Povežite se sa nama

OKO NAS

APOKALIPTIČNE SCENE U DELTI BOJANE: Smeće u talasima

Objavljeno prije

na

Crnogorska Vlada saopštila je u srijedu da je Ada Bojana ekskluzivni turistički kompleks, koji bi se trebao valorizovati. Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte, kojem predsjedava premijer Duško Marković, najavio je da se to planira učiniti kroz razvoj, izgradnju, finansiranje i upravljanje tim dijelom ulcinjske opštine, a što podrazumijeva i dugoročni zakup ostrva Ada.

Ovo je jedna od najljepših delti na Mediteranu i biser čitavog Jadrana, ali je već tri decenije surovo napadnuta ljudskom nebrigom i pohlepom. Najbolje se to može vidjeti upravo ovih dana kada je na prekrasnom istočnom dijelu pjeskovite plaže tog rječnog ostrva kojeg zapljuskuju morski talasi nastala prava deponija. Tačnije, scene iz filmova strave i užasa, a koje nema ko da očisti!?

Kako je taj prostor u zahvatu tzv. morskog dobra, za ovu situaciju koja šalje izuzetno ružnu sliku u svijet o odnosima prema jedinstvenim ljepotama ovog grada i države najodgovornije je Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, čije je sjedište u Budvi. No, u toj instituciji tvrde da je posao čišćenja obale lijevog rukavca Bojane posao lokalnih službi, shodno ugovoru prema kome to preduzeće i Opština dijele (bratski, na pola) sve prihode ostvarene na osnovu naplate naknada za zakup morskog dobra.

“Ugovorom je definisano da ta sredstva moraju biti namijenjena za finansiranje redovnog cjelogodišnjeg obavljanja komunalnih djelatnosti u zoni morskog dobra. U sklopu toga je i stavka za sveobuhvatno održavanje čistoće i komunalnog reda u zoni morskog dobra”, dodaju iz tog javnog preduzeća napominjući da su tokom prošle godine u opštinsku kasu u Ulcinju uplatili oko 705.000 eura.

Iz lokalne uprave navode da je za njih čišćenje otpada u blizini lijevog ušća Bojane gotovo – nemoguća misija. ,,Nemamo nikakvih adekvatnih plovila da dođemo do tamo, a kopnom se teško može i ljeti, a ne sada”, kaže načelnik Komunalne policije u Ulcinju Saubih Mehmeti.

Akcija se ne očekuje ni od Hotelsko-turističkog preduzeća „Ulcinjska rivijera” kojoj je Ada odlukama državnih organa ustupljena na korišćenje.

Prema riječima izvršnog direktora NVO Zeleni korak Dželala Hodžića, ovaj problem je lako rješiv, ali da za to ne postoji volja i saglasnost Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, Opštine Ulcinj i HTP Ulcinjska rivijera.

„Rješenje je u formiranju ekološke patrole koja bi svakodnevno vršila monitoring obale od Bojane do Kruča. Ukupni troškovi bi iznosili oko šest hiljada eura na godišnjem nivou”, kaže on i ističe da je potrebna saradnja i sa udruženjima ribara, te da je najvažnije da ljudi imaju svijest o svemu ovome. ,,S povećanjem broja volontera koji se pridružuju takvim aktivnostima može se povećati i naš uspjeh u prevenciji ovako nemilih scena”, konstatuje Hodžić.

A ribari ocjenjuju da će ružne slike na Adi potrajati sve dok kiše ne povećaju nivo rijeke. Jer, tada Bojana nabuja i svo smeće, uglavnom plastična ambalaža, koje je donijela, izbaci na kopno ili ponese u more.

Podaci Programa Ujedinjenih nacija za okolinu (UNEP) pokazuju da samo 15 odsto morskog otpada pluta na morskoj površini, dodatnih 15 % ostaje u vodenom stupcu, a čak 70 % se nalazi na morskom dnu.

Stoga neke od ribljih vrsta koje gutaju plastiku često završe na našim tanjirima. Konzumacija plodova mora izloženih plastici i njihovim hemikalijama na bazi ulja ugrožava ljudsko zdravlje.

,,Fantastičan je podatak koliko samo na plaži ostane plastike iza jednog dana u sezoni. To su tone i tone plastike, i ne samo plastike, ima i šerpi i veš mašina. Naš Jadran je pun prljavštine. Naravno, mi vidimo izuzetno lijepu površinu, zalazak sunca koji je izuzetno romantičan, ali i ne sanjamo šta je ispod površine. Ukoliko građani u ekološkoj Crnoj Gori ne povedu više brige o otpadu, mogli bi da budu i sami ozbiljno ugroženi”, upozorava stručnjak iz kotorskog Instituta za biologiju mora Aleksandar Joksimović.

Stručni suradnik za pitanja mora iz Svjetskog fonda za zaštitu divljih životinja za Jadran (WWF Adria), Mosor Prvan, kaže da se pod uticajem sunca i talasa plastika pretvara u čestice manje od pet mm, tzv. mikroplastiku koja zapravo nikad ne nestaje, samo se pod uticajem sunca, mora i talasa raspada na još manje čestice i ulazi u sve pore čovjekove okoline.

Istraživanja su potvrdila da neki otpaci postaju dio prehrambenog lanca, dok drugi isplivaju na obalu i miješaju se s pijeskom.

Zbog oko 600 kanalizacionih ispusta iz tzv. kućica, vikendica i restorana na obalama Bojane, krčenja zelenih površina, razuzdanosti turista i vlasnika tih objekata ugrožena je ta predivna rijeka i podmorje, pa je posljednjih godina došlo do dramatičnog smanjenja ribljeg fonda, iščeznuća mnogih vrsta riba, a smatra se da su neke mutirale u opasne vrste!?

Kako je delta rijeke Bojane najznačajnije stanište kod selidbe, prezimljavanja, gniježđenja i ishrane ptica na cijeloj istočnoj obali Jadrana, i te će životinje biti u opasnosti. ,,Do sredine ovog vijeka 99% morskih ptica biće zatrovano plastikom, a već sada ih zbog nje godišnje ugine više od milion”, kaže Peter Malvik iz UN-ovog programa za okolinu.

Inače, ovaj otpad na ulcinjsku rivijeru ne stiže samo rijekom Bojanom iz Albanije i Crne Gore, već i s Kosova i iz Makedonije rijekom Drim, čiji se jedan krak uliva u Bojanu. Zbog djelovanja morskih struja smeće ,,putuje” i do ostalih plaža na Crnogorskom primorju, kao što je to bilo, na primjer, sredinom decembra, kada je bila zatrpana otpadom Ričardova glava u Budvi, a stiže i dalje, sve do Dubrovnika, ostrva Mljeta ili poluostrva Pelješca, na hrvatsku obalu.

Problem je, dakle, postao međunarodni, ali nema zajedničkih napora (a vlade tvrde ni sredstava), da se on rješava. Posebno stoga što je Jadran, zbog zatvorenosti i spore izmjene voda, veoma osjetljivo more.

Njegov krhki ekosistem je već sada pod velikim pritiskom koji će se pojačati ukoliko se krene sa najavljenim istraživanjima nafte i gasa u ulcinjskom podmorju. Ovo zajedničko dobro biće dodatno ugroženo.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo