koji u svom sastavu imaju mehanički otkošćeno meso, a dozvolila je upotrebu mehanički otkošćenog mesa iz sopstvene proizvodnje, pretpostavljam je da je motiv bezbjednost i zaštita domaćih proizvođača živinskog mesa”, navodi se u odgovoru koji je potpisao tehnički direktor Nikola Goranović.

Iz VU su kazali da nemaju saznanja da je u Srbiji zabranjen uvoz MOM-a, već su, kako su kazali, u direktnoj komunikaciji sa nadležnim organima Srbije dobili informaciju da je došlo do izmjene nacionalnih pravila koja nijesu bila usaglašena sa EU pravilima.

Goranović napominje da se na tržištima Crne Gore, Srbije, BiH, Makedonije, Hrvatske, Slovenije, kao i državama EU plasiraju proizvodi koji sadrže MOM, s tim što se proizvod mora ispravno i adekvatno deklarisati.

U VU smatraju da pored brojnih pravilnika, ne postoje razlozi za dodatnu zabranu uvoza MOM-a. Ističu da se pileći i svinjski MOM u Crnoj Gori uvozi isključivo radi dalje prerade i proizvodnje termički obrađenih proizvoda od mesa. Te da sadržaj MOM-a ne smije prelaziti jedan odsto svježeg proizvoda u skladu sa međunarodnim standardima.

U VU i ministartsvu uvjeravaju da ,,prilikom uvoza granična veterinarska inspekcija vrši provjeru pošiljke i nakon izvršenih pregleda i laboratorijskih ispitivanja odobrava upotrebu MOM u odobrenom prerađivačkom objektu”.

Ipak, podatak koliki je uvoz MOM-a bio tokom prethodne godine nemaju, već su nas uputili na Monstat i Upravu za inspekcijeske poslove.

I pored uvjeravanja da sve funkcioniše dešavaju se propusti i u ovoj osjetljivoj oblasti. Nakon prijave čitaoca Vijesti, 17. avgusta prošle godine da se u prodavnici Farma Mont prodaje stočna hrana na čijoj deklaraciji piše da je od genetski modifikovane soje, ministar poljoprivrede Petar Ivanović je, sjutradan, na vanrednoj konferenciji za novinare saopštio da je izdao naredbu o zabrani prometa genetski modifikovane stočne hrane 1.075 kilograma sojinog brašna i 9.000 energetskog koncentrata biomilk. Ivanović je tada naveo da je ovaj primjer ukazao na propuste u sistemu bezbjednosti i da će biti posvećeni pronalasku sistemskog rješenja.

Za jedno od sistemskih rješenja slovi novi Zakon o bezbjednosti hrane koji je stupio na snagu 15. oktobra 2015. i koji, kako tvrde u ministartsvu, predstavlja osnov za postepenu implementaciju pravila EU u ovoj oblasti. Očekuje se i da se sredinom ove godine otvore poglavlja 11 i 12 Poljoprivreda i Bezbjednost hrane.

Da treba poraditi na bezbjednosti hrane prije godinu dana pokazao je slučaj Vinobran, kada je otkriveno da su mesni proizvodi (ćevapi, pljeskavice i roštiljske kobasice) u čak 39 od 50 uzorkovanih u mesarama u Podgorici, Cetinju i Tuzima, koje je kontrolisala Veterinarska inspekcija, tokom dva mjeseca, bili pozitivni na vinobran. Vinobran je konzervans čije je miješanje sa mesom strogo zabranjeno i koje može da izazove više nuspojava.

Nakon pokretanja 37 prekršajnih postupaka takva praksa, srećom, tokom nedavnih novogodišnjih praznika nije zabilježena.

Iz Uprave za inspekcijske poslove saopštili su da je tokom prošle godine preko 35 građana prijavilo sumnju u bezbjednost hrane u maloprodaji, od čega je šest prijava bilo osnovano. Na osnovu utvrđenih nepravilnosti u podgoričkim maloprodajnim objektima, tokom prošle godine uništeno je 113,9 kilograma mesa.

A ako se pitate koliko stvarno košta kilogram mesa uvezenog iz Brazila ili Holandije, ili neke druge destinacije koje u megamarketima košta od dva do tri eura, kada se odbije zarada vlasnika, troškovi transporta, porezi, ispada da je nabavna cijena tek nešto veća od one paštete od dvadeset centi. Država garantuje da je ispravno za ishranu, a da li je i zdravo, prosudite sami.

GMO opasnost

U Hrvatskoj i Srbiji se već godina vodi polemika oko genetski modifikovane hrane (GMO). Oni koji protežiraju GMO hranu tvrde da nema naučnih dokaza da je ona štetna po zdravlje, dok su oponenti ubijeđeni da je maltene otrov. Brojni svjetski i regionalni naučni autoriteti tvrde da su analize pokazale da GMO namirnice vremenom izazivaju sterilnost, da su kancerogene i da izazivaju srčane probleme…

Stručnjaci upozoravaju da je posljednih godina uglavnom preko genetski modifikovane soje za ishranu stoke GMO ušla u region. Kao problem napominju i to što se u zemljama regiona uvozi meso u kojima je dozvoljeno korišćenje GMO u ishrani stoke, kao na primjer Brazil i Argentina.

Direktiva Evropske komisije 2015/412 koja je stupila na snagu 31. marta 2015. propisuje da se stavljanje na tržište GMO sjemena na područje čitave Unije reguliše na nivou EU, ali svaka zemlja članica ima pravo individualno odlučiti hoće li, i u kojoj mjeri, dopustiti uzgoj GMO kultura na vlastitoj teritoriji.

No, i pored direktiva, GMO hrana je odavno na našim trpezama. Prema ranijem istraživanju organizacije Greenpeace, GMO sastojci prisutni su u proizvodima svjetskih brendova: u dječijoj hrani Hip, čokoladicama Mars, Snikers, Twiks, Kit Kat, Milki vej, u čokoladama kompanija Nestle i Ferero rošer, u čokoladnom napitku Neskvik, u voćnim jogurtima firme Danone… U velikim količinama nalazi se u gaziranim napicima – Koka kola, Sprajt, Fanta, Pepsi kola, a ima je i u čokoladama Milka, čak i u Orbit žvakama.

Kancerogeno meso

Otkako je krajem prošle godine Svetska zdravstvena organizacija upozorila da crveno meso i mesne prerađevine mogu da izazovu rak, objavljena su razna upozorenja na što treba obratiti pažnju kod kupovine mesa. Pored oznake za mehanički otkošteno meso MSM, treba izbjegavati proizvode sa kancerogenim emulgatorima E249, E250, E251 i E252, polifosfate E451, E452 i E453, kao i kancerogeni karagenan – E407.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREDSJEDNIK ĐUKANOVIĆ NAJAVIO ODLAZAK AMANA SA SVETOG STEFANA: Arbitraža u Londonu zbog rušenja kapija u Miločeru

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je ovom spektakularnom objavom predsjednik Đukanović najavio krah „ugovora stoljeća“ o dugoročnom zakupu hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, koji inače ističe  2049. godine. Iznenađenje predstavlja već poznat iznos fakture koju će državi Crnoj Gori ispostaviti zakupac. Suma od 100 miliona  slučajno se poklapa sa poslovnim gubitkom koji je kompanija Adriatic properties ostvarila od stupanja na snagu ugovora o zakupu najpoznatijih crnogorskih hotela, do danas

 

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović najavio je prije dva dana mogućnost da singapurska hotelska kompanija Aman Resorts uskoro napusti Crnu Goru zbog događaja koji su krajem marta eskalirali u Miločeru, kada su mještani Svetog Stefana, Pržna i Miločera, porušili metalnu kapiju i ograde, kojima je bio onemogućen pristup građanima šetalištu pored male Kraljičine plaže. On je takvu prognozu iznio nakon što je razgovarao sa turističkim investitorima koji su iskazali „zaprepašćenje i strah od onoga što su vidjeli posredstvom televizijskih kamera sa Miločera i Svetog Stefana“.

„Vidjeli su divljanje predvođeno zvaničnicima lokalne vlasti. Vidjeli su rušenje nekih objekata koji su sastavni dio investicije. Kao rezultat toga imamo najavu operatera Amana da ove godine neće otvarati hotele, sa mogućnošću da napusti Crnu Goru. Investitor kao druga karika u aranžmanu bez Amana ne želi da radi u Crnoj Gori. Ono što nam se smiješi poslije onog divljanja je arbitraža u Londonu koja neće proći sa štetom manjom od 100 miliona eura po crnogorski budžet“, kazao je Đukanović.

Određena je i arbitraža u Londonu, koja je izgleda ugo-vorom dogovorena. Potpisnik ugovora o zakupu crnogorskih elitnih hotela je ofof-šor kompani-ja Aidwey Investment LTD, ne-poznate vlasničke strukture, registrovana na Britanskim Dje-vičanskim Ostrvima.

Da li je ovom spektakularnom objavom predsjednik Đukanović najavio krah „ugovora stoljeća“ o dugoročnom zakupu hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, koji inače ističe  2049. godine. Ali ne zbog uklanjanja kapija i ograda kojima je zakupac dugih 14 godina blokirao pristup morskoj obali. Mještani su se  od prvog dana zakupa  bunili zbog lošeg odnosa zakupca prema njihovoj društvenoj zajednici, upadali na zabranjene plaže, rušili prepreke, tražeći nekakav kompromis, do kojeg nije došlo.

Iznenađenje predstavlja već poznat iznos fakture koju će državi Crnoj Gori ispostaviti zakupac,  kompanija Aidwey Investment LTD ili njena ekspozitura u Budvi, kompanija Adriatic properties DOO, kojom rukovodi grčki biznismen Petros Statis. Suma od 100 miliona  slučajno se poklapa sa poslovnim gubitkom koje je zakupac ostvario od stupanja na snagu ugovora o zakupu najpoznatijih crnogorskih hotela do danas. Svaku poslovnu godinu, firma Adriatic properties završavala je u minusu od nekoliko miliona eura. Upravi prihoda prijavljen je gubitak od 4,3 miliona eura za 2019, godinu ranije bio je 6,1 milion, dok se za proteklu godinu gubitak Adriatic propertiesa popeo na 8,8 miliona eura.

Prema podacima Uprave prihoda, finansijski iskaz zakupca Svetog Stefana i Miločera, od 31. marta ove godine, koji potpisuje izvršni direktor Goran Bencun, sumira ukupan gubitak firme na iznos od nevjerovatnih 104.904.410 miliona eura. Elitni crnogorski hoteli dati pod dugoročni zakup koji se slavio kao jedan od najboljih ugovora ostvarenih u turizmu Crne Gore, donijeli su gubitke koji premašuju stotinu miliona eura. Neko to mora da podmiri.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PLJEVALJSKE OPOMENE: Ravno do dna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pljevlja već tri decenije uzalud opominju. Desila se Bukovica, pa  brojni izlivi mržnje u decenijama koje su uslijedile. I niko nije kažnjen. Danas se u tom gradu uz šovinistička skandiranja traži smjena tek postavljenog načelnika policije, prvog islamske vjeroispovijesti nakon skoro šest decenija. I vlast ćuti

 

Opet protesti, opet izlivi mržnje, opet Pljevlja. Nakon što je, javnosti do ove sedmice nepoznat, za načelnika policije u Pljevljima izabran Haris Đurđević, ispred tamošnjeg Centra bezbijednosti organizovani su protesti.  Okupljanja su uslijedilla nakon javne reakcije jednog od lidera Demokratskog fronta Nebojše Medojevića, koji je  Đurđevića na svom Fejsbuk profilu okarakterisao kao ﮼najodanijeg vojnika Veselina Veljovića, ostrašćenog srbofoba i progonitelja učesnika litija i mrzitelja svega pravoslavnog”.  Okupljeni su skandirali – ﮼Ustala je Sparta srpska, neće ovo biti Turska”.

Nakon protesta reagovao je reis islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić: ﮼Ako nemamo pravo na neke funkcije, poželjno bi bilo da nam se odgovori – da li imamo pravo na vazduh? Pitam se, gdje je država, NVO sektor, mediji, strane diplomate? Najverovatnije će biti da je ovo Ramazanska čestitka”.

Nakon stidljive reakcije institucija, prvo ombudsmana koji je osudio šovinističke poruke u Pljevljima, te istrage tužilaštva, lideri Demokratskog fronta, a i drugih partija iz nove vlasti, osudili su  šovinističke poruke na protestima u Pljevljima, ali nastavili da insistiraju da je imenovanje Đurđevića sporno jer je navodno bio kadar DPS-a. Traže i da se ispitaju anonimne otužbe da je Đurđević navodno na nekom od kolegijuma u policiji ustvrdio da bi se on sa litijašima obračunao po kratkom postupku.

Đurđević da se zna, nema mrlja u karijeri. Tokom 2017. godine izabran je za najboljeg policajca od strane svojih kolega. Radna biografija čista. Bez prijava za zlupotrebu ovlašćenja, ne tako rijetkih u redovima ovdašnjeg rukovodećeg policijskog kadra, bez afera, bez pominjanja u medijima.

Nakon što je dospio u fokus javnosti, Đurđević se ogasio u medijima. Saopštio je  da 15 godina obavlja radne zadatke i da nije tačno ono što mu spočitavaju prvaci opozicionih partija iz te opštine, odnosno dio njihovih kolega parlamentarne većine na državnom nivou.

﮼Čudno mi je da se nakon mog imenovanja, prvi put pominje moje ime u negativnom kontekstu vezano za održavanje litija. U to vrijeme ja sam radio kao rukovodilac Jedinice za subijanje opšteg i privrednog kriminaliteta, u čijem opisu posla je suzbijanje imovinskog kriminaliteta, krvnih i seksualnih delikata i drugih sličnih linija rada“, saopštio je Đurđević i dodao da nije neko ko je ﮼ograničen razmišljanjima o bilo čijoj nacionalnosti”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREKO 2,5 MILIONA ZA NOVU TV PODGORICA: Skupa DPS igračka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ivanu Vukoviću, Živku Andrijaševiću i Radu Vojvodiću zapalo je da ostvare nedosanjani san bivšeg gradonačelnika Miomira Mugoše o podgoričkoj televiziji. Pripreme su nas do sada koštale preko 2,5 miliona eura. A tek će kad RTV  PG proradi u drugoj polovini godine

 

Rade Vojvodić, nekadašnji generalni direktor Radio-televizije Crne Gore i RTV IN izabran je protekle sedmice ponovo za direktora. Treća sreća je RTV Podgorica.

Vojvodić je nakon što je ,,ugasio” IN, 2011. izabran za generalnog direktora RTCG. Tekovine njegovog direktorovanja, kao što je cenzura serijala Mehanizam, vidne su i danas. Uz obrazloženje da je nanio štetu RTCG-u, Savjet ,,javnog servisa” smijenio ga je u decembru 2016. Nakon smjene ispostavilo se da je ostavio dug od osam miliona eura. Viši sud je, 2019, presudio da je nezakonito smijenjen, pa je Savjet RTVCG-a urgirao da mu se isplati 180.00 eura.

Lokalna podgorička televizija je nedosanjani san bivšeg dugogodišnjeg gradonačelnika Miomira Mugoše. Pokrenuo je projekat gradske televizije 2009. godine i tada je za potrebe otvaranja televizijske kuće opredijeljen prostor na Gradskom stadionu. Za njegovo opremanje potrošen je 1,1 milion eura. Taj skupocjeno opremljeni prostor na južnoj tribini Gradskog stadiona sada je zvanična adresa nove televizije.

Par godina nakon toga tadašnji poslanici opozicije u gradskom parlamentu Aleksa Bečić i Zdenka Popović pokušali su da obiđu i vide na što je utrošeno preko milion eura građana Podgorice. Niko im nije otključavao.

Tokom 2014. godine raspisana su tri tendera za izbor najpovoljnijeg ponuđača za stavljanje u funkciju poslovnog prostora gdje je učešće Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice bio poslovni prostor od 565 kvadrata sa opremom koja je u objektu. Ponude su nekoliko puta dostavljali emiteri Prve TV, MBC-a i TV 777 ali su sve odbijene.

Vojvodić je dobio priliku da realizuje dugogodišnju namjeru DPS gradske vlasti, nakon što je ostavku iz ličnih razloga na mjesto izvršnog direktora  podnio Predrag Vučinić, a javni konkurs za direktora poništen jer se niko nije javio.

Skupština Glavnog grada je krajem februara prošle godine usvojila odluku o osnivanju TV Podgorica. ,,Žao mi je što opozicija nije ovdje jer sam siguran da bi i oni podržali ovu odluku”, kazao je tada predsjednik lokalnog parlamenta Đorđe Suhih. Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković je tada  saopštio da očekuje da će televizija eksperimentalno početi za pola godine. Istakao je ,,da je televizija skupa igračka’’. U novembru je prolongirao rok za prvu polovinu ove godine. Monitoru su iz PG Biroa odgovorili da se početak rada očekuje u drugoj polovini godine.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo